Kvadratni metar stana u Splitu nešto manje od tri tisuće eura, jedino skuplji Dubrovnik i Opatija

Niske kamatne stope, gospodarski oporavak, državne
subvencije za kupnju nekretnine, ali i nedostatak radne snage u graditeljstvu
koji je doveo do porasta cijena gradnje, posljednjih su godina dali velik
doprinos porastu cijena stanova. 

Potražnja i prodaja stanova, kao i promjena cijena, nisu jednaki na svim
područjima, stoga se niti o poskupljenju stambenih kvadrata ne može govoriti
kao o ultimativnom pravilu za čitavu Hrvatsku.

Najveći godišnji porast u kolovozu je na oglasniku
Crozilla.com zabilježen u Puli gdje su cijene porasle za 12,2 posto, te u
Zagrebu u kojem razlika u odnosu na prošlu godinu iznosi 10,8 posto.

Unatoč nižim godišnjim vrijednostima od 1,7 posto, Dubrovnik
je s prosječnom oglašavanom cijenom kvadratnog metra od 3778 eura i
u kolovozu ostao najskuplji grad, a slijede ga Opatija sa 3162 eura i Split
sa 2939 eura. Tražene cijene opatijskih stanova bile su 8,1 posto više od
lanjskih, dok su u Splitu porasle za 5,7 posto.

Za kvadratni metar stana u Zadru u prosjeku se
tražilo 2277 eura, u Šibeniku 2177 eura, a u Umagu 2144 eura.
Unatoč velikoj potražnji za nekretninama na moru, kao i porastu njihovih
cijena, u brojnim su gradovima na obali prosječne tražene cijene stanova i
dalje niže od 2000 eura po kvadratu. Podaci oglasnika za nekretnine
Crozilla.com pokazali su kako se tijekom kolovoza za kvadratni metar stana u Poreču
tražilo 1979 eura, u Puli 1801 euro, u Senju 1607 eura, dok Rijeka
bilježi cijenu kvadrata od 1544 eura.

Valja računati na razliku u odnosu tražene i realizirane
cijene, a pritom su oglašavane cijene u pravilu uvijek više od onih po kojima
se nekretnine u konačnici i prodaju.