Je li mlijeko štetno?

Djevojčica s “brkovima” od mlijeka se smije pred kamerama, u ruci čaša
mlijeka, odmah pored nje puna boca. Omiljeni reklamni motiv. Isto kao i
blještavo bijelo mlijeko koje se kao nekom čarolijom miješa sa zdravim zobenim
pahuljicama. Takve slike se svakodnevno mogu vidjeti na malim ekranima.
Asocijacija: mlijeko je izuzetno zdravo.

Ta poruka je možda preuveličana, no rezultati jednog švedskog istraživanja
bacaju sumnju na to koliko je mlijeko uopće zdravo – i to u njegovoj čistoj
formi, ne kao dodatku slatkim voćnim pahuljicama ili tome sličnom.

U vremenskom razdoblju od dvadeset godina znanstvenici Sveučilišta Uppsala
promatrali su 61.000 žena i tijekom devet godina 45.000 muškaraca, kako bi
dokumentirali povezanost između konzumiranja mlijeka, visoke smrtnosti i čestih
lomova kostiju, piše Deutsche Welle.

Rezultat: smrtnost kod ispitanika koji su dnevno pili tri čaše mlijeka ili
više bila je iznad prosjeka. No broj lomova kostiju bio je povećan samo kod
žena koje su konzumirale puno mlijeka, ali ne i kod muškaraca.

Eckhard Heuser iz Saveza mliječne industrije iz Berlina kritizira pristup
švedskih znanstvenika i smatra da se istraživanja kao što je ovo koriste kako
bi se sumnje samo ugrubo ispitale. On smatra da su iz tog istraživanja izvučeni
pogrešni zaključci.

Čak i Karl Michaelsson, jedan od autora studije, upozorava na preuranjene
zaključke: “Ne možemo reći da je te posljedice izazvalo isključivo konzumiranje
mlijeka. Mlijeko je samo dio mozaika.”

Prvi osumnjičeni

Moguće je, međutim, da su švedski stručnjaci identificirali potencijalnog
krivca u tom mozaiku. Oni sumnjaju na galaktozu – monosaharid koji se uglavnom
javlja kod kravljeg mlijeka. Miševi i štakori kojima je davana ta tvar brže su
starili i ranije umirali.

Količina koju su dobili odgovara otprilike onoj u dvije čaše mlijeka.
Drugačije je s mliječnim proizvodima, poput sira ili jogurta. “U usporedbi s
kravljim mlijekom, mliječni proizvodi koji su fermentirali imaju znatno niži
udio galaktoze”, kaže Michaelsson.

Heuser sumnja u prenosivost rezultata eksperimenata sa životinjama na ljude. “Naravno da će životinja ranije uginuti ukoliko dobiva prekomjerne količine
šećera.” On napominje da ljudi koji dnevno popiju tri čaše mlijeka, što se kod
odraslih ne smatra uobičajenim, ne mogu dostići tu količinu. “Ukoliko su sumnje
s galaktozom točne, žene više ne bi smjele dojiti djecu jer su vrijednosti u
majčinom mlijeku još više nego u kravljem”, objašnjava Heuser.

Otvorena pitanja

Neophodna su daljnja istraživanja, smatraju i švedski znanstvenici.
Uostalom, potrebno je ispitati i utjecaj štetnih čimbenika, kao što su hrana, piće,
sport ili pušenje. Osobe koje su praćene bile su različite starosti. Rezultat
istraživanja Michaelsson vidi kao povod za daljnji rad: “Ne možemo dati savjet
za konzumiranje mlijeka koji se zasniva samo na jednoj studiji. Rezultate
moramo vrlo pažljivo analizirati. Naša studija pojašnjava jedno: potrebna su
nam istraživanja većih razmjera.”

Za mliječnu industriju rezultati istraživanja su fatalni, smatra Heuser: “Potrebne će nam biti godine za poništimo taj loš dojam.” Ipak, on vidi i
pozitivne strane istraživanja: “Društvo se interesira za prehranu i dobro je da
se govori o mlijeku.”

Dakle, kada sljedeći put sa čašom mlijeka u ruci sjedite pred televizorom na
kojem se pojavi reklama s djetetom s bijelim mliječnim brkovima, i dalje možete
– nazdraviti.