Poruka iz Splita: Bušimo Jadran i koristimo obnovljive izvore energije

Temu problematike onečišćenja mora nakon izljeva ulja otvorila je Astrid Zekić iz tvrtke DLS. Zekić je dala uvid o ponašanju ulja na vodi, karakteristikama kretanja uljne mrlje i djelotvornosti, ali i metodama te preporukama čišćenja uljnih zagađenja.

– Kako bi šteta za okoliš bila što manja potrebno je pomno planiranje, dobro poznavanje fizikalno-kemijskih i bioloških učinaka onečišćenja te karakteristike i mogućnosti postojeće opreme i raspoloživih sredstava za čišćenje – reka je Zekić.

Zekić je prokomentirala da i nismo baš sasvim spremni za eventualna onečišćenja na otvorenom moru.

– Problem su sigurno onečišćenja na otvorenom moru, koliko toliko smo spremni za manje onečišćenja i čišćenje same obale. Svaki izljev ulja uništava morske organizme, uništava vizuru obale, može doći do uništavanja turističke sezone. Potrebne su velike snage u ljudstvu da bi se uklonila takva onečišćenja kao i odabir pravih sredstava za to uklanjanje – kazala je Zekić.

Jadransko more klasificirano je kao jedno zatvoreno more manjih dubina i kao takvo nam je jako vrijedno, ističe Zekić koja misli da iscrpljivanje nafte nije baš najbolja opcija već da bi se trebali okrenuti obnovljivim izvorima energije kao što su vjetroelektrane ili solarne elektrane.

Vrlo visoki ekološki standardi na platformama

Martin Bilić iz odjela za specijalističko osposobljavanje Državne uprave za zaštitu i spašavanje dijelom se slaže sa Zekić u smislu da bi se Hrvatska trebala okrenuti obnovljivim izvorima energije, ali smatra da Hrvatska treba krenuti i s istraživanjem i eksploatacijom nafte.

–  Kao čovjek koji ima iskustva i rada na platformi „Labin“ želio bih reći da tih 80-ih godina nikada nismo imali nikakva ekološko onečišćenje jer su već tada ekološki standardi na platformi bili visoki – rekao je Bilić te istaknuo da smo nastavili  prije 25 godina nastavili s bušenjem ne bi danas bili podijeljeni na  one koji su za i protiv.

– INA Naftaplin je već u to vrijeme imala viziju ekoloških standarda. Imala je i bazu podataka istraživanja podmorja, možda smo trebali odmah nastaviti  tim pa bismo danas bili puno pametniji. Ako smo imali bazu podataka i ako je INA Naftaplin kao jedna državna institucija te podatke držala sve ove godine i dovela nas u situaciju da tek sada otvorimo tu Pandorinu kutiji onda mislim da to nije dobro za sve nas jer smo ove sve godine mogli definitivo imati jedan svoj zaključak i ne bi se doveli u situaciju da moramo kroz radionice, konferencije davati svoja razmišljanja na temu – rekao je Bilić.

Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora kojeg je Vlada donijela 2008.godine treba definitivno revidirati i upotpuniti sa još puno detalja koji bi dali potpunu sliku, zaključio je Bilić