Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5512be101766fdb9248b45e2/80
Foto: Ilustracija

"Čitajući Feral bilo mi je lakše živit, znala sam da nisam poludila"

Komentar je to anonimne posjetiteljice, rečen "u facu svima", u krcatoj Kinoteci Zlatna vrata na promociji knjige "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Spektakularnih citata "kičme, srca i duše" te satiričke novine nekad prozvane šundom bilo je previše pa je naslov pripao nepoznatoj ženi...

"Osjećam se kao da vozim struju u Dalmaciju." - konstatirao je vozač kombija koji je friško tiskane primjerke prvog broja Ferala prevozio iz tiskare Novog Lista u Rijeci, za te 1993. godine odsječeni Split.

Sat i pol provedenih na novinarskom zadatku u Kinoteci Zlatna vrata predstavljalo je, čisto profesionalno, san svakog novinara ili urednika. Ekipa na bini ponudila je naime toliko dobrih, sočnih naslova, toliko je bilo dobrih citata da je teško sve to pobrojati, kamoli izdvojiti najbolje.

Jer, ipak je u pitanju Feral Tribune. Okupila se originalna postava, Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Boris Dežulović, a sve na promociji monografije "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Preciznije, njenog drugog izdanja (prvih 750 primjeraka se rasprodalo u 40 dana, posuo se poslovičnim pepelom zbog prekonzervativne procjene potencijala knjige Dragan Ogurlić, direktor izdavačke kuće Adamić iz Rijeke pa je sada tiskano 1,500) opsežne knjige objavljene o Feral Tribune-u. Materijal, razgovore i dojmove u knjigu od 700 stranica pretočio je Boris Pavelić, novinar Novog Lista. A naglasio je: motiv za knjigu o Feralu bila je činjenica da su naprosto u pitanju bile sjajne, izvanserijske novine. Čak i za internetski portal materijala je ionako previše pa krenimo autorovim panegiricima (neki će reći potpuno zasluženima, brojniji će pak s gađenjem okrenuti glavu, no Feral Tribune uvijek je izazivao reakcije) tjedniku od kojeg su strahovale vlasti ...

"Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa"

- To je novinarstvo, nije radikalna kritika. Danas kad kažemo "Feral", mislimo na taj kritički duh. Zaboravljamo da su iz Ferala krenule mnoge važne priče i teme pa su i nakon deset godina od gašenja Ferala neki mediji objavljivali njihove priče kao "ekskluzivne" što je naprosto skandalozno. Slučaj Ferala pokazuje što sve može učiniti zla i loša vlast – lobi organiziran u HDZ-u krenuo je, a da mi nismo ni bili svjesni intencionalno i sustavno uništavati Feral i tako navukao odij prema njima, naprosto jer su bile izvrsne novine. Ni koalicijska Račanova vlast nije napravila nikakav pomak po tom pitanju, nagrade su dobivali kojekakvi mediji, no Feral nikad. A Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa, ali to je takva nacija pa to ne želi priznati. - samo je dio motiva i stavova iznio Pavelić, dodajući u nekoliko navrata kako ne vidi razloga zašto Feral opet ne bi izlazio...

To je inače bilo i jedno od pitanja Dragana Markovine, profesora na Filozofskom fakultetu u Splitu i u srijedu navečer izvrsnog moderatora, upućenog Predragu Luciću, danas kolumnisti i novinaru Novog Lista, jedinog koji se još koliko-toliko opire "tabloidiotizaciji", pohvalio je svoju firmu (a iz njegovih usta je to poprilična hvala) Lucić.

- Može se dogoditi da se do ujutro dogovorimo i da Feral Tribune ponovno počne izlaziti u nekoj formi. Ali, ja sam za nove Ferale, da novi ljudi naprave svoje Ferale. - po tom pitanju se izjasnio Lucić, dok je na pošalice uvijek spremni Dežulović dobacio: "ako znaš nekoga s pet milijuna eura, odmah krećemo".

- Čitam danas po internetu kako u Feralu nije bilo intervjua s Glogoškim, recimo, pa se divim autoru što je uspio napisati 700 stranica nečega što nije bilo. Knjiga je autorsko viđenje Ferala, meni kao čitatelju prikazana na zanimljiv način, a osim priče o Feralu dao je i zanimljivu sliku tog vremena gdje se spominju neki likovi kojima neće biti drago, podsjetit će ih na neke stvari. - dodao je kratko Lucić.

Ratne priče

Pitao je Markovina trojac i o ratnim reportažama i tekstovima, zanimljivi su bili njihovi primjeri. Dok je Lucića u Beogradu pred rat spasio Bora Đorđević, Dežuloviću je pak po povratku iz razorenog Vukovara život spasio nepoznati rezervist.

- Dok je Hrvatska poznata po šutnji koja je trajala, za to vrijeme je u Srbiji procvao nacionalizam. Na jedan skup išao je Bora Čorba ogrnut zastavom, oko njega likovi s kokardama, i prišao sam mu tražeći izjavu. Predstavio sam se kao novinar Nedjeljne Dalmacije, a od nekog njegovog koji me uhvatio za vrat me spasio riječima "pusti čoveka". - prepričao je Lucić. Dežulović je bio u Beogradu, kao hrvatski državljanin, u vrijeme napada na Vukovar i okupacije grada. Novinarski zadatak je htio obaviti po svaku cijenu.

- Falsificirao sam dozvolu saveznog sekretarijata kako bi otišao u Vukovar. Kad su me četnici pretresali, našli su moje prave dokumente koje sam onako pametan imao kod sebe. Jedan rezervist, nikako mi nije htio reći ime, spasio mi je život. - kratko je opisao Dežulović, dok je Ivančićeva priča, glede i unatoč reportaže u Slobodnoj Dalmaciji o padu Drniša, nešto drugačija.

- Dan nakon objave Ferala s jednom od spornih naslovnica, 31. prosinca, došli su me mobilizirati. Kako nisam imao želju provesti Novu godinu u vojarni, otišao sam iz Splita u Zagreb i nakon nekoliko dana im javio da ću biti u tom i tom kafiću, i da me mogu pokupiti. Nisam se htio sam pojaviti jer sam smatrao da je u pitanju politički motivirana mobilizacija. Doista su došli i potom sam otišao na obuku u vojarnu na Dračevcu... - prekinuo je međutim Ivančića moderator Markovina opaskom kako je zbog toga jedinstven – bio je u 4. Brigadi HV-a, a nema ga na popisu, za razliku od nekih koji nisu bili, ali su na popisu.

Dežulović se podsjetio i na višednevni intervju koji je izlazio u 14 nastavaka, s Miljenkom Smoje, a na pitanje zašto, kad je riječ o Feralu, govori "mi", a o Globusu, odnosno EPH grupi – "oni" ili "vi".

- Feral nije bio firma u kojoj radiš, bio je rock 'n' roll, familija, obiteljski biznis. A kad si plaćenik, onda govoriš "vi". Inače imam super odnos s tim kombinatom: ja njima tekstove, oni meni pare. Od 1999. godine nitko me od njih nije nazvao, a u prostoru firme sam bio tri puta po pet minuta. Upoznao bi novog glavnog urednika, no u međuvremenu sam odustao i od te tradicije.

"Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu"

U odnosu na Lucića i Dežulovića, opservacije i komentari Viktora Ivančića su kao i uvijek ozbiljniji.

- Knjigu ne mogu opušteno čitati, iako je Boro unio izvanredni trud, jer je Feral bio atipičan projekt. Nadam se da ovo nije kanonizacija. Oko Ferala su uvijek bila prekapanja, a to je dobro. Prema Smoji recimo imamo mitološke rasprave. Da li imenovati ulicu, dignuti spomenik, ali ne i analizirati njegov novinarski, književnički rad... Nitko se ne bavi s time, nema nikakvog diplomskog o tome, a Smoje je veliki autor i potrebno je kritički se osvrnuti prema njemu. Kod nas se ili veliča ili gazi. Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu. Feral nikad nije bio splitski list. Naša prodaja nikad nije značajno bila veća u Splitu nego recimo u Rijeci. Obožavam ovaj grad, ali mislim da Feral Tribune i Split nikad nisu saživjeli koliko su mogli.

Iznio je svoj stav Ivančić i o budućnosti novinarstva, odnosno o njegovom aktualnom trenutku.

- Profesija ima budućnost, ali struka, zanat se izmijenio. Danas je to miks marketinga i žurnalizma, društvene kritike će i dalje biti, međutim neće biti fokusirane u medijima, dolazit će iz nekih drugih pravaca. Danas je novinarstvo ucijenjeno.

Dodao je Ivančić i kako smatra da je utjecaj medija precijenjen, a kao primjer je spomenuo da je većina medija početkom tisućljeća bila "u vlasništvu" HDZ-a pa su opet šest mjeseci kasnije izgubili izbore.

Govorio je Ivančić i o 31-godišnjoj "karijeri" Robija K. gdje je vrijeme glavni junak, a likovi se ne razvijaju, Lucić o pisanju kolumni što nije novinarstvo jer nema "svete redakcijske gužve", Dežulović o stvaranju Marka Perkovića Thompsona, no o svemu tome i više imat će prilike svi pročitati u knjizi Borisa Pavelića.

hr Thu Mar 26 2015 08:37:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6384bac95d7965ea148b466a/80
Foto: Grad Dubrovnik

Franković pozdravio sudionike 34. Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika u Dubrovniku

Najbrojniji stručni skup ugostitelja i turističkih djelatnika okupio je oko 450 sudionika iz cijele Hrvatske
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković pozdravio je danas sudionike 34. Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore, u prigodi svečanog otvorenja u Dubrovniku. Ističući važnost rada ugostitelja za Dubrovnik, predvodnika održivog turizma u Hrvatskoj, podsjetio je kako je Grad u vremenu pandemije pomogao rad ugostitelja oslobađajući ih od davanja vrijednih 50 milijuna kuna.

- Iako je Dubrovnik bio gospodarski najpogođeniji grad u Hrvatskoj, iako smo izgubili 450 milijuna kuna planiranih proračunskih sredstava, odrekli smo se tog prihoda kako bi ugostitelji mogli opstati i danas biti spremni za oporavak -  kazao je gradonačelnik Franković, ističući potrebu daljnjeg napredovanja i usavršavanja struke.

Ključne teme ovogodišnjeg okupljanja su upravo novi post-covid trendovi, stanje u ugostiteljstvu pod utjecajem povećanja troškova, problematika nedostajuće radne snage, a donijet će se i zaključci s prijedlozima za poboljšanje poslovanja. Ovaj tradicionalno najbrojniji stručni skup ugostitelja i turističkih djelatnika okupio je oko 450 sudionika iz cijele Hrvatske.

hr Mon Nov 28 2022 14:42:49 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6384a72d5d796552198b4577/80

Za četiri dalmatinske županije ugovori vrijedni preko 60 milijuna kuna

Za energetsku obnovu višestambenih zgrada Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine osiguralo je 300 milijuna kuna bespovratnih sredstava
Danas je u Splitu održan stručni seminar u sklopu projekta „Informacijski sustav prostornog uređenja ISPU i njegovi moduli“ kojeg provodi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Tom je prigodom ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ivan Paladina, za 14 korisnika iz četiri dalmatinske županije (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Zadarska) uručio ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za energetsku obnovu višestambenih zgrada. 

- Za energetsku obnovu višestambenih zgrada Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine osiguralo je 300 milijuna kuna bespovratnih sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Temeljem natječaja iz travnja ove godine donesene su odluke o financiranju za 93 višestambene zgrade te je dosad potpisano više od polovice ugovora od kojih se 20 odnosi na dalmatinske županije. Ukupna vrijednost tih 20 projekata iznosi gotovo 100 milijuna kuna,  od čega bespovratna sredstva iznose 58,5 milijuna kuna - izjavio je ministar Paladina prilikom svečane dodjele, dodavši kako je Vlada usvojila zaključak kojim se osigurava gotovo milijardu kuna za energetsku obnovu i povećanje energetske učinkovitosti višestambenih zgrada i obiteljskih kuća do kraja iduće godine.

- U odnosu na ranije godine kada je za ovu namjenu u prosjeku bilo osigurano oko 200 milijuna kuna, ovim peterostruko većim iznosom, prema našim procjenama, energetski se može obnoviti 10.000 obiteljskih kuća i 300 višestambenih zgrada - dodao je ministar. 

Osim toga, ministar Paladina je također uručio 49 sporazuma o dodjeli računalne opreme za službenike gradova, općina i županijskih zavoda za prostorno uređenje za četiri dalmatinske županije. Na području ovih županija ukupno će se dodijeliti 174 sporazuma vrijednosti veće od 2,1 milijuna kuna. Cilj ovog projekta je opremiti odgovarajućom računalnom opremom službenike gradova  i općina, kao i službenike županijskih Zavoda za prostorno uređenje, za potrebe rada u Informacijskom sustavu prostornog uređenja - ISPU. 








Nakon svečane dodjele održan je stručni seminar u sklopu ISPU projekta na kojem su predstavljene nadograđene komponente ISPU-a povezane s prostornim planiranjem: ePlanovi, ePlanovi Editor i eKatalog te javni poziv za planove nove generacije za koji su osigurana europska sredstva u ukupnom iznosu od 90 milijuna kuna koja će se kroz javni poziv dodijeliti za izradu planova nove generacije.

Spomenimo i kako je kroz projekt razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja - ISPU, cilj administrativno rasteretiti građane te postići veću učinkovitost i ekonomičnost u radu javne uprave. Njegov razvoj krenuo je 2013. godine a građani već danas preko ISPU sustava mogu predati zahtjeve za ishođenje lokacijske, građevinske i uporabne dozvole online putem. Isto tako, imaju mogućnost jednostavno pratiti sve promjene u prostornim planovima, izdanim dozvolama i vrijednosti nekretnina, pristupiti bazi podataka o energetskim certifikatima te još mnogo toga.

U sklopu ISPU-a, sredinom ožujka 2022. pokrenut je i projekt digitalizacije postojećih akata o gradnji s ciljem pretvaranja u digitalnu formu više od 2 milijuna lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola, izdanih u razdoblju od 1968. do 2015. godine, od kad je u primjeni digitalno izdavanje dozvola putem usluge eDozvola.

Trenutno se te dozvole nalaze u papirnatim izdanjima po raznim arhivama što mnogobrojnim građanima i investitorima otežava proces pronalaska. Realizacija ovog projekta je pri kraju, a dosad je u digitalnu formu prebačeno oko 1,8 milijuna dozvola koje će uskoro u potpunosti biti dostupne na geoportalu ISPU. 

ISPU danas sadrži 16 e-usluga a njegov daljnji razvoj najvećim se dijelom sufinancira europskim sredstvima, i to sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 111 milijuna kuna te sredstvima NPOO-a u iznosu od 180 milijuna kuna. 

Geoportal ISPU koji je ujedno sabirnica svih e-usluga dostupan je na poveznici: https://ispu.mgipu.hr/ 



hr Mon Nov 28 2022 13:19:14 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5c92019129111c5b128b460b/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Cijena kutije cigareta u Hrvatskoj mogla bi porasti za 10 kuna!

Cilj je europske administracije smanjiti udio korisnika duhanskih proizvoda ispod 5 posto do 2040. godine

Europska unija odlučila je zadati novi porezni udarac duhanskoj industriji kroz prijedlog povećanja najniže moguće trošarine. Ovaj potez EU značajno će povećati ukupnu cijenu cigareta u istočnoeuropskim članicama, gdje se dio cigareta i dalje može kupiti po cijeni ispod 3 eura. EU administracija predviđa povećanje najmanje moguće trošarine na cigarete s 1,8 na čak 3,6 eura za pakiranje od 20 komada. S obzirom na to da će po kutiji cigareta minimalna trošarina iznositi 3,6 eura ili 27 kuna, to znači da će cijeli niz duhanskih brendova drastično poskupjeti, što će biti doprinos Europske komisije inflaciji te poboljšanju opće zdravstvene slike, piše Jutarnji.

Podaci Ministarstva financija u tabelarnom prikazu otkrivaju da se cijene cigareta u RH po pakiranjima kreću od 16 do 37 kuna, ali je pretežiti dio vrlo širokog spektra ponude pozicioniran između 20 i 30 kuna po pakiranju. Pri tome je sukladno Uredbi o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode minimalna trošarina na cigarete 17,76 kuna za pakiranje od 20 komada, što dovodi do maloprodajne cijene od 28,71 kuna po pakiranju. U osnovi, dakle, govorimo o poskupljenju od najmanje 10-ak kuna po pakiranju u RH. S obzirom na to da je maloprodajna cijena cigareta na hrvatskom tržištu trenutačno većinom ispod najniže trošarine koju predlaže EU, može se pretpostaviti da će buduća poskupljenja dodatno smanjiti broj pušača, što je cilj europske administracije.

Nova rješenja EU predviđaju i novitete u oporezivanju različitih duhanskih proizvoda kao što su parilice ili grijani duhan. Zbog rasta popularnosti u mlađim dijelovima populacije, oporezivanje tih proizvoda približit će se oporezivanju cigareta. Jači ‘vaping‘ ili isparavajući duhanski proizvodi imat će najmanju trošarinu od 40 posto, a oni slabiji do 20 posto. Grijani duhanski proizvodi dobit će 55-postotnu trošarinu – plaćat će 91 euro na tisuću prodanih komada.

Očekuje se da će dizanje trošarina na duhanske proizvode podići prihode članica EU za 9,3 milijardi eura. Oni koji podržavaju ovaj potez ne skrivaju kako im je cilj da rast cijena duhanskih proizvoda barem prati inflaciju, a najveća poskupljenja očekuju se u Bugarskoj, Slovačkoj, Poljskoj i Mađarskoj.

Ideja je EU administracije imati „tobacco-free“ generacije do 2040. godine, a prije toga cilj je smanjiti udio korisnika duhanskih proizvoda s 25 na 20 posto već do 2025. godine. U konačnici tj. 2040. godine, udio korisnika duhanskih proizvoda trebao bi biti ispod 5 posto, piše Jutarnji.



hr Mon Nov 28 2022 10:41:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Sever o inflaciji: "Jedino pravo rješenje je snažan rast plaća i mirovina"

Dodao je da kućanstva u razvijenijim zemljama imaju udio troška hrane između 8 i 10 posto, dok je to u Hrvatskoj prosječno malo manje od 26 posto

Građani se sve teže snalaze i žive, a jedino pravo rješenje je snažan rast mirovina i plaća, poručio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever večeras u središnjem HTV-ovom Dnevniku govoreći o inflaciji i blagdanskoj potrošnji.

Osvrćući se na poskupljenje hrane od gotovo 20 posto, koja je realno i veća od same inflacije koja je službeno na 13 posto, Sever je rekao da upravo cijene hrane i pumpaju stopu inflacije.

- To je ono što je najveći udar na kućanstva zbog toga što, što je zemlja siromašnija, to je veći udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji kućanstva, rekao je Sever.

Dodao je da kućanstva u razvijenijim zemljama imaju udio troška hrane između 8 i 10 posto, dok je to u Hrvatskoj prosječno malo manje od 26 posto, a i znatno više za one koji imaju vrlo niska primanja.

Građani se sve teže snalaze i žive, a na drugoj strani ništa drugo ne pojeftinjuje - dapače, već su prenapregnuti što se tiče stanovanja i energije, upozorio je Sever.

Poručio je da, koliko god to bilo teško, još uvijek treba upravo za najsiromašniji sloj pokušati održati niže cijene prehrambenih artikala.

- Na kraju krajeva, jedino pravo rješenje u svemu tome je jedan snažan rast plaća i mirovina, jer sve mjere bez povećanja plaća i mirovina neće pomoći do te mjere da se lovi taj korak s inflacijom, a neizvjesnost je vrlo velika, bez obzira na lagane optimistične prognoze za sljedeću godinu, zaključio je Sever.

hr Sun Nov 27 2022 20:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .