Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5512be101766fdb9248b45e2/80
Foto: Ilustracija

"Čitajući Feral bilo mi je lakše živit, znala sam da nisam poludila"

Komentar je to anonimne posjetiteljice, rečen "u facu svima", u krcatoj Kinoteci Zlatna vrata na promociji knjige "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Spektakularnih citata "kičme, srca i duše" te satiričke novine nekad prozvane šundom bilo je previše pa je naslov pripao nepoznatoj ženi...

"Osjećam se kao da vozim struju u Dalmaciju." - konstatirao je vozač kombija koji je friško tiskane primjerke prvog broja Ferala prevozio iz tiskare Novog Lista u Rijeci, za te 1993. godine odsječeni Split.

Sat i pol provedenih na novinarskom zadatku u Kinoteci Zlatna vrata predstavljalo je, čisto profesionalno, san svakog novinara ili urednika. Ekipa na bini ponudila je naime toliko dobrih, sočnih naslova, toliko je bilo dobrih citata da je teško sve to pobrojati, kamoli izdvojiti najbolje.

Jer, ipak je u pitanju Feral Tribune. Okupila se originalna postava, Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Boris Dežulović, a sve na promociji monografije "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Preciznije, njenog drugog izdanja (prvih 750 primjeraka se rasprodalo u 40 dana, posuo se poslovičnim pepelom zbog prekonzervativne procjene potencijala knjige Dragan Ogurlić, direktor izdavačke kuće Adamić iz Rijeke pa je sada tiskano 1,500) opsežne knjige objavljene o Feral Tribune-u. Materijal, razgovore i dojmove u knjigu od 700 stranica pretočio je Boris Pavelić, novinar Novog Lista. A naglasio je: motiv za knjigu o Feralu bila je činjenica da su naprosto u pitanju bile sjajne, izvanserijske novine. Čak i za internetski portal materijala je ionako previše pa krenimo autorovim panegiricima (neki će reći potpuno zasluženima, brojniji će pak s gađenjem okrenuti glavu, no Feral Tribune uvijek je izazivao reakcije) tjedniku od kojeg su strahovale vlasti ...

"Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa"

- To je novinarstvo, nije radikalna kritika. Danas kad kažemo "Feral", mislimo na taj kritički duh. Zaboravljamo da su iz Ferala krenule mnoge važne priče i teme pa su i nakon deset godina od gašenja Ferala neki mediji objavljivali njihove priče kao "ekskluzivne" što je naprosto skandalozno. Slučaj Ferala pokazuje što sve može učiniti zla i loša vlast – lobi organiziran u HDZ-u krenuo je, a da mi nismo ni bili svjesni intencionalno i sustavno uništavati Feral i tako navukao odij prema njima, naprosto jer su bile izvrsne novine. Ni koalicijska Račanova vlast nije napravila nikakav pomak po tom pitanju, nagrade su dobivali kojekakvi mediji, no Feral nikad. A Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa, ali to je takva nacija pa to ne želi priznati. - samo je dio motiva i stavova iznio Pavelić, dodajući u nekoliko navrata kako ne vidi razloga zašto Feral opet ne bi izlazio...

To je inače bilo i jedno od pitanja Dragana Markovine, profesora na Filozofskom fakultetu u Splitu i u srijedu navečer izvrsnog moderatora, upućenog Predragu Luciću, danas kolumnisti i novinaru Novog Lista, jedinog koji se još koliko-toliko opire "tabloidiotizaciji", pohvalio je svoju firmu (a iz njegovih usta je to poprilična hvala) Lucić.

- Može se dogoditi da se do ujutro dogovorimo i da Feral Tribune ponovno počne izlaziti u nekoj formi. Ali, ja sam za nove Ferale, da novi ljudi naprave svoje Ferale. - po tom pitanju se izjasnio Lucić, dok je na pošalice uvijek spremni Dežulović dobacio: "ako znaš nekoga s pet milijuna eura, odmah krećemo".

- Čitam danas po internetu kako u Feralu nije bilo intervjua s Glogoškim, recimo, pa se divim autoru što je uspio napisati 700 stranica nečega što nije bilo. Knjiga je autorsko viđenje Ferala, meni kao čitatelju prikazana na zanimljiv način, a osim priče o Feralu dao je i zanimljivu sliku tog vremena gdje se spominju neki likovi kojima neće biti drago, podsjetit će ih na neke stvari. - dodao je kratko Lucić.

Ratne priče

Pitao je Markovina trojac i o ratnim reportažama i tekstovima, zanimljivi su bili njihovi primjeri. Dok je Lucića u Beogradu pred rat spasio Bora Đorđević, Dežuloviću je pak po povratku iz razorenog Vukovara život spasio nepoznati rezervist.

- Dok je Hrvatska poznata po šutnji koja je trajala, za to vrijeme je u Srbiji procvao nacionalizam. Na jedan skup išao je Bora Čorba ogrnut zastavom, oko njega likovi s kokardama, i prišao sam mu tražeći izjavu. Predstavio sam se kao novinar Nedjeljne Dalmacije, a od nekog njegovog koji me uhvatio za vrat me spasio riječima "pusti čoveka". - prepričao je Lucić. Dežulović je bio u Beogradu, kao hrvatski državljanin, u vrijeme napada na Vukovar i okupacije grada. Novinarski zadatak je htio obaviti po svaku cijenu.

- Falsificirao sam dozvolu saveznog sekretarijata kako bi otišao u Vukovar. Kad su me četnici pretresali, našli su moje prave dokumente koje sam onako pametan imao kod sebe. Jedan rezervist, nikako mi nije htio reći ime, spasio mi je život. - kratko je opisao Dežulović, dok je Ivančićeva priča, glede i unatoč reportaže u Slobodnoj Dalmaciji o padu Drniša, nešto drugačija.

- Dan nakon objave Ferala s jednom od spornih naslovnica, 31. prosinca, došli su me mobilizirati. Kako nisam imao želju provesti Novu godinu u vojarni, otišao sam iz Splita u Zagreb i nakon nekoliko dana im javio da ću biti u tom i tom kafiću, i da me mogu pokupiti. Nisam se htio sam pojaviti jer sam smatrao da je u pitanju politički motivirana mobilizacija. Doista su došli i potom sam otišao na obuku u vojarnu na Dračevcu... - prekinuo je međutim Ivančića moderator Markovina opaskom kako je zbog toga jedinstven – bio je u 4. Brigadi HV-a, a nema ga na popisu, za razliku od nekih koji nisu bili, ali su na popisu.

Dežulović se podsjetio i na višednevni intervju koji je izlazio u 14 nastavaka, s Miljenkom Smoje, a na pitanje zašto, kad je riječ o Feralu, govori "mi", a o Globusu, odnosno EPH grupi – "oni" ili "vi".

- Feral nije bio firma u kojoj radiš, bio je rock 'n' roll, familija, obiteljski biznis. A kad si plaćenik, onda govoriš "vi". Inače imam super odnos s tim kombinatom: ja njima tekstove, oni meni pare. Od 1999. godine nitko me od njih nije nazvao, a u prostoru firme sam bio tri puta po pet minuta. Upoznao bi novog glavnog urednika, no u međuvremenu sam odustao i od te tradicije.

"Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu"

U odnosu na Lucića i Dežulovića, opservacije i komentari Viktora Ivančića su kao i uvijek ozbiljniji.

- Knjigu ne mogu opušteno čitati, iako je Boro unio izvanredni trud, jer je Feral bio atipičan projekt. Nadam se da ovo nije kanonizacija. Oko Ferala su uvijek bila prekapanja, a to je dobro. Prema Smoji recimo imamo mitološke rasprave. Da li imenovati ulicu, dignuti spomenik, ali ne i analizirati njegov novinarski, književnički rad... Nitko se ne bavi s time, nema nikakvog diplomskog o tome, a Smoje je veliki autor i potrebno je kritički se osvrnuti prema njemu. Kod nas se ili veliča ili gazi. Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu. Feral nikad nije bio splitski list. Naša prodaja nikad nije značajno bila veća u Splitu nego recimo u Rijeci. Obožavam ovaj grad, ali mislim da Feral Tribune i Split nikad nisu saživjeli koliko su mogli.

Iznio je svoj stav Ivančić i o budućnosti novinarstva, odnosno o njegovom aktualnom trenutku.

- Profesija ima budućnost, ali struka, zanat se izmijenio. Danas je to miks marketinga i žurnalizma, društvene kritike će i dalje biti, međutim neće biti fokusirane u medijima, dolazit će iz nekih drugih pravaca. Danas je novinarstvo ucijenjeno.

Dodao je Ivančić i kako smatra da je utjecaj medija precijenjen, a kao primjer je spomenuo da je većina medija početkom tisućljeća bila "u vlasništvu" HDZ-a pa su opet šest mjeseci kasnije izgubili izbore.

Govorio je Ivančić i o 31-godišnjoj "karijeri" Robija K. gdje je vrijeme glavni junak, a likovi se ne razvijaju, Lucić o pisanju kolumni što nije novinarstvo jer nema "svete redakcijske gužve", Dežulović o stvaranju Marka Perkovića Thompsona, no o svemu tome i više imat će prilike svi pročitati u knjizi Borisa Pavelića.

hr Thu Mar 26 2015 08:37:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/609ad3ad6f52dfa8678b4615/80

Boban poručuje: 'Nastavljamo naš put prema osiguranju još boljih uvjeta za naše školarce i njihove obitelji'

Samo u školskoj godini 2018./2019. županija je osigurala 12.5 milijuna kuna za 22 tisuće učenika.
Splitsko – dalmatinska županija prva je u Hrvatskoj osigurala besplatne udžbenike svim osnovnoškolcima na svom području.

- Početak škole često je veliko emocionalno, ali i financijsko opterećenje za obitelj. Osluškujući potrebe građana, osiguranjem besplatnih udžbenika za osnovnoškolce nastojali smo rasteretiti roditelje i dati pozitivan poticaj učenicima kako bi svi radosnije i zadovoljnije krenuli u novu školsku godinu. Samo u školskoj godini 2018./2019. županija je osigurala 12.5 milijuna kuna za 22 tisuće učenika, koliko ih je tada pohađalo osnovne škole kojima je osnivač županija te nabavila 213 tisuća udžbenika. Nastavljamo naš put prema osiguranju još boljih uvjeta za naše školarce i njihove obitelji - rekao je Blaženko Boban.


hr Tue May 11 2021 21:00:11 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/607842c06f52df96328b45da/80
Foto: DalmacijaNews

Vice Mihanović: 'Toni Tomas, osnivač Taekwondo kluba Marjan, dio je naše liste za Gradsko vijeće'

Planiraju zajedno podići razinu ulaganja u splitski sport...
Kandidat za gradonačelnika Splita Vice Mihanović, objavio novog člana svoje liste za Gradsko vijeće Grada Splita. 

- Drago mi je da je Toni Tomas, izbornik hrvatske Taekwondo reprezentacije i osnivač najtrofejnijeg Taekwondo kluba u Hrvatskoj – kluba Marjan, prihvatio moj poziv i pristao biti dio naše liste za Gradsko vijeće Grada Splita. Dugogodišnjim radom, zajedno sa svojim suradnicima, omogućio je da u Split stignu brojne europske, svjetske i olimpijske medalje. Zajedno ćemo u sljedećem mandatu podići razinu ulaganja u splitski sport kroz snažnije vrednovanje sportske izvrsnosti i poticanje naše djece na bavljenje sportom - napisao je Mihanović.
hr Tue May 11 2021 20:53:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/609aca786f52df0c688b45bd/80
Foto: Pixabay

U Hrvatsku stiže brzi kućni test za koronu, evo koliko će koštati

HALMED je, dodaju, danas zaprimio obavijest o stavljanju na tržište testova za “samotestiranje” koji su odobreni na razini Europske unije.

U Hrvatskoj se priprema veliko otvaranje uoči turističke sezone. Nakon najavljenih kontroliranih okupljanja, u ljekarne uskoro stižu brzi testovi za osobnu upotrebu.

Kako doznaje RTL, brzi testovi za osobnu upotrebu stižu u Hrvatsku za desetak dana.

- Taj test će biti na pljuvačku, postoje još dvije vrste – jedna je bukalna sluznica, a drugi je na površini nosa, registracija je napravljena u Republici Njemačkoj, ali mi očekujemo i druge testove koji će proći tu kontrolu - rekao je član uprave Medike Jakov Radošević.

Moći će se kupiti u ljekarnama, cijena ispod 100 kuna

HALMED je, dodaju, danas zaprimio obavijest o stavljanju na tržište testova za “samotestiranje” koji su odobreni na razini Europske unije.

- To su medicinski proizvodi koji su namijenjeni za samostalno korištenje od strane laika, budući da ih koriste osobe koje nisu profesionalci u postupku provjere ovih testova bilo je potrebno dokazati da su oni pouzdani i dovoljno jednostavni i da ih građani mogu koristiti na siguran način - kazala je glasnogovornica HALMED-a Maja Bašić.

Test će se moći kupiti u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama, a cijena će biti ispod 100 kuna.

hr Tue May 11 2021 20:19:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5ea9abd66f2ab8f4038b46dc/80
Foto: Unsplash

Komora: Upisne kvote za medicinske sestre nužno povećati, a ne smanjivati

Navodi se kako namjera o smanjenju upisnih kvota proizlazi iz Odluke o upisima učenika u srednje škole u školskoj godini 2021./2022. koju je pripremilo i u javno savjetovanje pustilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Hrvatska komora medicinskih sestara smatra da upisne kvote za medicinske sestre i medicinske tehničare treba nužno povećati za 50 posto, a ne ih smanjivati kako planira Ministarstvo obrazovanja, jer trenutačno u javnom zdravstvu nedostaje čak 4000 medicinskih sestara.

Za Hrvatsku komoru medicinskih sestara (HKMS) krajnje je neprihvatljiva namjera da se smanje upisne kvote za školovanje medicinskih sestara i tehničara kada ih u javnom zdravstvu toliko nedostaje, ustvrdila je ta komora u utorak u priopćenju.

Navodi se kako namjera o smanjenju upisnih kvota proizlazi iz Odluke o upisima učenika u srednje škole u školskoj godini 2021./2022. koju je pripremilo i u javno savjetovanje pustilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Podsjeća se da Komora već nekoliko godina upozorava da se upisne kvote trebaju nužno povećati za 50 posto kako bi se dugoročno riješio ovaj gorući problem, ali i upozorava da, suprotno tome, Ministarstvo znanosti i obrazovanja predlaže Odluku kojom umjesto postupnog povećanja smanjuje predviđen broj učenika u idućoj školskoj godini.

Komora je navela da Ministarstvo obrazovanja predlaže da se ove jeseni u novu školsku godinu upiše 1077 učenika, što je 16 učenika manje nego lani.

Do 2030. u mirovini između pet i sedam tisuća medicinskih sestara

Upozorenje o ozbiljnosti situacije u javnom zdravstvu zbog velikog nedostatka medicinskih sestara, Komora je potkrijepila i podatcima, među kojima i da je od 2013. iz Hrvatske na rad u inozemstvo otišlo oko 2700 medicinskih sestara. 

- U trenutku kada u bolničkom sustavu nedostaje više od četiri i pol tisuće medicinskih sestara tj. 22 posto sistematizacijom predviđenih radnih mjesta za ovu struku, kada znamo kadrovsku prenapregnutost javnoga zdravstva, nevjerojatno je da se planira smanjenje upisnih kvota u programe koji obrazuju za ovu struku - istaknula je Komora.

Zato je, da bi se riješio manjak sestrinskoga kadra, nužno značajno povećati upisne kvote, ustvrdio je predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić.

S druge pak strane sve više sestara odlazi u mirovinu, pa se procjenjuje da će do 2030. godine u mirovinu otići između pet tisuća i sedam tisuća medicinskih sestara.

Također, navedeno je kako bi se i u slučaju kvalitetnoga povećanja upisnih kvota pozitivni učinci osjetili tek nakon pet godina.

- Propuštanjem povećanja upisnih kvota za još jednu godinu hrvatski zdravstveni sustav osuđen je na negativne kadrovske trendove i neizvjesnu budućnost kvalitetnoga pružanja zdravstvenih usluga pacijentima jer medicinske sestre i medicinski tehničari nesebično skrbe o zdravstvenim potrebama pojedinaca i zajednica, a njihova nezamjenjiva i neprocjenjiva uloga prisutna je na svim razinama pružanja zdravstvene zaštite - zaključio je HKMS.

U hrvatskom bolničkom sustavu zaposleno je nešto više od 20.000 medicinskih sestara i tehničara, a prema istraživanju HKMS-a iz 2020. do cjelovite popunjenosti trebalo bi zaposliti još 4000 medicinskih sestara. Najviše medicinskih sestara nedostaje u velikim bolničkim sustavima (KBC-ima i KB-ama), dok se u općim i županijskim bolnicama kadrovski nedostaci ove struke najčešće kreću od 10 do 35 posto.

hr Tue May 11 2021 18:32:56 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .