Hoće li se zbog zatvaranja granica Dalmacija naći na novoj migrantskoj ruti?

Nova migrantska ruta otvara se preko Dalmacije? Pa, ne baš, unatoč pomalo katastrofičnim najavama nekih (njemačkih) medija – već su na kartama jugoistočne Europe ucrtavane strelice koje označavaju novi smjer kretanja izbjeglica i ekonomskih migranata, ti smjerovi djelovali su baš moćno, kao da se priprema udar nekakve moćne vojne sile… Nije međutim baš tako jednostavno kretati se po brdovitim predjelima, pogotovo kad nemate “logistike”, kada je (masovni) transport nepostojeći, kao i infrastruktura za brzi prijevoz. Određeni problem predstavlja i “višak” graničnih prijelaza (barem što se tiče Dalmacije, u vidu Neuma) koje bi migranti morali prelaziti…

No, skori završetak hladnih mjeseci, uz krizu koja ne jenjava na Bliskom Istoku, neminovno “najavljuje” novi val migrantskih kretanja, sve veći broj ljudi koji će se iz tih područja kretati prema Europi. Za procjenu aktualne i buduće situacije oko migrantske krize (kao i eventualnu zakonsku regulaciju mogućih vojnih intervencija na granicama RH) te kako će se manifestirati na našim prostorima zamolili smo profesora Vlatka Cvrtilu, dekana VERN-a, stručnjaka za sigurnosna i geopolitička pitanja te člana Vijeća za domovinsku sigurnost Predsjednice RH.

Cvrtil: Novi (ilegalni) pravci kretanja

– U posljednjih nekoliko mjeseci poduzete su različite mjere kako bi se smanjio i, u konačnici, u potpunosti zaustavio migrantski val. Dio tih mjera pokazao je svoju učinkovitost, ali se migrantski pritisak na Grčku nije značajno smanjio. Glavne zapreke postavljene su na grčko-makedonskoj granici gdje Makedonija radio ono što bi trebala raditi Grčka. S obzirom da je tu granicu sada jako teško prelaziti, sigurno će se otvoriti drugi mogući pravci, a posebno oni ilegalni. Jedan od mogućih pravaca je grčko-albanska granica, te nakon toga račvanje migrantskog vala u nekoliko manjih pravaca: morem iz Albanije prema Italiji; morem iz Crne Gore prema Italiji; prelazak albansko-kosovske granice i pohod prema Srbiji, odnosno preko Sandžaka prema BiH; prelazak crnogorsko-bosanskohercegovačke granice i prolazak kroz BiH prema sjeveru, zapadu ili jugu (na svim je pravcima Republika Hrvatska); prelazak crnogorsko-hrvatske granice.

No, iako postoji mogućnost kretanja migranata ovim pravcima, to sigurno neće biti u onom broju kojem smo svjedočili u drugoj polovici prošle godine. Pod pretpostavkom da će se smanjiti migrantski pritisak ukoliko se ostvare planovi EU i Turske, migracije će se značajno smanjiti, pa time neće ni biti prevelikih izazova s “aktiviranjem” tog južnog pravca. Veći izazov bi mogle biti ilegalne migracije koje će sigurno porasti, te bi one upravo mogle ići spomenutim pravcima, što će predstavljati određeni sigurnosni izazov i za Hrvatsku. Mislim da smo spremni odgovoriti na takvu situaciju.

Angažman vojske?

Pravac preko Bugarske i Rumunjske se nije otvarao jer je prolaznost “Balkanskom rutom” bila osigurana uz pomoć država, pa nije bilo potrebno otvarati nove pravce. Sada je ta ruta slabo propusna, pa se može očekivati i otvaranje bugarsko-rumunjskog pravca. Da postoje strahovi o realizaciji te mogućnosti govori i odluka Mađarske da na rumunjsko-mađarskoj granici angažira vojsku jer su postojale procjene kako bi se taj pravac mogao također aktivirati. Ukoliko se nastavi migrantski pritisak na Tursku i Grčku, nije isključeno da će se dio migranata zaputiti i tom rutom.

Nije baš popularno ponovno aktivirati zadaće oružanih snaga na čuvanju granica, ali sadašnja situacija zahtijeva i takve odluke. Stoga držim da je to dobar i nužan potez vlade koji će omogućiti korištenje oružanih snaga na kontroli granice ukoliko to bude potrebno. Taj potez u ovom trenutku ima i neku vrstu smirujućeg učinka jer se javnosti pokazuje kako se poduzima sve kako bi se jamčila sigurnost Hrvatske. Postoji velika vjerojatnost kako neće biti potrebno koristiti oružane snage, ali isto tako postoji spremnost da se one koriste ukoliko to bude potrebno. – smatra Cvrtila.