"Osjećam se kao da vozim struju u Dalmaciju." - konstatirao je vozač kombija koji je friško tiskane primjerke prvog broja Ferala prevozio iz tiskare Novog Lista u Rijeci, za te 1993. godine odsječeni Split.

Sat i pol provedenih na novinarskom zadatku u Kinoteci Zlatna vrata predstavljalo je, čisto profesionalno, san svakog novinara ili urednika. Ekipa na bini ponudila je naime toliko dobrih, sočnih naslova, toliko je bilo dobrih citata da je teško sve to pobrojati, kamoli izdvojiti najbolje.

Jer, ipak je u pitanju Feral Tribune. Okupila se originalna postava, Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Boris Dežulović, a sve na promociji monografije "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Preciznije, njenog drugog izdanja (prvih 750 primjeraka se rasprodalo u 40 dana, posuo se poslovičnim pepelom zbog prekonzervativne procjene potencijala knjige Dragan Ogurlić, direktor izdavačke kuće Adamić iz Rijeke pa je sada tiskano 1,500) opsežne knjige objavljene o Feral Tribune-u. Materijal, razgovore i dojmove u knjigu od 700 stranica pretočio je Boris Pavelić, novinar Novog Lista. A naglasio je: motiv za knjigu o Feralu bila je činjenica da su naprosto u pitanju bile sjajne, izvanserijske novine. Čak i za internetski portal materijala je ionako previše pa krenimo autorovim panegiricima (neki će reći potpuno zasluženima, brojniji će pak s gađenjem okrenuti glavu, no Feral Tribune uvijek je izazivao reakcije) tjedniku od kojeg su strahovale vlasti ...

"Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa"

- To je novinarstvo, nije radikalna kritika. Danas kad kažemo "Feral", mislimo na taj kritički duh. Zaboravljamo da su iz Ferala krenule mnoge važne priče i teme pa su i nakon deset godina od gašenja Ferala neki mediji objavljivali njihove priče kao "ekskluzivne" što je naprosto skandalozno. Slučaj Ferala pokazuje što sve može učiniti zla i loša vlast – lobi organiziran u HDZ-u krenuo je, a da mi nismo ni bili svjesni intencionalno i sustavno uništavati Feral i tako navukao odij prema njima, naprosto jer su bile izvrsne novine. Ni koalicijska Račanova vlast nije napravila nikakav pomak po tom pitanju, nagrade su dobivali kojekakvi mediji, no Feral nikad. A Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa, ali to je takva nacija pa to ne želi priznati. - samo je dio motiva i stavova iznio Pavelić, dodajući u nekoliko navrata kako ne vidi razloga zašto Feral opet ne bi izlazio...

To je inače bilo i jedno od pitanja Dragana Markovine, profesora na Filozofskom fakultetu u Splitu i u srijedu navečer izvrsnog moderatora, upućenog Predragu Luciću, danas kolumnisti i novinaru Novog Lista, jedinog koji se još koliko-toliko opire "tabloidiotizaciji", pohvalio je svoju firmu (a iz njegovih usta je to poprilična hvala) Lucić.

- Može se dogoditi da se do ujutro dogovorimo i da Feral Tribune ponovno počne izlaziti u nekoj formi. Ali, ja sam za nove Ferale, da novi ljudi naprave svoje Ferale. - po tom pitanju se izjasnio Lucić, dok je na pošalice uvijek spremni Dežulović dobacio: "ako znaš nekoga s pet milijuna eura, odmah krećemo".

- Čitam danas po internetu kako u Feralu nije bilo intervjua s Glogoškim, recimo, pa se divim autoru što je uspio napisati 700 stranica nečega što nije bilo. Knjiga je autorsko viđenje Ferala, meni kao čitatelju prikazana na zanimljiv način, a osim priče o Feralu dao je i zanimljivu sliku tog vremena gdje se spominju neki likovi kojima neće biti drago, podsjetit će ih na neke stvari. - dodao je kratko Lucić.

Ratne priče

Pitao je Markovina trojac i o ratnim reportažama i tekstovima, zanimljivi su bili njihovi primjeri. Dok je Lucića u Beogradu pred rat spasio Bora Đorđević, Dežuloviću je pak po povratku iz razorenog Vukovara život spasio nepoznati rezervist.

- Dok je Hrvatska poznata po šutnji koja je trajala, za to vrijeme je u Srbiji procvao nacionalizam. Na jedan skup išao je Bora Čorba ogrnut zastavom, oko njega likovi s kokardama, i prišao sam mu tražeći izjavu. Predstavio sam se kao novinar Nedjeljne Dalmacije, a od nekog njegovog koji me uhvatio za vrat me spasio riječima "pusti čoveka". - prepričao je Lucić. Dežulović je bio u Beogradu, kao hrvatski državljanin, u vrijeme napada na Vukovar i okupacije grada. Novinarski zadatak je htio obaviti po svaku cijenu.

- Falsificirao sam dozvolu saveznog sekretarijata kako bi otišao u Vukovar. Kad su me četnici pretresali, našli su moje prave dokumente koje sam onako pametan imao kod sebe. Jedan rezervist, nikako mi nije htio reći ime, spasio mi je život. - kratko je opisao Dežulović, dok je Ivančićeva priča, glede i unatoč reportaže u Slobodnoj Dalmaciji o padu Drniša, nešto drugačija.

- Dan nakon objave Ferala s jednom od spornih naslovnica, 31. prosinca, došli su me mobilizirati. Kako nisam imao želju provesti Novu godinu u vojarni, otišao sam iz Splita u Zagreb i nakon nekoliko dana im javio da ću biti u tom i tom kafiću, i da me mogu pokupiti. Nisam se htio sam pojaviti jer sam smatrao da je u pitanju politički motivirana mobilizacija. Doista su došli i potom sam otišao na obuku u vojarnu na Dračevcu... - prekinuo je međutim Ivančića moderator Markovina opaskom kako je zbog toga jedinstven – bio je u 4. Brigadi HV-a, a nema ga na popisu, za razliku od nekih koji nisu bili, ali su na popisu.

Dežulović se podsjetio i na višednevni intervju koji je izlazio u 14 nastavaka, s Miljenkom Smoje, a na pitanje zašto, kad je riječ o Feralu, govori "mi", a o Globusu, odnosno EPH grupi – "oni" ili "vi".

- Feral nije bio firma u kojoj radiš, bio je rock 'n' roll, familija, obiteljski biznis. A kad si plaćenik, onda govoriš "vi". Inače imam super odnos s tim kombinatom: ja njima tekstove, oni meni pare. Od 1999. godine nitko me od njih nije nazvao, a u prostoru firme sam bio tri puta po pet minuta. Upoznao bi novog glavnog urednika, no u međuvremenu sam odustao i od te tradicije.

"Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu"

U odnosu na Lucića i Dežulovića, opservacije i komentari Viktora Ivančića su kao i uvijek ozbiljniji.

- Knjigu ne mogu opušteno čitati, iako je Boro unio izvanredni trud, jer je Feral bio atipičan projekt. Nadam se da ovo nije kanonizacija. Oko Ferala su uvijek bila prekapanja, a to je dobro. Prema Smoji recimo imamo mitološke rasprave. Da li imenovati ulicu, dignuti spomenik, ali ne i analizirati njegov novinarski, književnički rad... Nitko se ne bavi s time, nema nikakvog diplomskog o tome, a Smoje je veliki autor i potrebno je kritički se osvrnuti prema njemu. Kod nas se ili veliča ili gazi. Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu. Feral nikad nije bio splitski list. Naša prodaja nikad nije značajno bila veća u Splitu nego recimo u Rijeci. Obožavam ovaj grad, ali mislim da Feral Tribune i Split nikad nisu saživjeli koliko su mogli.

Iznio je svoj stav Ivančić i o budućnosti novinarstva, odnosno o njegovom aktualnom trenutku.

- Profesija ima budućnost, ali struka, zanat se izmijenio. Danas je to miks marketinga i žurnalizma, društvene kritike će i dalje biti, međutim neće biti fokusirane u medijima, dolazit će iz nekih drugih pravaca. Danas je novinarstvo ucijenjeno.

Dodao je Ivančić i kako smatra da je utjecaj medija precijenjen, a kao primjer je spomenuo da je većina medija početkom tisućljeća bila "u vlasništvu" HDZ-a pa su opet šest mjeseci kasnije izgubili izbore.

Govorio je Ivančić i o 31-godišnjoj "karijeri" Robija K. gdje je vrijeme glavni junak, a likovi se ne razvijaju, Lucić o pisanju kolumni što nije novinarstvo jer nema "svete redakcijske gužve", Dežulović o stvaranju Marka Perkovića Thompsona, no o svemu tome i više imat će prilike svi pročitati u knjizi Borisa Pavelića.

Policijska uprava Splitsko-dalmatinska poslala je obavijest da je pronađen nestali dječak, Luka Moskatelo, koji je tijekom današnjeg dana nestao na području Spinuta. 

Naime, u potrazi na splitskom Marjanu bile su brojne hitne službe, članovi HGSS-a, potražni pas i policijski službenici.

Podsjetimo, riječ je dječaku starom 12 godina. Visok je 150 cm, ima ravnu, svijetloplavu kosu i kestenjaste oči. U trenutku nestanka bio je odjeven u tamnu majicu s kapuljačom i sive hlače te obučen u bijele tenisice.

Ministar Banožić kao simbol razumijevanja ratnih strahota poklonio je ukrajinskom ministru obrane Reznikovu repliku Vukovarskog vodotornja simbol stradanja, patnje i slobode hrvatskog naroda

Ministar obrane Mario Banožić boravio je u srijedu 29. ožujka 2023. godine u jednodnevnom službenom posjetu Ukrajini u sklopu kojeg se u Odesi sastao s ukrajinskim ministrom obrane Oleksijem Reznikovim.

Na sastanku se razgovaralo o sigurnosnoj situaciji u Ukrajini koja već više od godinu dana pruža snažan otpor ruskom agresoru te o pomoći koju Hrvatska upućuje Ukrajini od početka sukoba kako bilateralno tako i kroz multilateralne okvire.

Potvrđeni su prijateljski i partnerski odnosi dviju zemalja te je istaknuto kako je ovaj posjet ministra obrane još jedna potvrda podrške Republike Hrvatske Ukrajini.

-S obzirom na iskustva u Domovinskom ratu hrvatski narod dobro razumije i može se poistovjetiti s patnjom ukrajinskog naroda, sa željom i borbom za slobodu i cjelovitost teritorija. Ovim posjetom želim potvrditi da Hrvatska čvrsto stoji uz Ukrajinu koja zahvaljujući sjajnom vodstvu predsjednika Zelenskog, ministra Reznikova i drugih lidera opstaje i uspijeva u svojoj borbi, rekao je ministar Banožić.

Ministar Banožić poručio je ukrajinskoj strani da i dalje mogu računati na Vladu Republike Hrvatske koja od samog početka ruske agresije pruža sveobuhvatnu pomoć Ukrajini: diplomatsku, političku, financijsku, tehničku i humanitarnu, uključujući i zbrinjavanje izbjeglica, kao i usvajanje svih sankcija Rusiji i Bjelorusiji.

-Trebamo biti svjesni da rat koji se vodi na ukrajinskom teritoriju nije daleko i da se agresija s ovog područja snažno odražava na sve sfere života u cijeloj Europi, a posebice u državama u okruženju Republike Hrvatske u jugoistočnoj Europi. Zato je značaj podrške Ukrajini i osude ruske agresije iznimno važan jer ta podrška ujedno označava želju za mirom i stabilnosti u cijeloj Europi, poručio je Banožić.

Istaknuvši važnost nastavka podrške međunarodne zajednice Ukrajini, ministar Banožić je naglasio da su neprihvatljivi zločini kojima svjedočimo u Ukrajini te da Hrvatska podržava rad Međunarodnog suda pravde i pozdravlja ukrajinski Plan od deset točaka za postizanje pravednog mira pri čemu je kao područje buduće suradnje istaknuto razminiranje, poslijeratni oporavak i rehabilitacija vojnika.

Ukrajinski ministar Oleksij Reznikov zahvalio je ministru Banožiću na posjetu i na potpori koju Hrvatska pruža Ukrajini na njezinom putu za slobodu i neovisnost.

Kao simbol razumijevanja strahota koje proživljava ukrajinski narod, a ujedno i kao podsjetnik na Domovinski rat, ministar Banožić poklonio je ukrajinskom ministru obrane repliku Vukovarskog vodotornja simbol stradanja, patnje i slobode hrvatskog naroda kao i tijelo neaktivirane granate 120 mm koja je za vrijeme Domovinskog rata ispaljena na ministrove rodne Vinkovce. Ministar Reznikov ministru Banožiću darovao je geler i ukrajinsku tradicionalnu košulju.

Također, izražavajući nadu u što skorije smirivanje ratnih sukoba i slobodu Ukrajine ministri su razmijenili navijački šal nogometnog kluba HNK Cibalia i dres s brojem 10 ukrajinskog nogometnog kluba „Čornomorec“ iz Odese gdje je prikazan i prigodni film.

-Posebno me se dojmio ovaj kratki film koji jasno prikazuje, ali i šalje poruku o povezanosti i razumijevanju između Hrvatske i Ukrajine. Prikazana je snaga,volja i jedinstvo ukrajinskog naroda te se šalje poruka da unatoč ratu, moramo učiniti sve da život nastavi ići dalje, poručio je ministar Banožić.

U sklopu posjeta Ukrajini, ministar Banožić položio je cvijeće i zapalio svijeće na spomen obilježju hrvatskim vojnicima poginulim u 1. svjetskom ratu. Posjetio je i školu ronioca gdje je s ministrom obrane Oleksijem Reznikovim položio vijenac i zapalio svijeće kod spomenika poginulim vojnicima ukrajinske mornarice te je posjetio brod ukrajinske mornarice i susreo se s mornarima.

Na lokaciji ljetnog kampa Volak na Čiovu u Okrugu Gornjem kojim upravlja Gradsko društvo Crvenog križa Solin od 24. do 26. ožujka održana je edukacija novih članova za osnovnu jedinicu Interventnog tima u organizaciji Društva Crvenog križa Splitsko-dalmatinske županije, na kojem su kao edukatori sudjelovali djelatnici Crvenog križa Split.

Andrej Kovač, voditelj Interventnog tima GD Crvenog križa Split, održao je edukaciju na temu “Logistika u krizama” gdje je putem prezentacije s detaljnom razradom logističkog djelovanja na terenu od logističke pripravnosti, prikupljanja humanitarne pomoći, odabira skladišta i upravljanja istim, organizacije skadištne dokumentacije, do distribucije humanitarne pomoći, edukacije volontera itd. U iscrpnom izlaganju iznio je i osobno terensko iskustvo djelovanja u krizama i podijelio najvažnije informacije o ovoj temi.

Tanja Marinković, voditeljica i koordinatorica kriznih situacija GD Crvenog križa Split, održala je edukacija na teme “Radiokomunikaija” i “Proces procjene situacije i analize stanja nakon katastrofa i izvanrednih situacija”.

Na edukaciji je sudjelovalo ukupno 24 volontera iz gradskih društava Crvenog križa Trogir, Solin Omiš i Makarska.

Promet Split uveo je još jednu novinu u sklopu projekta modernizacije prometa.

Klikom na poveznicu u svakom trenutku možete pogledati gdje se u stvarnom vremenu nalazi određeni autobus koji prometuje na autobusnoj liniji od vašeg interesa.

Do spomenute poveznice možete doći i putem web stranice Promet Split i to odabirom padajućeg izbornika linije te odabirom kategorije Interaktivni prikaz autobusa na linijama.