Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5ed28c0e6f2ab8774b8b459a/80

From Hong Kong with love: Sretan Dan državnosti!

Popularni Kinez objavio je novi video u kojem još jednom iskazuje ljubav prema Hrvatskoj
Popularni “Imotski Kinez“ objavio je još jedan video u kojem pjeva našoj domovini, a ovom prigodom čestitao je i Dan državnosti. Video je objavila i Facebook stranica Imotski crnjaci, a obožavatelji su se uskoro javili s brojnim komentarima podrške i oduševljenja.

- Dajte čovjeku državljanstvo!“, “Veći domoljub od slučajnog predsjednika“, “Odmah ga na Pantovčak...“, 
samo su neki od brojnih komentara.

Kako zvuči izvedba pjesme Od stoljeća sedmog s kineskim naglaskom, poslušajte u videu.


hr Sat May 30 2020 18:38:48 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/60d3432c6f52df1cba8b4572/80

Publika je odabrala: Službeni plakat Split Pridea je Grgur Ninski

Pet tiskanih plakata ušlo je u drugi, završni javni natječaj putem kojeg je šira publika imala mogućnost glasati za službeni plakat Split Pridea

Publika je odabrala: službeni plakat Split Pridea je jednostavno idejno rješenje Grgura Ninskog skiciranog u nekoliko linija. Osmislila ga je učenica srednje strukovne škole iz Trogira, a u konačan izgled plakata uobličila ga je dizajnerica Ena Jurov u photoshopu. Natječaj je proveden na Facebook stranici Platforma Doma mladih, a pobjednički plakat je osvojio 73 glasa publike u konkurenciji od 5 plakata. Jednostavnost i minimalizam ove godine osvojili su publiku, a organizatore je svojim idejama i ambicijom osvojila pobjednica natječaja Domina.

Iako je najmlađa sudionica, Domina ima velike planove za budućnost. Zanimaju je jezici, a u slobodno vrijeme bavi se crtanjem. Sudjelovanje na radionici opisala je kao odlično iskustvo i izvrstan poticaj za razvijanje svoje kreativnosti te učenje novih vještina koje će joj pomoći u daljnjem školovanju.

Zanimljivo je naglasiti da su svi plakati ovogodišnjeg natječaja osmišljeni i dizajnirani na online radionicama DIYaj dan koje su organizirane u sklopu projekta Dan po dan – mladi u kulturi online. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, a cjelokupan program projekta odvija se online preko Zoom aplikacije. 

DIYaj dan – prva je programska linija koju je provela udruga Queeranarhive, a završila je jučerašnjim odabirom službenog plakata Split Pridea. Program DIYaj dana sadržavao je tri radionice na kojima je sudjelovalo 12 mladih kreativaca do 25 godina iz Splita i okolice. Osmišljavanje i dizajniranje plakata uz mentorstvo profesionalne dizajnerice bila je tema prve dvije radionice, a kao rezultat nastalo je 12 plakata koje je publika imala priliku vidjeti na Facebook stranici Platforma Doma mladih

Javnim glasovanjem na Facebook stranici Platforma Doma mladih odabrano je 5 najboljih plakata koji su ušli u završnu fazu: tiskanje u tehnici sitotiska. Na završnoj radionici sudionici su imali priliku detaljno se upoznati, korak po korak, s posebnostima i tiskanjem plakata u slojevima dodavanjem novih boja kroz različita sita. Praktični dio programa održao se u Redakciji u Domu mladih, a proveli su ga Tonči Kranjčević Batalić iz Queeranarhivea i Joško Keran, tehničar Redakcije koji je sudionicima pokazao proces pripreme boja, korištenja i važnost čišćenja sita da bi se plakati pravilno otisnuli.

Pet tiskanih plakata ušlo je u drugi, završni javni natječaj putem kojeg je šira publika imala mogućnost glasati za službeni plakat Split Pridea. Svi otisnuti radovi bit će predstavljeni na javnoj izložbi u sklopu Zvjerinjaka 25. lipnja u 18 sati u dvorištu kluba Kocka.

Iako je prva programska linija završena, očekuje nas još zanimljivih online aktivnosti u sklopu projekta Dan po dan – mladi u kulturi online. Već u srpnju kreće nova programska linija DIGI dan gdje će mladi do 25 godina moći naučiti osnove 3D modeliranja. Želite li se priključiti, svoje mjesto rezervirajte prijavom putem online obrasca na web stranici Platforme Doma mladih ili Facebook grupi Dan po dan – mladi u kulturi online.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Platforme Doma mladih.


hr Wed Jun 23 2021 16:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/60d1c6086f52dfceb78b4599/80
Foto: Dalmacija News

Napete utakmice rizične su osjetljivima na srce

Velika natjecanja toliko su uzbudljiva razdoblja za ljubitelje nogometa da svjetsko ili europsko nogometno prvenstvo nekima povećavaju rizik od srčanog udara, pokazuje novo njemačko istraživanje.

Tijekom Svjetskog prvenstva 2014. godine zabilježen je veći broj hospitalizacija zbog srčanog udara, stoji u istraživanju objavljenom u časopisu Scientific Reports. 

Znanstvenici su istraživali službene podatke iz bolnica o prijemu i smrtnosti zbog srčanih udara, usporedivši četiri vremenska perioda. 

Tijekom Svjetskog prvenstva koje je trajalo četiri tjedna, od sredine lipnja do sredine srpnja, u Njemačkoj je u bolnici zbog srčanog udara završilo 18.479 ljudi, što je 3,7 posto više nego u istom periodu 2015. i 2,1 posto više nego 2013. godine.

Mjesec dana nakon završetka natjecanja broj prijema pao je za 5,4 posto. 

Na dan finalne utakmice smrtnost od srčanog udara kod hospitaliziranih pacijenata bila je najviša, istaknuli su znanstvenici. 

Te je godine Njemačka u napetoj finalnoj utakmici pobijedila Argentinu 1:0, podsjetili su znanstvenici kardiološkog centra sveučilišnog bolničkog centra u Mainzu, u suradnji s odjelom za sport sveučilišne bolnice u Heidelbergu. 

„Gledanje nogometa može utjecati na vaše srce, nema sumnje u to“, rekao je Thomas Meinertz iz Njemačke zaklade za srce. Naglasio je kako se to ne odnosi na sve utakmice nego samo na one zbog kojih su gledatelji posebno uzbuđeni.

Meinertz je rekao kako su poveznice između srčanih udara i ekstremno stresnih situacija znanstveno potvrđene, bilo to potresi, izbori ili sportska događanja.  

Broj pacijenata sa srčanim udarima je tijekom Svjetskog prvenstva 2006. narastao za 2,7 posto kad bi igrala Njemačka, pokazuju podaci kardiološkog tima iz Muenchena predvođena Ute Wilbert-Lampen. 

Meniertz objašnjava kako se zbog uzbuđenja oslobađaju hormoni stresa, što dovodi do ubrzanja otkucaja srca i povišenja krvnog tlaka. To pak povećava rizik od srčanih problema za one koji su im skloni. 

Axel Schmermund, kardiolog iz Frankfurta, upozorio je kako se tijekom natjecanja često mijenja način života gledatelja jer puno više sjede, jedu grickalice koje inače ne konzumiraju i piju alkohol. 

Stoga bi visokorizične skupine trebale biti posebno oprezne tijekom aktualnog Europskog nogometnog prvenstva.

Meinertz savjetuje izbjegavanje alkohola i velikih obroka jer se time dodatno troši kisik i krv, a pod svaku cijenu treba izbjegavati i pušenje. 

Nijemac dodaje kako se ne bi cijelu utakmicu trebalo provesti sjedeći, pa savjetuje povremeno ustajanje, šetnju i rastezanje. 

hr Wed Jun 23 2021 09:32:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/60d2e1336f52df86b98b4570/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Crveni koralj se nemilice uništava, potrebno je hitno zaštititi kolonije

Crveni koralj, kolonija sastavljena od tisuća životinjica, na tržištu postiže visoku vrijednost, a to je u zadnjih 20 godina dovelo do njegovog velikog uništenja i zato je za zaštitu koralja potrebna je hitna i konkretna reakcija.

Prema legendi, crveni koralj je nastao kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu i bacio je u more, nakon čega su se krvlju prekrivene morske alge okamenile.

Radi se o zaštićenoj vrsti atraktivnog izgleda s tvrdim kosturom koji je cijenjen kao materijal za izradu nakita. 

Mnoge ova vrsta zbunjuje jer izgleda kao biljka, po kosturu je mineral, a zapravo je kolonija sastavljena od tisuća sitnih životinjica. 

- Crveni koralj obitava u dubinama između 30 i 200 metara, gdje god postoji tvrda podloga koja je relativno čista i pod utjecajem struja. Morske struje čiste to područje od sedimentacije, ali donose i plankton kojim se koralji hrane“, objasnio je za Hinu biolog Petar Kružić, izvanredni profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu koji radi na projektima vezanim uz klimatske promjene i more, a primarno se bavi koraljima.

Ovo fascinantno biće koje zahtijeva čisto more s malo sedimentacije naraste do 50 cm u promjeru i može ga se naći u Sredozemnom moru. U Jadranu crveni koralj obitava duž istočne obale na potezu od Kvarnera do Albanije i to najčešće na vanjskoj strani otoka. 

Crveni koralj može živjeti i više od sto godina, ali vrlo sporo raste i stoga je osjetljiv na ljudsko djelovanje.

Na tržištu postiže visoku cijenu pa ga se enormno eksploatira što je u zadnjih 20 godina dovelo do smanjenja populacije u plićim područjima, a na mnogim mjestima i do istrebljenja. 

Međutim, kako tehnike ronjenja svakodnevno napreduju, tako se morsko dno brže osiromašuje i u dubinama. U današnje vrijeme podmorje istražuju roboti pa ronioci lako otkriju kolonije do kojih zaranjaju tek nakon pomoći moderne tehnologije. 

Zaštićen je, ali i nije

Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) od 2011. godine donijela je brojne preporuke vezane za eksploataciju crvenih koralja, uključujući plan upravljanja sa ciljem suzbijanja i sprječavanja prekomjernog ulova.

Jedna od glavnih odredbi je vezana za opremu kojom se skupljaju, a propisuje da se može koristiti samo čekić koji koristi ronilac.

Nadalje, berba na dubini do 50 m je zabranjena kako bi se omogućio oporavak plitkih populacija. Zabranjeno je također sakupljati kolonije crvenih koralja čiji je promjer manji od 7 mm, mjereno unutar jednog centimetra od dna kolonije.

Kružić ocjenjuje da je po pitanju crvenog koralja „dosta velika zbrka“ i da se zadnjih 50-ak godina vrlo malo posvećivalo njihovoj stvarnoj zaštiti iako je danas zaštićen propisima u gotovo svim državama Mediterana.

- Zaštićen je i kod nas, čak je jedno vrijeme bila na snazi i stroga zaštita, međutim ljudi koji imaju koncesiju na vađenje koralja, mogu to pravo i dalje koristiti. To je kontradiktorno – ako je nešto zaštićeno, trebalo bi značiti da se uopće ne smije dirati“, kazao je. 

- Najčešće nismo sposobni zaštititi naše nacionalne parkove i parkove prirode, a zaštititi vrstu još manje", kazao je.

Najslabija kontrola je bila u vrijeme rata i tada se radilo što se htjelo. Stradala su zaštićena područja, primjerice Kornati, gdje je dosta lokacija očišćeno od koralja, navodi Kružić.

Problem je, napominje Kružić, i što su zaposlenici nacionalnih parkova i parkova prirode bazirani uglavnom na naplatu ulaznica, a manje na zaštitu prirode.

- Problem je rendžera u parkovima, njihove osposobljenosti i naobrazbe za taj posao. Problem je i pomorska policija koje nema dovoljno, a uglavnom je aktivna kada je turistička sezona, u drugim dijelovima godine gotovo da ih na terenu nema“, napominje Kružić.

Kružić poziva da se omogući veći broj brodova i rendžera koji će čuvati parkove jer oni postoje da bi se sačuvala prirodna baština. 

U međunarodni istraživački projekt kojemu je cilj popuniti praznine u znanju o stanju crvenog koralja u regiji uključena je i Hrvatska. Od 2020. godine Ministarstvo poljoprivrede i Sveučilište u Zagrebu surađuju s Alžirom, Francuskom, Grčkom, Italijom, Španjolskom i Tunisom.

Rezultati istraživanja koje će biti dovršeno sljedeće godine pružit će znanstvenu osnovu za određivanje najprikladnijih mjera upravljanja za očuvanje dragocjenog crvenog koralja.

Monitoring i istraživanje nisu jednostavni jer je zaron u takve dubine složen postupak. 

- Ronjenje je rizičan posao za koji treba imati izvrsnu naobrazbu, a u tim dubinama se ne može ostati duže od 20-ak minuta“, kazao je Kružić i dodao da samo izron traje sat vremena.

Klimatske promjene i dinamit u more

Nije samo izlov ono što uništava populaciju, značajan uzrok su i klimatske promjene. Crveni koralj je naviknut na temperature od 12 do maksimalno 14 stupnjeva i na višim temperaturama ugiba. 

Lokacije između 30 i 50 m dubine su dosta ugrožene zbog klimatskih promjena i to je uočljivo zadnjih 20-ak godina, nastavlja Kružić. Danas se zbog vrlo visokih temperatura ljeti zagrijava i more pa topliji sloj prodire dublje.

- Postalo je normalno da krajem kolovoza ili početkom rujna na dubini 40-50 m temperatura mora bude čak i 24 stupnja što je neusporedivo više nego prije 50 godina“, upozorava.

Nije preveliki problem za morske organizme ako visoke temperature mora potraju samo nekoliko dana, ali zna se dogoditi da potraje mjesec dana, što je pogubno, ističe.

Neki organizmi, kao što je palamida, spuštaju se niže, ali ribari su tome doskočili pa bacaju dinamit u more da je natjeraju u plića područja čime uništavaju morsko dno. 

- To je također pojava koja se ne kažnjava, a trebala bi“, upozorava Kružić.

Kaže da ima rješenja za navedene probleme, a jedno od njih je isplata određene svote novaca koraljarima kako bi se mogli početi baviti nečim drugim. Smatra da bi se sredstva bez problema mogla povući iz socijalnih fondova EU-a.

Jadran je bara

Jadran nije ono što je bio prije 20-30 godina, polako postaje bara, kaže. Tome doprinosi kanalizacija koja se slijeva u more bez pročišćivača, masovni turizam, akvakultura. Vjeruje da bi se moglo nešto učiniti kada bi odgovorni i odgovarali za svoje postupke.

- More nam izgleda predivno kada ga gledamo s obale, a kada zaronimo, doživljavamo razočaranje. Dosta toga stradava, nije dobro“, priznaje.

Nova strategija EU-a za bioraznolikost pak predviđa konkretne korake u cilju oporavka bioraznolikosti do 2030., uključujući pretvaranje najmanje 30 posto europskog kopna i mora u zaštićena područja.

Za bioraznolikost bi se po planovima EU-a trebalo osigurati 20 milijardi eura godišnje iz raznih izvora, uključujući sredstva EU-a te nacionalna i privatna sredstva.

Europski parlament je od stupanja na snagu EU-ovog Ugovora iz Lisabona 2009. imao odlučujuću ulogu u oblikovanju zakonodavstva u području upravljanja ribarstvom.

Parlament i Vijeće donijeli su 20. lipnja 2019. Uredbu (EU) 2019/1241 o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera kojom se  utvrđuju zajedničke mjere u svim vodama Unije.

Njome se zabranjuje i uporaba određenih destruktivnih ribolovnih alata ili metoda, među ostalim, eksploziva, povlačnih naprava i trgajućih ribolovnih alata za skupljanje crvenog i drugih vrsta koralja.

Kružić se slaže da bi trebale postojati zone u kojima se crveni koralj ne smije ubirati kao i zone u kojima se ne smije loviti riba. 

- Riba će se tamo razmnožavati, a populacija se širiti izvan zaštićenog područja, tako da se ribari ne trebaju bojati“, rekao je za Hinu.

Uvjeren je da danas ne bismo imali problem s crvenim koraljima da smo dobro čuvali zaštićena područja jer bi opstali barem u netaknutim sredinama. „Sada imamo ranjene populacije u zaštićenim područjima i uništene u nezaštićenim“.

Usisivač morskog dna

Ističe zanimljiv slučaj trpova koji su dugi niz godina bili zaštićeni zbog Kineza koji su ih željeli otkupljivati. Naime, u Kini su trpovi delikatesa i afrodizijak.

- Prije tri godine je ministarstvo dozvolilo eksploataciju i trp se počeo nemilice vaditi. Nakon reakcije biologa nisu vratili zaštitu nego samo uveli lovostaj. Takve stvari se ne bi smjele događati jer su posljedice dalekosežne“, upozorava. 

Trp ima svoju ulogu u moru – hrani se sedimentom, guta ga, probavlja organsku tvar i izbacuje čisti pijesak. Dakle čisti od viška organske tvari pa ga se naziva usisavačem morskog dna, kaže Kružić. 

Upozorava i na činjenicu da Ministarstvo zaštite okoliša više ne postoji, već je potpalo pod Ministarstvo gospodarstva. Nada se da će biti ponovno ustrojeno kao samostalno tijelo što bi imalo smisla s obzirom na orijentiranost Europske unije prema većoj bioraznolikosti.

Zaključuje na kraju da crveni koralj još živi u Jadranskom moru, ali je ozbiljno ugrožen. Ponavlja da zaštitu treba što hitnije pojačati, a područja u kojima živi treba zaštititi.

hr Wed Jun 23 2021 09:23:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/60d21fdc6f52df59b88b458d/80

Sinj na jedan dan postaje centar klasične glazbe: Dođite na recital Ide Gamulin "Nedovršena priča"

Na programu koncerta „Nedovršena priča“ Ida izvodi dobro poznate predstavnike romantike poput Schuberta i Chopina, ali tu su i djela hrvatskih skladatelja Borisa Papandopula i Dore Pejačević.

Nakon brojnih svjetskih metropola, Sinj na jedan dan postaje centar klasične glazbe pijanistice svjetskoga renomea

Jedno od najpoznatijih imena hrvatske pijanističke umjetnosti, Ida Gamulin, održava dugo očekivani recital pod nazivom „Nedovršena priča“ u Galeriji Sikirica u sinjskim Alkarskim dvorima 24. lipnja 2021. u 19:30 sati.

Ida Gamulin ovim koncertom obilježava 35. obljetnicu umjetničkog rada, koja je ujedno bila povod njezinog intervjua u prestižnom londonskom časopisu Piano Journal.

Na programu koncerta „Nedovršena priča“ Ida izvodi dobro poznate predstavnike romantike poput Schuberta i Chopina, ali tu su i djela hrvatskih skladatelja Borisa Papandopula i Dore Pejačević.

Ida Gamulin poseban odnos njeguje prema klavirskoj glazbi Dore Pejačević izvodeći klavirske minijature iz opusa 17, dok je za sami kraj koncerta predviđena skladba Borisa Papandopula „Zdenkin striptiz“, koju je Ida Gamulin pronašla 40 godina nakon njena nastanka i praizvela ju na Osorskim glazbenim večerima. Ovom izvedbom Ida će ujedno obilježiti 30. obljetnicu smrti hrvatskog glazbenog genija Borisa Papandopula.

Biografija

Ida Gamulin

Osebujan pijanizam Ide Gamulin već 35 godina plijeni pozornost hrvatske i svjetske glazbene scene. Posljednji recitali u koncertnim dvoranama  Stockholma, Osla, Bruxellesa i Helsinkija, govore o njezinom umjetničkom putu započetom u Londonu osvajanjem prestižne nagrade  Myra Hess. Ida Gamulin diplomirala je i magistrirala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi akademika J.Muraja. Osvojivši tada najprestižniju nagradu Svetisav Stančić na Jugoslavenskom natjecanju glazbenih umjetnika, odlazi na usavršavanje u London kod  Alfreda Brendela, Annie Fischer, Johna Lilla i Stephena Kovacevicha.

Međunarodnu karijeru započinje osvajanjem nagrade Myra Hess, koja joj nakon briljantnog londonskog debija i pohvala vodećih kritičara The Timesa i Daily Telegrapha donosi solističke nastupe u Queen Elizabeth Hallu  te u prestižnim dvoranama Rudolfinum, Unisa Concert Hall, F. Liszt Academy, Wigmore Hall, Auditorio Manuel de Falla. Gošća je međunarodnih festivala u Spolettu,Varni, Dubrovniku te Janaček festivalu u Košicama, na kojima nastupa uz ugledne dirigente i orkestre.

Snimala je za BBC, France Musique, Bayerischer Rundfunk i CBS te objavila 14 nosača zvuka za EMI-Mava i Croatia Records. Ove godine povodom 30 godina uspješne suradnje Croatia Records izdaje sedmerostruki CD box s njezinim odabranim i nagradjenim snimkama.

Ugledni hrvatski skladatelji B. Papandopulo, M. Kelemen, I. Kuljerić, A. Klobučar, I. Josipović, B. Šipuš, posvetili su joj skladbe koje je s uspjehom praizvela. Za tisak je priredila cjelokupan opus glasovirskih minijatura D. Pejačević, čije stvaralaštvo godinama sustavno promovira. Među brojnim priznanjima, uz nagradu Svetislav Stančić i Myra Hess Award, ističe nagradu struke Milka Trnina.

Ida Gamulin redoviti je profesor na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Članica je ocjenjivačkih sudova brojnih pijanističkih natjecanja te redovito održava majstorske tečajeve u zemlji i inozemstvu. Predsjednica je Europske udruge klavirskih pedagoga Hrvatske od 2004. godine.

Program koncerta:                                

F.Schubert: Sonata u B-duru D 960 op.posth.

Allegro moderato

Andante

Scherzo – Trio

Finale

 

F.Chopin: Nocturno op.15 br.1 F-dur

Nocturno op.15 br.2 Fis-dur

Nocturno mop.9 br.2 u b-molu

Nocturno op.27 br.1 cis-mol

 

D. Pejačević: Sechs Phantasiestcke op.17 / Maštanja op.17

Sehnsucht/Leid/Frage/Klage/Bitte/Wahn

Čežnja/Patnja/Pitanje/Tužaljka/Molba/Mahnitost

 

B. Papandopulo: Zdenkin striptiz (30.obljetnica smrti)

Menuet- Blues – Fox

 

Program se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija.

hr Tue Jun 22 2021 19:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .