Sa svojih nepunih 30 godina bila je tada jedna od najmlađih ravnateljica u Hrvatskoj, a danas je sigurno jedna od najdugovječnijih u Kaštelima, Jadranka Šošić, žena je koja je velik dio svojeg života posvetila prosvjetnom radu, profesiji koju malo tko razumije i cijeni. Iako je prati mnoštvo pozitivnih komentara, a ponekad i onih drugih, odlučna je u svojoj namjeri da malim koracima možemo učiniti velike stvari. 

Ljubav prema kulturnoj baštini i jeziku osjetila se već na početku karijere. Kao profesorica hrvatskog jezika, strastvena je ljubiteljica čakavskog narječja, a prije 30 godina pokrenula je projekt Čakavske večeri, najstariji projekt u hrvatskom školstvu. U školi potiče razne projekte, školski tim usmjerava u mnogobrojna kreativna područja. Tako je OŠ Bijaći, dobitnik nagrade za najbolji školski list Kapljice, a ni Erasmus projekti nisu joj strani. Trenutno ih škola provodi čak tri. 

Jedan od posljednjih projekata kojeg je osmislila i uvela, uz podršku roditelja i školskog kolektiva, je Dan bez informacijsko-komunikacijske tehnologije „Day off“. Posljednji nastavni dan prije proljetnih praznika u OŠ Bijaći u Kaštel Novom nastava je organizirana u  opuštenijem i ležernijem tonu i to kako bi učenici kroz cjelodnevne kreativne radionice imali jedan osmišljen dan bez korištenja novih tehnologija, bez mobitela, razno raznih gadgeta… 

- Danas djeca već u kolicima gledaju u mobitele. Roditeljima je vjerojatno lakše da im daju mobitel i imaju malo mira. Svakodnevnim korištenjem mobitela, tableta, laptopa utječe se na psihofizički razvoj djeteta. Svjesni smo da je u 21. stoljeću korištenje tehnologije nešto što je normalno. No, korištenje digitalnih tehnologija treba biti u kontroliranim uvjetima. Možda sam staromodna, ali s timom kolega pokušavamo ići u korak s vremenom. Tehnologija se brzo razvija i svjesni smo da je i u ovo pandemijsko doba korištenje interneta sigurno olakšao nastavu. Već prije više od dvije godine prije početka epidemije korona virusa, htjeli smo napraviti jedan mali iskorak s ovim projektom. Osvijestiti djecu kako mogu na drugačiji način upotpuniti svoje slobodno vrijeme. Nakon provedenog Dana bez informacijsko-komunikacijske tehnologije, svi smo zadovoljni jer je odaziv djece bio odličan. Organizirali smo preko 20 radionica u sklopu nastavnih i izvannastavnih aktivnosti. Radili smo golubice od srčike smokve, umirovljenica je učila djecu plesti maslinove grančice, izrađivali smo uskrsne ukrase, savladavali početne korake u izradi zlatoveza. A kako primjećujemo da je kvalitetna prehrana veliki problem, organizirali smo i dvije kulinarske radionice. U jednoj smo kuhali varivo, a u drugoj pržili fritule. Djeca su bila oduševljena. Sve su s guštom pojela što potvrđuje da smo na dobrom tragu. Mišljenja smo da je djecu potrebno uključiti u što više aktivnosti zajedno s roditeljima. Znam da je roditeljima lakše dati djeci mobitel ili tablet kad dođu umorni s posla, ali uključimo djecu u svakodnevne kućanske poslove. Na taj način činimo dobro za njihov razvoj. U provedenim aktivnostima tijekom Dana bez informacijsko-komunikacijske tehnologije poseban je naglasak stavljen na tradicionalne plesove i stare društvene igre. Današnja djeca rijetko igraju na franje, trlju, zogu, laštik, povlačenje konopa… Odlično su se zabavili. Pokazali smo im da se mogu zabaviti i bez mobitela. 

Kad se osvrnete na početak karijere, što biste izdvojili kao pozitivnu promjenu u odgojno- obrazovnom sustavu? 

- Neke stvari mogle su se riješiti potezom pera. Ne treba za to niti puno novca, formalno pravni okvir koji bi svakako olakšao funkcioniranje ustanova mogao bi se riješiti da postoji politička volja. U školama se dosta radi, škole su se pretvorile u svojevrsne „projektne zavode“. Da se mene pita, ja bih poticala kreativnost i originalnost svake ustanove, a ne model copy paste. Trendovi se kopiraju, a imamo puno područja u kojima se svatko može pronaći. Posebno kad govorimo o jezičnoj, kulturnoj, povijesnoj baštini, gastronomiji, itd.. Sve je na vodstvu, na kadru kojeg gradite, potičete, dajete im prostor za razvoj i djelovanje. Kad se redovna nastava odradi, ima uvijek mjesta za nove ideje i aktivnosti. Nije upitno hoće li se mladi ljudi uključiti, kad vide da ih potičete i da i vi dajete sebe… nema razloga za brigu. 

U medijima su Vas ponekad znali prozivati. Kako gledate i na javnu ulogu koju imate? 

- Ništa u životu nije slučajno. Pa tako ni moj osobni put. Već na početku moje ravnateljske karijere dolazak mlade osobe na čelo jedne velike škole uzburkao je javnost, no, tada nije bilo interneta, ni društvenih mreža pa nije bilo značajnih pisanih komentiranja. Tek oko dvadesete godine ravnateljstva pojavili su se izmišljeni napadi kako bi mi omeli tadašnji reizbor za ravnatelja, no, to je bio neuspješan pothvat. Nije neobično da novinari traže senzacije. Netko tko radi javni posao, često bude na meti. No, evo nakon dugog niza godina ljudi s kojima radim svjedoče da sam u poslu profesionalac. Uvijek je lakše kritizirati nego preuzeti odgovornost. Opisala bih se kao osobu koja nesebično ulaže svoje vrijeme i energiju u ono što radi. Jedan moj prijatelj je u šali rekao da imam više energije nego Krško. Smatram da ako nešto želimo napraviti i postići moramo neograničeno žrtvovati svoje vrijeme, uložiti svu svoju snagu i biti spreman na osobna odricanja, a nadasve motivirati svoj tim te napraviti, u šali kažem, 100 koraka da bi oni koji Vas prate napravili 10. Ljudi vam vjeruju kad vide da to i vama znači i da ste spremni na žrtvu. Možda sam ponekad energiju rasipala i na  ljude koji to nisu zaslužili i na neke nepotrebne stvari, no da idem sve ponoviti ne bih puno toga mijenjala. Sretna sam i zadovoljna učinjenim, kao i ljudima koji me okružuju. 

Cijeli život posvetili ste radu u prosvjeti. Ovo je kažete, vaš zadnji mandat ravnateljice spremate se za mirovinu. Što ćete raditi? 

- Naći ću si zanimaciju. Volim pisati. Nadam se da će me zdravlje poslužiti kako bih se posvetila onome za što tijekom ravnateljskih godina nisam imala dovoljno vremena. A imam i četvero unučadi. Željela bih se više posvetiti njima. I, naravno, putovati i posjetiti neke nove destinacije. I čitati nove knjige te ponovo i one koje su me davno takle i motivirale za odabir studija.

Općina Klis ove godine kreće u realizaciju čak dva projekta koji će, po realizaciji, podići razinu sigurnosti u prometu na području općine, pridonijeti zaštiti okoliša te potpuno digitalizirati poslovanje Općine. Projekti su dobiveni iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ukupna investicija na području općine Klis iznosi više od milijun kuna, od čega je gotovo 650 tisuća kuna, odnosno 60%, sufinancirano od strane Republike Hrvatske.

Prvi projekt „Prometna sigurnost u Općini Klis“, ukupne vrijednosti preko 800 tisuća kuna, od kojih je gotovo 500 tisuća sufinancirano od države, odnosi se na prometnu sigurnost na području općine, ali i zaštitu prirode od štetnog utjecaja ilegalnog odlaganja otpada. Cilj projekta je osigurati bolje uvjete za stanovnike općine uvođenjem novih kamera za prometno redarstvo na dodatne dvije lokacije, dok će kamere na čak pet novih lokacija snimati „divlje“ odlaganje otpada, kako bi se spriječilo stvaranje ilegalnih deponija izrazito štetnih za okoliš. 

Projekt „Digitalna Općina Klis“, također dio programa Fonda za razvoj naprednih usluga i rješenja jedinica lokalne samouprave svojim stanovnicima, omogućit će potpunu digitalizaciju poslovanja Općine Klis, a stanovnici će imati pregled u svaku potrošenu kunu iz proračuna općine uvođenjem potpune transparentnosti proračuna. Općina će za provođenje projekta izdvojiti 100 tisuća kuna, dok će preostalih 160 tisuća biti sufinancirano od strane države.

- Projekti pred nama su pokazatelj razvojnog smjera kojim Općina Klis već godinama ide, a taj smjer se očituje upravo u stvaranju sigurnijeg i zdravijeg okružja za sve stanovnike naše, ali i susjednih općina i gradova. Pozdravljamo i dobru praksu omogućavanja javnog uvida u proračun Općine, koju već prakticira nekoliko drugih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, jer smatramo iznimno važnim da stanovnici znaju kako se i u koje svrhe javni novac troši u svakom trenutku – izjavio je Jakov Vetma, načelnik Općine Klis, te dodao kako će, osim samog uvida, transparentnost proračuna omogućiti i aktivnije sudjelovanje stanovnika u praćenju aktivnih, ali i finaliziranih projekata.

Oba projekta dio su programa „Poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga“ Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a Općina u njihovu provedbu kreće već ove godine, dok se realizacija očekuje 2023. godine.