Bivši premijer Ivo Sanader (69) mogao bi ostati do
svoje 80. godine iza rešetaka na temelju tri pravomoćne presude na koje
je osuđen dosad u tri različita slučaja, ako mu sud ne odobri
prijevremeni otpust, piše Jutarnji list.
Premda se spekuliralo da Sanader, bez obzira na broj presuda koje
protiv njega budu donesene za djela počinjenja tijekom njegova
premijerskoga mandata, ne može u konačnici dobiti objedinjenu kaznu veću
od 15 godina zatvora, takve se procjene, barem zasad, čine promašene.
Naime, Sanader je od izvanraspravnoga vijeća zagrebačkoga Županijskoga
suda zatražio da mu se objedine sve dosad izrečene pravomoćne presude
protiv njega, kako bi u konačnici, prema odredbama o objedinjavanju,
dobio kraću objedinjenu zatvorsku kaznu.
No, izvanraspravno vijeće nepravomoćno je odlučilo da Sanader za
presude u slučajevima Fimi Media, Planinska i Ina – MOL u zatvoru mora
provesti 18 godina i osam mjeseci zatvora. Budući da je Sanader dosad
već po raznim osnovama u zatvoru proveo 7,5 godina, ne bude li mogao
biti osuđen na zatvorsku kaznu veću od 15 godina, to bi značilo da je s
dosad već odležanom polovicom kazne teoretski mogao tražiti prijevremeni
otpust, a svakako bi ga mogao tražiti nakon odležane 2/3 kazne – za
dvije godine. No, tumačenje odredbi o objedinjavanju kazne koje je
primijenilo izvanraspravno vijeće govori da će Sanader iza rešetaka
morati provesti još najmanje dvije godine, a vjerojatno i više.
Naime, o prijevremenome puštanju na slobodu odlučuje sud na traženje
osuđenika te prijevremeno puštanje na slobodu može odobriti, ali ne
mora. Kao što je poznato, Sanader je bio optužen u pet slučajeva: Fimi
Medija, Ina – MOL, HEP – Dioki, Planinska te Hypo, a pravomoćno je
osuđen u njih tri. Za Fimi Mediju dobio je sedam godina zatvora, a za
Planinsku i Ina – MOL po šest. Interes mu je naravno bio objediniti te
zatvorske kazne kako bi mu se izrekla jedinstvena kazna koja bi bila
manja od maksimalnog zbroja pojedinačnih kazni. Već prije godinu Sanader
je tražio objedinjavanje Fimi Medije i Planinske, no nije puno
profitirao.
Umjesto 13 godina koliko bi mu iznosio zbroj tih dviju kazni, sud mu
je oduzeo samo dva mjeseca te mu je izrečena jedinstvena kazna od 12
godina i 10 mjeseci zatvora za ta dva slučaja. Sada je pak tražio da mu
se ta jedinstvena kazna od 12 godina i 10 mjeseci zatvora objedini s
onom iz slučaja Ina – MOL, gdje je dobio šest godina zatvora.
Izvanraspravno vijeće mu je, pak, objedinjujući kazne na njegov zahtjev,
od maksimalno 18 godina i 10 mjeseci zatvora, oduzelo samo dva mjeseca,
tako da je na kraju dobio 18 godina i osam mjeseci. Ova odluka nije
pravomoćna i na nju se obrana može žaliti Visokom kaznenome sudu (VKS).
Zasebna je priča zbog čega je Sanaderova obrana računala kako se
bivšemu premijeru ukupno ne može izreći više od 15 godina. Naime, prema
Kaznenome zakonu koji je bio na snazi u vrijeme dok je Sanader počinio
djela koja mu se stavljaju na teret, dakle do 1. siječnja 2013. godine,
zbroj pojedinačnih zatvorskih kazni kakve je dobio Sanader nije smio
prelaziti 15 godina. No, premda su sva Sanaderu inkriminirana djela
počinjena prije 2013., sudovi su ga osudili prema zakonu koji je stupio
na snagu nakon toga datuma, smatrajući da se na okrivljenika treba
primijeniti blaži kazneni zakon.
No, takve odredbe o pogodovanju okrivljeniku imaju i svoju drugu
stranu – kad mu je već omogućeno da mu pojedinačne kazne budu blaže zbog
novoga zakona, onda se pak na osuđenika primjenjuju i odredbe novoga
zakona o objedinjavanju – koje same po sebi nisu blaže. Konkretno, one u
sebi više ne sadrže “zaštitnu klauzulu” prema kojoj objedinjena
jedinstvena kazna ne smije biti veća od 15 godina, piše Jutarnji list.