Bolnice na rubu izdržljivosti! Najveći pritisak osjeti KBC Split. Dalmaciju ljeti spašava nadljudski napor liječnika…

Veliki pritisak na objedinjene hitne bolničke prijeme, osobito tijekom turističke sezone, kronični nedostatak medicinske opreme te sve veća nemogućnost popunjavanja upražnjenih radnih mjesta, zajednički su problemi pet dalmatinskih bolnica. Na sastanku održanom prije tjedan dana ravnatelji su zatražili pomoć Ministarstva zdravstva, ističući kako njihove ustanove skrbe za oko milijun stanovnika Dalmacije, piše net.hr.

Najveći pritisak bilježi KBC Split. Ravnatelj Krešimir Dolić navodi kako izvan turističke sezone u hitnom prijemu dnevno bude obrađeno između 390 i 420 pacijenata, dok ljeti taj broj prelazi 650. Na bolničkom helidromu godišnje se bilježi više od 800 slijetanja. Oko 80 posto pacijenata koji dolaze u OHBP nisu žurni slučajevi, što dodatno opterećuje sustav.

U KBC-u Split zaposlen je 691 liječnik, dok je njih 279 na specijalizaciji, no najveći manjak osjeća se u hitnoj medicini i kirurškim specijalnostima. Od 1559 medicinskih sestara i tehničara, oko 350 ih je svakog mjeseca na bolovanju, a ukupno ih nedostaje oko 200. Nedostatak se osjeća i u pomoćnom osoblju, a natječaji za deficitarna zanimanja često ostaju nepopunjeni zbog manjka kadra na tržištu.

Dolić ističe kako je za splitsku bolnicu trenutačno od iznimne važnosti nabavka PET/CT uređaja za preciznu dijagnostiku te obnova endoskopske opreme.
“Najveći naglasak bi ipak stavili na prostorne nedostatke, zbog toga smo kao glavni strateški cilj stavili izgradnju nove, suvremene regionalne sveučilišne bolnice u Splitu kako bi mogli nastaviti pružati sigurnu, brzu i kvalitetnu skrb po najsuvremenijim medicinskim standardima. KBC Split je ključna i jedina tercijarna ustanova u Dalmaciji”, kaže ravnatelj Dolić.

S ozbiljnim kadrovskim deficitom suočava se i Opća bolnica Dubrovnik. Prema riječima ravnatelja Marija Bekića, nedostaje im oko stotinu liječnika, među njima specijalisti pedijatrije, transfuziologije i anesteziologije, te 65 medicinskih sestara i tehničara. Nedostaje i ključne opreme, poput magnetske rezonance i uređaja za angiografiju.
“Uspijevamo odraditi baš sve što se od nas traži, uglavnom s postojećim kadrom, te angažmanom vanjskih liječnika što Opću bolnicu Dubrovnik košta oko milijun eura”, kaže Bekić. Kao dodatne probleme navodi velik broj bolovanja, nedostatna financijska sredstva te potrebu za adaptacijom prostora.

Ravnatelj Opće bolnice Zadar Željko Čulina upozorava da njihov najveći izazov nije pojedinačni nedostatak, već neravnoteža između kadra, prostora i opreme. Posebno ističe ozbiljna prostorna ograničenja u OHBP-u, kirurškim stacionarima i operacijskim salama.
“Naša bolnica ima ozbiljna prostorna ograničenja, osobito u OHBP- u, stacionarima kirurških grana i postojećim operacijskim salama koje više ne mogu u potpunosti pratiti zahtjeve suvremenih medicinskih tehnologija. Više od 80 posto pacijenata u OHBP- u ne zahtijeva hospitalizaciju, pa je tako on postao najveći potrošač kadra u bolnici”, kaže Čulina. U turističkoj sezoni oslanjaju se na prekovremeni rad i vanjske suradnike, a kao strateški projekt ističu izgradnju centralnog operacijskog bloka s helidromom.

U Općoj bolnici Šibensko-kninske županije već se dulje vrijeme traže pedijatri, kardiolozi, psihijatri i patolozi. Ravnateljica Ivana Skorić upozorava na nedostatak prostora koji onemogućava podizanje standarda i uvođenje novih dijagnostičko-terapijskih postupaka.
“Nemamo toplu vezu za prijevoz pacijenata između pojedinih odjela zbog paviljonskog tipa gradnje, ne možemo objediniti raštrkane operacijske sale u jedinstveni operacijski blok, ograničeni smo brojem parkirnih mjesta u krugu bolnice što otežava i pristup pacijentima. Uz potporu Ministarstva zdravstva, grada i županije radimo na projektu gradnje nove bolnice izvan grada koja bi omogućila otvaranje novih odjela poput Invazivne kardiologije i Odjela dječje i adolescentne psihijatrije”, kaže Skorić.

U Općoj i veteranskoj bolnici “Hrvatski ponos” u Kninu ističu kako im je nužna nabavka novog CT uređaja te da postojeći prostor OHBP-a ne zadovoljava propisane normative. Ravnateljica Tatijana Šipalo Lilić upozorava na zastarjelu infrastrukturu, staru opremu i stalni odlazak kadra.
“Nedostaje nam pedijatara, ginekologa, psihijatara i liječnika interne medicine, a problem rješavamo velikim brojem prekovremenih sati, aktiviranjem umirovljenika i angažmanom suradnika iz drugih ustanova”, govori Šipalo Lilić.
“Pacijenti koji nam dolaze u OHBP službu u 60 posto slučajeva imaju trijažnu kategoriju 4 i 5 koja bi trebala biti zbrinuta na razini primarne zdravstvene zaštite”, dodaje.