Okrugli stol za ekonomske analize: Raznolikost je potencijal jadransko-jonske regije

Jadransko-jonska regija područje je značajnih društveno-ekonomskih
razlika među državama koje joj pripadaju. Obuhvaća 8 zemalja: 4
države članice EU (Hrvatska, Grčka, Italija, Slovenija) i 4 zemlje izvan EU
(Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija). Različitost
jadransko-jonske regije je svakako potencijal zbog bogatstva makreoregije.
Istovremeno je izazov za zajedničko promišljanje pametnog, održivog i
uključivog rasta u cijeloj jadranskoj i jonskoj regiji.

Stoga se Okrugli stol za ekonomske analize, održan u okviru 1. zajedničke konferencije foruma
gospodarskih komora, gradova i sveučilišta jadransko-jonske regije uSplitu, fokusirao na analizu
regionalnih prednosti i slabosti, te zajedničko
promišljanje o mogućnostima za napredak. Zanimljivi su bili pogledi svih
sudionika na ovu temu; predstavnika sveučilišta, gospodarskih komora pojedinih
zemalja te ministarstva ali i pogled iz perspektive financijske institucije.

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize
HGK,  predstavio je regionalne sličnosti
i razlike te zanimljivosti. Gledajući GDP po stanovniku, sve su zemlje ispod
prosjeka EU. Broj stanovnika se smanjuje u svim zemljama, a stanovništvo je sve
starije. Na ovom su području gradovi zanimljivih značajki – Atena je jedan od
najstarijih europskih gradova, naseljena preko 7000 godina, kao i Vinkovci,
naseljeni kontinuirano preko 7000 godina. Pored mora koje spaja značajan je i
broj plovnih rijeka (u Albaniji 1, Srbiji 3, Hrvatskoj 4 te BiH 5). Posebnost
je svakako veliki broj zaštićenih UNESCO-vih mjesta (u Italiji 49, Grčkoj 16,
Albaniji 2, BiH 3, Crnoj Gori 3, Srbiji 5 te Hrvatskoj 10). Savić je zaključio:
„Iako je vrlo raznoliko u gospodarskim trendovima i potencijalima, jadransko i
jonsko područje bogato je kulturnom i povijesnom baštinom. Premda bi korištenje
prirodnih resursa moglo biti ograničeno zbog geografije, a negativni
demografski trendovi očiti su u regiji, i dalje ostaje potencijal za
gospodarsku i kulturnu suradnju.“

Pomoćnica ministrice regionalnog
razvija i fondova EU, Ana Odak predstavila je novi pristup strateškom
planiranju u Hrvatskoj, te istaknula važnost pametne specijalizacije i
stvaranja funkcionalnih regija za uravnoteženi regionalni razvoj. Pametna specijalizacija i prekogranični
pristup istraživanju, razvoju i inovacijama nudi brojne mogućnosti za suradnju
na projektima, stvaranje partnerstava sa sličnim prioritetima na
makroregionalnoj razini. „Puna implementacija programa EU može podići BDP do
3%“ istaknula je Odak.

O regionalnoj
konkurentnost i pametnoj specijalizaciji govorio je i Vinko Muštra s Ekonomskog fakulteta u Splitu. Obzirom da alat za
mjerenje ovog fenomena, indeks regionalne konkurentnosti, pokazuje velike
razlike među europskim regijama u zadnjih nekoliko godina, lako je zaključiti
kolika je važnost inovacija. I Europska komisija prepoznaje potrebu za
otključavanjem potencijala rasta EU kroz jačanje konkurentnosti regije, te
definira pametnu specijalizaciju kao novi strateški pristup gospodarskom
razvoju kroz ciljane potpore istraživanju i inovativnosti, što treba koristiti
i u zemljama članicama i onima koje to još nisu.

Za
zadržavanje zaposlenosti i poticanje regionalnog rasta značajna je uloga
financijskih institucija koje, standardno, posluju po komercijalnim principima.
No, za poticanje rasta u regijama koje nisu privlačne komercijalnim
financijerima nužno je nekomercijalno financiranje i transfer iz europskih
izvora prema nerazvijenim regijama. U protivnom, neatraktivne regije stagniraju,
a populacija se koncentrira u rastućim regijama.

Posebno je istaknut problem usporedivosti podataka iz
zemalja članica EU i onih koje to nisu. Stoga je na ovom skupu predstavljen i
projekt ESPON – Europski i makro-regionalni sustav praćenja
informacija (podataka, mapa, grafikona, analiza i kratkih izvješća), koji se
upravo razvija i čijim će korištenjembiti moguće pratiti trendove, posebno
regionalne u Europi. Konačni je cilj na
temelju pouzdanih pokazatelja i njihove analize ponuditi kvalitetnu osnovu za
cijelu Jadransko-jonsku regiju.

Intezivnija suradnja u ovoj makroregiji doprinijela bi
jačanju konkurentnosti gospodarstava pojedinih zemalja, prije svega kroz bolju
prometnu povezanost, kako kopnom tako i morem, bolje povezivanje energetskog
tržišta, te jačom suradnjom u sektoru turizma.