INTERVJU Ante Stipčić: Trogir će do 1. lipnja dobiti novi ulaz u grad, a gradit će se i Čiovski most

S trogirskim gradonačelnikom Antom Stipčićem, koji je kao
kandidat HDZ-a na posljednjim izborima pobijedio i “svrgnuo” s vlasti SDP-ovog
gradonačelnika Damira Rilju, odlučili smo porazgovarati o planovima i
projektima za grad koji plijeni ljepotom, ali koji se kao i većina hrvatskih
gradova nalazi u teškoj financijskoj situaciji.

Usprkos tome, Stipčić je sa
suradnicima zasukao rukave i počeo rješavati probleme, prije svega komunalnim
zahvatima i projektima, koji su godinama čekali na realizaciju.

No, i prije nego je nova gradska uprava krenula s novim
projektima, dočekali su ih naslijeđeni problemi. Prije svega, odlagalište
otpada iznad Planog bez potrebne dokumentacije i njegovo zatvaranje. Ipak, ono
je ipak ponovno otvoreno, nakon što su ispunjeni uvjeti. Ajmo onda redom, prvo
s deponijem.

– Što se tiče odlagališta i odlaganja otpada na deponiju
Vučje Brdo iznad Planog,  ostali smo
zatečeni kad smo preuzeli vlast u Trogiru. Dobili smo u listopadu prošle
godine rješenje Inspekcije Ministarstva zaštite okoliša o zatvaranju
odlagališta, jer ono nije zadovoljavalo kriterije niti je imalo lokacijsku
dozvolu, građevinsku.., i tako dalje. U tom trenutku na deponiju su smeće
odlagali Okrug i Marina, te Grad Makarska. I mi smo u tom trenutku jednostavno
morali zatvoriti odlagalište. Primio nas je Grad Split na tri mjeseca.

U ta smo tri mjeseca uspjeli dobiti lokacijsku dozvolu za
sanaciju odlagališta. Krenuli smo u pripremu privremenih kazeta i od
Ministarstva zaštite okoliša smo dobili privremeno dozvolu da se otpad može
odlagati na jednu ravnu plohu, da postavimo nepropusne folije i uredimo tampon
zonu. Temeljem tog rješenja privremeno odlažemo na tu nepropusnu plohu i
svakodnevno to prekrivamo sa zemljom. Išli smo u izradu privremenih kazeta,
napravili natječaj za izvođače radova, a u Ministarstvu smo pitali da nam
odrede što učiniti s tim kazetama, i sada čekamo rješenje koje će biti
najbolje. Čim kazete budu gotove, mi ćemo otpad deponirati u njih.

U planu je i otvaranje reciklažnog dvorišta?

– Da, jer postoje sirovine iz otpada koje se mogu reciklirati,
i ponovno upotrijebiti, kao što su metali i razne vrste plastika, staklene
boce, papir.., dakle svi oni materijali koji se mogu ponovno kao sekundarne
sirovine negdje upotrijebiti i prodati, te dobiti novac za njih. Bio sam na odlagalištu u Rijeci, gdje rade takvo odlaganje,
i oni kažu da iz cjelokupnog otpada, 40 posto se ponovno iskoristi.

 Hoćete li za to zatražiti sredstva iz europskih fondova?

 – Sada to ide preko Fonda za zaštitu okoliša, oni imaju
način sufinanciranja. Evo, sanaciju odlagališta otpada Fond sufinancira sa 60
posto, a lokalna zajednica, u ovom slučaju Grad Trogir sa 40 posto. Reciklažna
dvorišta Fond financira 100 posto, a izgradnju i opremu sa 80 posto. Sad
pripremamo sporazum koji ćemo potpisati sa Fondom za zaštitu okoliša.

Međutim, tu se pojavio jedan
problem. Kod posljednje sanacije deponija Vučje Brdo, u prijašnjoj vlasti, Grad
Trogir je Fondu ostao dužan dva milijuna i 700 tisuća kuna. Mi sad sporazumno
pokušavamo dogovoriti da ćemo taj dug vratiti u 30 rata i također pokušavamo to
prebiti s dijelom radova. Nažalost, naslijedili smo taj dug, a nakon što ga
sporazumno riješimo dogovorit ćemo s Fondom sufinanciranje sanacije
odlagališta, kao i izgradnju reciklažnog dvorišta.

Namjeravamo nabaviti i jedno
manje elektro vozilo koje bi kupilo otpad po staroj gradskoj jezgri, da može
ući u svaku uličicu, da budemo tiši i da ne zagađujemo. Dakle, projekt sanacije
deponija je sveobuhvatan, dosta košta, ali nas je dočekao i mi ćemo ga
riješiti.

Jedan od velikih komunalnih zahvata je i uređenje šetnice na
istočnom ulazu u Trogir?

 –  Cesta na ulazu u Trogir je bila neosvijetljena i nije
imala adekvatne pješačke zone ni nogostupe. Tako da se događalo, naročito za
kišnih dana, da su pješaci morali ići po cesti. Jer, kanali bi se začepili,
voda bi ostajala na cesti, i pješak bi morao ići po cesti, naišlo bi vozilo
koje ga ne bi vidjelo, jer je cesta bila neosvijetljena, i udarilo. Tako smo
imali dosta prometnih nesreća s dosta poginulih.

Sada se uređuje šetnica s
nogostupom i kamenim zidom cijelom dužinom od Briga. To neće imati samo estetski
učinak, jer ćemo dobiti pristojan i lijep ulaz u grad, nego još više
sigurnosni. Šetnica će biti osvijetljena, a spriječit će se i odroni koji su
prijetili na nekoliko mjesta, a prijetilo je čak i urušavanje jednog zida na
tom potezu. Također, uz cestu su se ugradili i kanali za odvodnji, te napravili
pješački prijelazi.

Radovi su se otegli zbog kišnih dana?

– Bilo je govora da će ova dionica koja se sada radi biti
gotova do Uskrsa, negdje do konca travnja, međutim, bilo je dosta kišnih dana.
Sada s direktorima Hrvatskih cesta dogovaram ubrzanje radova, kako bi oni bili
gotovi do 1. lipnja. Nakon sezone ćemo to nastaviti dalje, jer Trogir je poznat
po prometnim gužvama. Naročito preko mosta prema Čiovu, i sada da se i ovaj ovdje
dio uspori, to bi bio kolaps. Znači, do 1.lipnja mi ovaj dio moramo osloboditi.

Kada će se početi raditi dugo najavljivani novi most za
Čiovo?

 –  Vlada Republike Hrvatske i Hrvatske ceste su aplicirale
projekt mosta prema Europi. Informacije su da je projekt pozitivno ocijenjen, i
da će se ići u njegovu realizaciju. Kada, to točno ne znam, ali znam da se već
sada priprema tender za natječaj i da se već pozivaju vlasnici parcela koje se
nalaze na trasi pristupnih putova, radi otkupa. Projekt mosta nije samo most,
već će se obuhvatiti sve od zaobilaznice, zatim most do Čiova i cesta do vrha
brda. Sve je to dio projekta most.

 Što će biti sa sadržajima na nasipu, što tamo planirate?

 – U projektnoj dokumentaciji prostornog plana, tu su osim
trase mosta i samog mosta, predviđena izgradnja Pastoralnog centra sa crkvom i
dječjim vrtićem, športski centar i jedan hotel. Da bismo išta radili bilo je
potrebno napraviti uknjižbu tog dijela. Jer, tu se nasula zemlja i stvorila se jedna
velika parcela, koja nije imala niti oznaku čestice niti svoga vlasnika.
Najprije se morala odrediti kontaktna zona pomorskog dobra, a iza toga se
morala napraviti geodetska podloga i uknjižba u geodetskim knjigama. Dvije
trećine smo već uknjižili, ostaje još trećina.

Do kada će Trogir imati slab
električni napon?

 – Planiramo jednu novu
trafostanicu i na Čiovu jedno razvodno postrojenje. Jer ljeti, naročito u
večernjim satima potrošnja električne energije premašuje kapaciteta. Tada se
struja jednostavno isključi, jer bolje je i tako, nego da padne cijeli sustav.
Jer, ta vršna snaga zadnjih godina daleko premašuje instaliranu.

 Što ćete učiniti s autobusnim
kolodvorom?

– Sadašnje mjesto na kojem se nalazi autobusni kolodvor
je prevažna lokacija, a malo iskorištena. Prije dvadeset godina na autobusnom
kolodvoru je bilo puno više autobusa za okolna sela. Također, njihova garaža je
bila i servisna garaža. Usto, broj linija prema zagorskom dijelu, marinskom i
segetskom je reduciran. Manje autobusa ima, a i popravci se uglavnom obavljaju
u Prometovoj garaži na Brdima u Splitu.

Tako da ovaj objekt nije cijeli
iskorišten u onom omjeru u kojem je bio prije korišten. A preblizu je centru
grada. Dakle, planiramo na ovom nasipu napraviti jedan kružni tok i jedno
autobusno stajalište, a u ovom objektu osmisliti sadržaje koji bi bili primjereni
blizini grada i mostu, i koji bi davali drugu turističku ponudu.

 Kako to planirate?

– Trogir je i pod UNESCO-ovim pečatom skoro 20 godina, i
svakodnevno bilježi povećanje turista, kako 
onih koji dođu na jedan dan vidjeti ovo bogatstvo koje imamo, tako i one
koji tu dolaze na više dana da bi se odmorili, kupali i uživali u bogatom
Trogirskom ljetu. Svakako da želimo turizam obogatiti i pružiti ga.

 Planiraju se i novi sadržaji u
Brodotrogiru?

 – Njega je kupio gospodin Danko Končar, i u njemu gradi
marinu. Tako da ćemo imati nove kapacitete yachtinga, s posebnom turističkom
klijentelom koja traži druge sadržaje, nešto što će davati dinamičnost turizmu.

Što ćete s trogirskim kinom?

– Taj prostor ćemo, čim dobijemo nekakva sredstva, sanirati,
pa osmisliti za polivalentne sadržaje. Mislim da bi taj dio mogao puno bolje
biti iskorišten, ali to ćemo prepustiti struci da nas savjetuje.

 Za kraj razgovora – trogirski sport je posljednjih godina
pao na niske grane, u odnosu što je nekada značio…

– Trogir je davao zvučna sportska imena, ali to su bila
vremena kada je i trogirska privreda bila jaka, pa ga je mogla pratiti. Danas,
nažalost, cijeli trogirski sport ovisi isključivo o financiranju od strane
Grada. To je nedovoljno. Mi pokušavamo sve klubove održati, ali u granicama
onoga što možemo financirati. Zato sport više nije u visokom rangu: ni košarka,
ni rukomet, ni nogomet.

Što se tiče nogometa, imali smo dva kluba, ali sada
nastojimo da to bude jedan klub. Hrvatski nogometni klub Trogir je jedan od
najstarijih na ovome području, prešao je 100 godina. On je ostavio značajne
tragove u Trogiru i ne možemo olako prijeći preko toga. No, zbog financijskih
dubioza moramo se pomiriti s tim da ne možemo pucati na više natjecateljske
rangove. Bit će bolje ako uspijemo izgraditi novi stadion na nasipu, jer ovaj
postojeći ne zadovoljava. Onda možemo razgovarati o daljnjem razvoju sporta u
Trogiru. Mi nismo da se sport gasi, ali to možemo održati jedino u sklopu naših
financijskih mogućnosti.

Puno radnji nas u Trogiru čeka, a novaca je malo i
nažalost, naslijedili smo puno dugova koji su nastali zadnjih deset godina, a
koji su sada došli na naplatu.