Bivši premijer Ivo Sanader (69) mogao bi ostati do svoje 80. godine iza rešetaka na temelju tri pravomoćne presude na koje je osuđen dosad u tri različita slučaja, ako mu sud ne odobri prijevremeni otpust, piše Jutarnji list.

Premda se spekuliralo da Sanader, bez obzira na broj presuda koje protiv njega budu donesene za djela počinjenja tijekom njegova premijerskoga mandata, ne može u konačnici dobiti objedinjenu kaznu veću od 15 godina zatvora, takve se procjene, barem zasad, čine promašene. Naime, Sanader je od izvanraspravnoga vijeća zagrebačkoga Županijskoga suda zatražio da mu se objedine sve dosad izrečene pravomoćne presude protiv njega, kako bi u konačnici, prema odredbama o objedinjavanju, dobio kraću objedinjenu zatvorsku kaznu.

No, izvanraspravno vijeće nepravomoćno je odlučilo da Sanader za presude u slučajevima Fimi Media, Planinska i Ina - MOL u zatvoru mora provesti 18 godina i osam mjeseci zatvora. Budući da je Sanader dosad već po raznim osnovama u zatvoru proveo 7,5 godina, ne bude li mogao biti osuđen na zatvorsku kaznu veću od 15 godina, to bi značilo da je s dosad već odležanom polovicom kazne teoretski mogao tražiti prijevremeni otpust, a svakako bi ga mogao tražiti nakon odležane 2/3 kazne - za dvije godine. No, tumačenje odredbi o objedinjavanju kazne koje je primijenilo izvanraspravno vijeće govori da će Sanader iza rešetaka morati provesti još najmanje dvije godine, a vjerojatno i više.

Naime, o prijevremenome puštanju na slobodu odlučuje sud na traženje osuđenika te prijevremeno puštanje na slobodu može odobriti, ali ne mora. Kao što je poznato, Sanader je bio optužen u pet slučajeva: Fimi Medija, Ina - MOL, HEP - Dioki, Planinska te Hypo, a pravomoćno je osuđen u njih tri. Za Fimi Mediju dobio je sedam godina zatvora, a za Planinsku i Ina - MOL po šest. Interes mu je naravno bio objediniti te zatvorske kazne kako bi mu se izrekla jedinstvena kazna koja bi bila manja od maksimalnog zbroja pojedinačnih kazni. Već prije godinu Sanader je tražio objedinjavanje Fimi Medije i Planinske, no nije puno profitirao.

Umjesto 13 godina koliko bi mu iznosio zbroj tih dviju kazni, sud mu je oduzeo samo dva mjeseca te mu je izrečena jedinstvena kazna od 12 godina i 10 mjeseci zatvora za ta dva slučaja. Sada je pak tražio da mu se ta jedinstvena kazna od 12 godina i 10 mjeseci zatvora objedini s onom iz slučaja Ina - MOL, gdje je dobio šest godina zatvora. Izvanraspravno vijeće mu je, pak, objedinjujući kazne na njegov zahtjev, od maksimalno 18 godina i 10 mjeseci zatvora, oduzelo samo dva mjeseca, tako da je na kraju dobio 18 godina i osam mjeseci. Ova odluka nije pravomoćna i na nju se obrana može žaliti Visokom kaznenome sudu (VKS).

Zasebna je priča zbog čega je Sanaderova obrana računala kako se bivšemu premijeru ukupno ne može izreći više od 15 godina. Naime, prema Kaznenome zakonu koji je bio na snazi u vrijeme dok je Sanader počinio djela koja mu se stavljaju na teret, dakle do 1. siječnja 2013. godine, zbroj pojedinačnih zatvorskih kazni kakve je dobio Sanader nije smio prelaziti 15 godina. No, premda su sva Sanaderu inkriminirana djela počinjena prije 2013., sudovi su ga osudili prema zakonu koji je stupio na snagu nakon toga datuma, smatrajući da se na okrivljenika treba primijeniti blaži kazneni zakon.

No, takve odredbe o pogodovanju okrivljeniku imaju i svoju drugu stranu - kad mu je već omogućeno da mu pojedinačne kazne budu blaže zbog novoga zakona, onda se pak na osuđenika primjenjuju i odredbe novoga zakona o objedinjavanju - koje same po sebi nisu blaže. Konkretno, one u sebi više ne sadrže "zaštitnu klauzulu" prema kojoj objedinjena jedinstvena kazna ne smije biti veća od 15 godina, piše Jutarnji list.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u ponedjeljak, 20. ožujka 2023. u Zagrebu je dodijelio sporazume i ugovore za ukupno 92 projekta županijskih lučkih uprava te gradova i općina na području Istarske županije, Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. 

Ukupna vrijednost potpisanih ugovora i sporazuma iznosi nešto više od 13,6 milijuna eura, a dodijeljenim sredstvima Ministarstva sufinancirat će se izgradnja, sanacija i rekonstrukcija objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja, kao i sanacija i rekonstrukcija pomorskog dobra u općoj upotrebi.

„Riječ je o nacionalnim sredstvima koja su planirana u državnom proračunu, na poziciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.“, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar Butković uoči dodjele podsjetivši kako su 2016. sredstva za tu namjenu iznosila oko 25 milijuna kuna, odnosno 3,3 milijuna eura, dok su danas na razini od otprilike 100 milijuna kuna ili više od 13 milijuna eura. Potpredsjednik Vlade i ministar rekao je kako ta velika ulaganja koja su pokrenuta zove renesansom na hrvatskoj obali, budući da se nikada nije ulagalo u hrvatske luke kao posljednjih godina.

„Možemo biti zadovoljni da se iz više izvora, najprije europskih, a onda i nacionalnih, obnavlja i gradi lučka infrastruktura.“, zaključio je potpredsjednik Vlade i ministar Butković te dodao kako je dobro da se i u novoj perspektivi otvara mogućnost financiranja takvih projekata i da će taj poziv ići ove godine. 

Ugovori i sporazumi dodijeljeni su ravnateljima županijskih lučkih uprava za projekte izgradnje, sanacije i rekonstrukcije objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja, dok su gradonačelnici i načelnici gradova i općina navedenih sedam obalno-otočnih županija dobili sredstva za projekte sanacije i rekonstrukcije pomorskog dobra u općoj upotrebi.

Dodijeljena sredstva i projekti odobreni su temeljem dva javna Poziva koje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture objavilo u siječnju ove godine.

S dna mora povukao je golemo eksplozivno sredstvo, koje po još svježoj boji, tek manjoj koroziji i obraštaju, mora biti novijeg datuma, kako doznaje Morski.hr

U mreži je, kaže, znao izvući svašta, pa je tako i ovaj put mislio da je - bačva:

- Izvukli smo ga s 57 metara dubine, na udaljenosti 3 nautičke milje od Splita, prema Splitskim vratima - kazao je Marin Ivić.  

Ovogodišnje 15. jubilarno izdanje Hrvatskih dana male brodogradnje, na koje je i ove godine  posjetiteljima tradicionalno ulaz besplatan, uz brojne organizacijske novosti, potvrđuju kako  je Marina Kaštela domaćin jedine proljetne nautičko-turističke sajamske manifestacije u  Republici Hrvatskoj. 

Po povratku u svoj uobičajeni predpandemijski termin sredinom travnja, ova manifestacija  okreće novu stranicu i otvara se u potpunosti prema internacionalnoj nautičkoj ponudi što i  sam podnaslov CROATIA NAUTIC SHOW sugerira.  

Usprkos istom, fokus manifestacije je i nadalje usmjeren ka doprinosu pojavnosti i promociji  udruga, ustanova, muzeja, kalafata, škverova i brodogradilišta koji njeguju hrvatsku  tradicijsku maritimnu baštinu svih jadranskih županija.  

Idealan proljetni termin i novosti u organizaciji čine listu najavljenih izlagača većom i  raznovrsnijom, čime će ponuda ovogodišnjeg izdanja biti primamljiva svim posjetiteljima. Bogata ponuda gumenih plovila, brodica i motonih jahti za odmor i rentu domaćih i stranih  proizvođača; nautičke, brodske, bazenske i SPA opreme, ali i električnih plovila, vozila, uz  široku ponuda turističke i fun outdoor opreme zadovoljit će sve istančaniji i zahtjevniji ukus i  potrebe kupaca kao i tvrtki nositelja turističke ponude. 

U sklopu bogate ponude plovila u moru i na suhom od 5-21 metar dužine, njih 6 će se  premijerno predstaviti hrvatskoj publici. 

Hrvatski dani male brodogradnje / Croatia Nautic Show mjesto su skore ovogodišnje  proljetne promocije i povoljne predsezonske kupnje potrebnih proizvoda za odmor, kao i za  nautičku te turističku ponudu i rentu.  

Upravo to je ono što treba svima koji na moru, uz more i od mora žive.  Dobrodošli u Marinu Kaštela na 15. Hrvatske dane male brodogradnje/Croatia Nautic Show!