Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5512be101766fdb9248b45e2/80
Foto: Ilustracija

"Čitajući Feral bilo mi je lakše živit, znala sam da nisam poludila"

Komentar je to anonimne posjetiteljice, rečen "u facu svima", u krcatoj Kinoteci Zlatna vrata na promociji knjige "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Spektakularnih citata "kičme, srca i duše" te satiričke novine nekad prozvane šundom bilo je previše pa je naslov pripao nepoznatoj ženi...

"Osjećam se kao da vozim struju u Dalmaciju." - konstatirao je vozač kombija koji je friško tiskane primjerke prvog broja Ferala prevozio iz tiskare Novog Lista u Rijeci, za te 1993. godine odsječeni Split.

Sat i pol provedenih na novinarskom zadatku u Kinoteci Zlatna vrata predstavljalo je, čisto profesionalno, san svakog novinara ili urednika. Ekipa na bini ponudila je naime toliko dobrih, sočnih naslova, toliko je bilo dobrih citata da je teško sve to pobrojati, kamoli izdvojiti najbolje.

Jer, ipak je u pitanju Feral Tribune. Okupila se originalna postava, Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Boris Dežulović, a sve na promociji monografije "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Preciznije, njenog drugog izdanja (prvih 750 primjeraka se rasprodalo u 40 dana, posuo se poslovičnim pepelom zbog prekonzervativne procjene potencijala knjige Dragan Ogurlić, direktor izdavačke kuće Adamić iz Rijeke pa je sada tiskano 1,500) opsežne knjige objavljene o Feral Tribune-u. Materijal, razgovore i dojmove u knjigu od 700 stranica pretočio je Boris Pavelić, novinar Novog Lista. A naglasio je: motiv za knjigu o Feralu bila je činjenica da su naprosto u pitanju bile sjajne, izvanserijske novine. Čak i za internetski portal materijala je ionako previše pa krenimo autorovim panegiricima (neki će reći potpuno zasluženima, brojniji će pak s gađenjem okrenuti glavu, no Feral Tribune uvijek je izazivao reakcije) tjedniku od kojeg su strahovale vlasti ...

"Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa"

- To je novinarstvo, nije radikalna kritika. Danas kad kažemo "Feral", mislimo na taj kritički duh. Zaboravljamo da su iz Ferala krenule mnoge važne priče i teme pa su i nakon deset godina od gašenja Ferala neki mediji objavljivali njihove priče kao "ekskluzivne" što je naprosto skandalozno. Slučaj Ferala pokazuje što sve može učiniti zla i loša vlast – lobi organiziran u HDZ-u krenuo je, a da mi nismo ni bili svjesni intencionalno i sustavno uništavati Feral i tako navukao odij prema njima, naprosto jer su bile izvrsne novine. Ni koalicijska Račanova vlast nije napravila nikakav pomak po tom pitanju, nagrade su dobivali kojekakvi mediji, no Feral nikad. A Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa, ali to je takva nacija pa to ne želi priznati. - samo je dio motiva i stavova iznio Pavelić, dodajući u nekoliko navrata kako ne vidi razloga zašto Feral opet ne bi izlazio...

To je inače bilo i jedno od pitanja Dragana Markovine, profesora na Filozofskom fakultetu u Splitu i u srijedu navečer izvrsnog moderatora, upućenog Predragu Luciću, danas kolumnisti i novinaru Novog Lista, jedinog koji se još koliko-toliko opire "tabloidiotizaciji", pohvalio je svoju firmu (a iz njegovih usta je to poprilična hvala) Lucić.

- Može se dogoditi da se do ujutro dogovorimo i da Feral Tribune ponovno počne izlaziti u nekoj formi. Ali, ja sam za nove Ferale, da novi ljudi naprave svoje Ferale. - po tom pitanju se izjasnio Lucić, dok je na pošalice uvijek spremni Dežulović dobacio: "ako znaš nekoga s pet milijuna eura, odmah krećemo".

- Čitam danas po internetu kako u Feralu nije bilo intervjua s Glogoškim, recimo, pa se divim autoru što je uspio napisati 700 stranica nečega što nije bilo. Knjiga je autorsko viđenje Ferala, meni kao čitatelju prikazana na zanimljiv način, a osim priče o Feralu dao je i zanimljivu sliku tog vremena gdje se spominju neki likovi kojima neće biti drago, podsjetit će ih na neke stvari. - dodao je kratko Lucić.

Ratne priče

Pitao je Markovina trojac i o ratnim reportažama i tekstovima, zanimljivi su bili njihovi primjeri. Dok je Lucića u Beogradu pred rat spasio Bora Đorđević, Dežuloviću je pak po povratku iz razorenog Vukovara život spasio nepoznati rezervist.

- Dok je Hrvatska poznata po šutnji koja je trajala, za to vrijeme je u Srbiji procvao nacionalizam. Na jedan skup išao je Bora Čorba ogrnut zastavom, oko njega likovi s kokardama, i prišao sam mu tražeći izjavu. Predstavio sam se kao novinar Nedjeljne Dalmacije, a od nekog njegovog koji me uhvatio za vrat me spasio riječima "pusti čoveka". - prepričao je Lucić. Dežulović je bio u Beogradu, kao hrvatski državljanin, u vrijeme napada na Vukovar i okupacije grada. Novinarski zadatak je htio obaviti po svaku cijenu.

- Falsificirao sam dozvolu saveznog sekretarijata kako bi otišao u Vukovar. Kad su me četnici pretresali, našli su moje prave dokumente koje sam onako pametan imao kod sebe. Jedan rezervist, nikako mi nije htio reći ime, spasio mi je život. - kratko je opisao Dežulović, dok je Ivančićeva priča, glede i unatoč reportaže u Slobodnoj Dalmaciji o padu Drniša, nešto drugačija.

- Dan nakon objave Ferala s jednom od spornih naslovnica, 31. prosinca, došli su me mobilizirati. Kako nisam imao želju provesti Novu godinu u vojarni, otišao sam iz Splita u Zagreb i nakon nekoliko dana im javio da ću biti u tom i tom kafiću, i da me mogu pokupiti. Nisam se htio sam pojaviti jer sam smatrao da je u pitanju politički motivirana mobilizacija. Doista su došli i potom sam otišao na obuku u vojarnu na Dračevcu... - prekinuo je međutim Ivančića moderator Markovina opaskom kako je zbog toga jedinstven – bio je u 4. Brigadi HV-a, a nema ga na popisu, za razliku od nekih koji nisu bili, ali su na popisu.

Dežulović se podsjetio i na višednevni intervju koji je izlazio u 14 nastavaka, s Miljenkom Smoje, a na pitanje zašto, kad je riječ o Feralu, govori "mi", a o Globusu, odnosno EPH grupi – "oni" ili "vi".

- Feral nije bio firma u kojoj radiš, bio je rock 'n' roll, familija, obiteljski biznis. A kad si plaćenik, onda govoriš "vi". Inače imam super odnos s tim kombinatom: ja njima tekstove, oni meni pare. Od 1999. godine nitko me od njih nije nazvao, a u prostoru firme sam bio tri puta po pet minuta. Upoznao bi novog glavnog urednika, no u međuvremenu sam odustao i od te tradicije.

"Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu"

U odnosu na Lucića i Dežulovića, opservacije i komentari Viktora Ivančića su kao i uvijek ozbiljniji.

- Knjigu ne mogu opušteno čitati, iako je Boro unio izvanredni trud, jer je Feral bio atipičan projekt. Nadam se da ovo nije kanonizacija. Oko Ferala su uvijek bila prekapanja, a to je dobro. Prema Smoji recimo imamo mitološke rasprave. Da li imenovati ulicu, dignuti spomenik, ali ne i analizirati njegov novinarski, književnički rad... Nitko se ne bavi s time, nema nikakvog diplomskog o tome, a Smoje je veliki autor i potrebno je kritički se osvrnuti prema njemu. Kod nas se ili veliča ili gazi. Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu. Feral nikad nije bio splitski list. Naša prodaja nikad nije značajno bila veća u Splitu nego recimo u Rijeci. Obožavam ovaj grad, ali mislim da Feral Tribune i Split nikad nisu saživjeli koliko su mogli.

Iznio je svoj stav Ivančić i o budućnosti novinarstva, odnosno o njegovom aktualnom trenutku.

- Profesija ima budućnost, ali struka, zanat se izmijenio. Danas je to miks marketinga i žurnalizma, društvene kritike će i dalje biti, međutim neće biti fokusirane u medijima, dolazit će iz nekih drugih pravaca. Danas je novinarstvo ucijenjeno.

Dodao je Ivančić i kako smatra da je utjecaj medija precijenjen, a kao primjer je spomenuo da je većina medija početkom tisućljeća bila "u vlasništvu" HDZ-a pa su opet šest mjeseci kasnije izgubili izbore.

Govorio je Ivančić i o 31-godišnjoj "karijeri" Robija K. gdje je vrijeme glavni junak, a likovi se ne razvijaju, Lucić o pisanju kolumni što nije novinarstvo jer nema "svete redakcijske gužve", Dežulović o stvaranju Marka Perkovića Thompsona, no o svemu tome i više imat će prilike svi pročitati u knjizi Borisa Pavelića.

hr Thu Mar 26 2015 08:37:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/614cd0366f52dfc2388b4587/80
Foto: Screenshot HRT

Gordana Buljan Flander dala neopozivu ostavku na mjesto ravnateljice Poliklinike za zaštitu djece i mladih

Na pitanje što joj točno smeta u seriji objavljenih tekstova, ravnateljica Poliklinike kaže da su 'stvarno pisani zlonamjerno'.
Gordana Buljan Flander podnijela je ostavku, rekla je to u Dnevniku Nove TV. Obratila se izravno gradonačelniku Zagreba Tomislavu Tomaševiću.

- Gospodine gradonačelniče, nakon što tri mjeseca nisam uspjela doći do vas, tražeći podršku za rad ustanove, ja vam večeras podnosim neopozivu ostavku. Nadam se da ćete naći stručnjaka, ili da ga već imate, koji će nastaviti voditi ovu ustanovu na način da i dalje ostane prepoznata i primjer prakse u Europi. Poštujem pravo svakog gradonačelnika da bira svoje suradnike - poručila mu je.

- Ja sam tražila privremenu mjeru isključivo za portal H-Alter s obzirom na to da je dva mjeseca pisao vrlo ružne članke, članke koji su bili puni neistina, koji su defamirali rad stručnjaka poliklinike, rad Poliklinike. Pokušali smo na razne načine i davanjem informacija i uredniku i novinarki utjecati na to da imaju prave informacije. Međutim, iz teksta u tekst informacije su bile sve manje istinite. Poslali smo sedam-osam demantija - rekla je.

- Kako ću predstavljati ustanovu bez podrške gradonačelnika? Konačni pravorijek suda čekam. Kao građanka sam iskoristila ono što mi pruža zakon, a to je zaštita od blaćenja, dezinformacija, linča jer smo bili izloženi neviđenom javnom linču - objasnila je za Novu TV.

Na pitanje što joj točno smeta u seriji objavljenih tekstova, ravnateljica Poliklinike kaže da su 'stvarno pisani zlonamjerno'.

- Na način da blate rad naših djelatnika koji su vrijedno radili sve ove godine, a prikazivani su na način da netko čeka na vratima i otima zlostavljanim mamama djecu, nosi tu djecu ocima zlostavljačima. Prikazivano je da smo mi kuća na čijim nalazima sudovi donose odluke, što nije točno. Prikazivani smo da zbog naših nalaza djeca žive s očevima seksualnim zlostavljačima, što nije istina - rekla je i predočila dokument za koji tvrdi da pokazuje da je Poliklinika u proteklih pet godina prijavila policiji 982 slučaja zlostavljanja djece.

- Mi radimo s djecom koja doživljavaju grozne traume. Ova kuća radi s puno djece koja su žrtve nasilja i mi o tome ne smijemo reći niti riječi. To roditelji koje suočimo sa zlostavljačkim ponašanjem prema djeci obilato koriste. Krenu pisati po društvenim mrežama svoju istinu, krenu nas napadati ne bi li poništili naš nalaz. Jer puno ih traži da poništimo nalaz - navodi Buljan Flander.

Osvrnula se i na odluku inicijative Spasi me iz koje su kazali kako se ne žele pojaviti na panelu ako ona bude tamo.

- Meni je žao ako netko ne želi surađivati s nama. Mi štitimo pravo djeteta na privatnost i zdravlje. Vrlo često pravo djeteta nije isto što i pravo roditelja. Ne može pravo roditelja koji se loše ponaša biti iznad prava djeteta. Tata će reći vi ste na maminoj strani, mama vi ste na tatinoj. Mi smo na djetetovoj strani - kaže i otkriva da nakon ostavke razmišlja o otvaranju privatne prakse.


hr Thu Sep 23 2021 21:06:43 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5e8dd6dd29111cecd48b462d/80
Foto: Pixabay

Borzan traži da uređaji koji se prodaju bez punjača budu jeftiniji

Borzan kaže da su joj se potrošači već žalili na cijene uređaja koji se prodaju bez punjača.
Potpredsjednica europskih socijalista Biljana Borzan pozdravila je u četvrtak prijedlog EK koji bi u konačnici trebao dovesti do uvođenja univerzalnog punjača za elektroničke uređaje, naglasivši da se nova mjera mora odraziti na cijenu uređaja, priopćeno je iz ureda zastupnice.

"U okoliš se godišnje odloži 51.000 tona punjača. Svatko od nas ih kod kuće ima punu ladicu. Mislim da smo se svi bar jednom zapitali zašto svaka generacija uređaja dolazi s drugačijim punjačem. Parlament je zato prije 10 godina zatražio zakon za isti punjač za male uređaje kojih u EU ima preko 500 milijuna. Komisija je pod utjecajem industrije stalno predlagala dobrovoljne mjere koje nisu dale rezultate, a elektronički otpad u EU i dalje raste i po pet posto godišnje“, objasnila je zastupnica Europskog parlamenta Biljana Borzan.

Borzan kaže da su joj se potrošači već žalili na cijene uređaja koji se prodaju bez punjača.

„Apsolutno je nedopustivo da proizvođači počnu prodavati mobitele bez punjača za istu cijenu kao što je sad s punjačom. Cijene punjača su i do tristo kuna, i moramo osigurati da uređaji toliko i pojeftine. Ova mjera se ne smije iskoristiti da bi se stvorio dodatan profit za industriju, već da se omoguće uštede za građane i očuvanje okoliša“, naglasila je Borzan, navodi se u priopćenju.

Europska komisija je u četvrtak predložila rješenje za punjenje elektroničkih uređaja poput mobitela i tableta, koji bi svi trebali imati USB ulazni utor tipa C, što je ključni korak za konačno uvođenje univerzalnog punjača.

Komisija je predstavila prijedlog izmjene direktive prema kojem bi USB tipa C trebao postati standardni utor za punjenje pametnih telefona, tableta, kamera, slušalica, prijenosnih zvučnika i ručnih konzola za video igre.

Jedinstveni utor USB-C omogućit će potrošačima da pune uređaje istim USB-C punjačem, neovisno o marki uređaja.

Također se predlaže razdvajanje prodaje punjača od prodaje samih uređaja. To znači da će potrošači moći kupiti uređaj bez punjača, ali će ih proizvođači i dalje moći nuditi u paketu.

Predlaže se i usklađena brzina punjenja kroz obaveznu uporabu zajedničkog protokola punjenja USB koji omogućuje komunikaciju između elektroničkog uređaja i punjača, što osigurava najbrže moguće punjenje.

Zajedničko rješenje za punjenje elektronskih uređaja trebalo bi znatno smanjiti broj punjača koji se gomilaju u domovima potrošača i donijeti znatne uštede. 

Prema procjenama Komisije, potrošači u EU-u bi mogli uštedjeti 250 milijuna eura godišnje koje troše na nepotrebnu kupovinu punjača.

To bi također trebalo smanjiti količinu elektroničkog otpada za oko tisuću tona godišnje.

Komisija još od 2009. pokušava riješiti problem jedinstvenog punjača elektroničkih uređaja, što je dovelo do znatnog smanjenja broja različitih punjača i rješenja za punjenja s oko tridesetak na današnja tri.

Najveći otpor prema univerzalnom punjaču već godinama dolazi od američkog proizvođača Apple.

Većina telefona koji se danas prodaju koriste mikro-USB utore za punjenje, ali ne i Appleov Iphone, koji se ne može napuniti s punjačem napravljenim za najčešće korištene Android proizvode.

Prijedlog direktive upućen je Vijeću i Europskom parlamentu na usvajanje. Komisija predlaže da se državama članicama odobri razdoblje od dvije godine od dana usvajanja unutar kojih bi u svoja zakonodavstva trebali unijeti direktivu.

Očekuje se da bi standardizirani punjači trebali biti na tržištu do 2024.
hr Thu Sep 23 2021 20:34:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/614cc5bb6f52df7b378b462b/80

Tresla se brda, rodio se miš: Damir Grubšić otišao iz fotelje ravnatelja, ali ostaje kao savjetnik u marjanskoj Javnoj ustanovi

Stipe Mušura novi je vršitelj dužnosti ravnatelja.
Vijećnici su pravno formulirali situaciju u Javnoj ustanovi za upravljanje Park šumom Marjan. Damir Grubšić ostaje u ustanovi na mjestu savjetnika, Stipe Mušura novi je vršitelj dužnosti ravnatelja - epilog je to dugog vijećanja pete sjednice Gradskog vijeća.

Svemu je prethodilo prava barufa izjava.

"Poziv na razrješenje me u isto vrijeme i vrijeđa i žalosti", rekao je Damir Grubšić pred gradskim vijećnicima koje je pozvao da "ne čine pogrešku" i da "građanima Splita ne nanose moguće buduće pravne i ekonomske obveze". Imao je dugo izlaganje.

- Svjestan sam da je ovaj saziv želi imati svoje ljude na funkcijama. Jasno mi je da će istekom mog mandata novi ravnatelj biti biran javnim natječajem. Nisam očekivao novi mandat, ali nisam očekivao ni ovakav grub napad - rekao je.

- Jedna od smješnijih stvari u optužbama je pozivanje na međuljudske odnose. To je čak i gradonačelnik govorio u medijima što me je uvrijedilo. To nisu istine. Vratio sam sve dugove od prošle uprave - nabrajao je Grubšić koji je, podsjetimo, na mjesto ravnatelja stigao "na račun" Željka Keruma koji ga je, nakon dvije godine, namjeravao smijeniti. Govorilo se kako će u fotelju Marinero Rančić, ali Kerum se u posljednji tren predomislio.

- Mislite li da sam disciplinu trebao tražiti uz bombonjere? Kad sam stigao, radnici su imali psihički stres od rada, a tri kolegice su me molile da ih odvojim od jedne koja je bila stalno na bolovanju. Dobio sam radničku prijavu, a predlagatelj ju je namjerno izostavio iako je ona odbačena - objašnjavao je prozvani ravnatelj.

Gradski vijećnik Srđan Marinić, izvjestitelj točke Dnevnog reda, predsjednik "Društva Marjan" i predsjednik privremenog Upravnog vijeća Javne ustanove za upravljanje park šumom Marjan kazao je, u objašnjenju razrješenja, kako je više međusobno povezanih razloga za takav postupak.

Teze Srđana Marinića je nekorektna jer Grubšića poziva na odgovornost u vrijeme kad ovaj nije bio ravnatelj, rekao je Igor Stanišić ispred HGS-a.
- Četiri člana Upravnog vijeća sjede i u Gradskom vijeću. Ništa tu nije protuzakonito, ali oni glasuju za svoj prijedlog. Apeliram na razum i odgovornost gradonačelnika, povucite ovu točku s Dnevnog reda - kazao je Stanišić govoreći kako će ovime Puljak ostaviti nekoj novoj vlasti "kosture iz ormara".

Prijedlog razrješenja podržao je Davor Matijević iz SDP-a koji je Grubšiću poručio kako mu je žao što je imao uopće priliku voditi jednu ovakvu ustanovu.
- Konfliktni ste, vrijeđali ste, čak ste i gađali printerom. Grad će kad tad snositi posljedice - kazao je Matijević. Njegov stranački kolega Ante Franić nije dijelio isto mišljenje, istaknuo je brojne formalne postupke.

- Pozivam vas na političku odgovornost. Ako postoji mogućnost da ćemo izgubiti spor neka Upravno vijeće i gradonačelnik odgovaraju imovinom za tu moguću štetu. To bi bilo korektno od Upravnog vijeća s obzirom da su u njemu ljudi koji nisu stručni - kazao je Franić.  

Goran Kotur, i on iz SDP-a, spojio je izlaganja obojice kolega. Bio je za smjenu, ali i za oprez od moguće štete.
hr Thu Sep 23 2021 20:22:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/614a270e6f52df34368b4597/80
Foto: DalmacijaNews

Posljednji ispraćaj: U petak sprovod 23-godišnjaku stradalom u Peručkom jezeru

U srijedu je pronađeno tijelo nakon tri dana nestanka.
Na vječni počinak će, u petak, u Bajagiću biti ispraćen Dominik Branimir Bilobrk koji je nesretno završio ovozemno putovanje sa samo 23 godine. Sumnja se kako je želio preplivati Peručko jezero, ali nije ispunio naum da dođe s jednog na drugi kraj obale. Što se dogodilo na polovici puta, gdje je pronađen tri dana od nestanka, ostat će nepoznanica.

On se u nedjelju navečer nije vratio u obiteljski dom u Obrovcu što je izazvalo sumnje, iako je i prije volio putovati i planinariti, ali uvijek s ranijom najavom odlaska. Kako to ovoga puta nije bio slučaj, obitelj je otišla do policije.

Dalmacija se digla na noge, policija, HGSS, mornarica, mještani... Sve dok u srijedu oko 15:20 sati nije uočeno tijelo.

Redakcija DalmacijaNews portala obitelji, prijateljima i znancima izražava duboku sućut.
hr Thu Sep 23 2021 19:03:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .