Josipović: Vatikan iznimno važan za osamostaljenje RH

U iznimno teškom vremenu okupacije i okrutnog rata, doprinos Svete Stolice osamostaljenju i međunarodnom priznanju Hrvatske iznimno je važan, izjavio je u srijedu predsjednik Ivo Josipović povodom predstavljanja knjige “Sveta Stolica i Republika Hrvatska – Dvadeset godina diplomatskih odnosa (1992-2012)”, koja “čuva sjećanje na herojsko razdoblje hrvatske suvremene povijesti”.

Knjiga je zbornik radova sudionika konferencije održane u Rimu, 29. listopada 2012. godine, kojoj je nazočio i premijer Zoran Milanović, a prigodom 20. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske.

– Doprinos Svete Stolice osamostaljenju i međunarodnom priznanju Hrvatske izuzetno je važan. Bilo je to vrijeme okupacije velikog dijela njezina teritorija, okrutnog rata (…) To je bilo vrijeme u kojemu je bit obrambenog rata koji je vodila Hrvatska slikovito ocrtao kardinal Kuharić riječima: “Ako vam kradljivac uđe u kuću, opravdano je i poželjno otjerati ga”. Tu opravdanost Domovinskog rata i težnju za neovisnošću krajem 1991. i početkom 1992. podržao je niz zemalja, a među prvima je bila Sveta Stolica – izjavio je Josipović u govoru u nazočnosti zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, apostolskog nuncija Alessandra D’Errica, hrvatskog veleposlanika u Vatikanu Filipa Vučka te brojnih diplomata, veleposlanika i predstavnika vjerskih zajednica.

Josipović je istaknuo da je uspostava diplomatskih odnosa između Hrvatske i Svete Stolice bio početak puta afirmacije Hrvatske kao samostalne i suverene države.

– Ovih dana se s tugom, ali i ponosom i pijetetom sjećamo tih vremena. Jučer smo se u Vukovaru, na mjestu koje je jedan od najvažnijih temelja samostalnosti naše države, poklonili svima koji su dali život za dostojanstvenu i bolju budućnost naše djece, svih nas, naše domovine – rekao je.

Josipović je podsjetio da su izgradnju diplomatskih odnosa između dvije države obilježila trojica papa, “tri izuzetna čovjeka” – papa Ivan Pavao II, za čijeg pontifikata su i uspostavljeni diplomatski odnosi, papa Benedikt XVI i papa Franjo.

– Sva trojica su zapisana u srcima hrvatskih katolika, a uživaju duboko poštovanje i većine hrvatskih građana – rekao je predsjednik. Ocijenio je da proteklih 20-ak godina svjedoči o “ntenzivnim i konstruktivnim bilateralnim odnosima dviju država”.

Predsjednik Josipović se osvrnuo i na ugovore između Hrvatske i Svete Stolice. – Potpisivanjem četiriju ugovora između Hrvatske i Svete Stolice (…) došlo je do širenja prava katoličkih vjernika i Katoličke crkve kao najbrojnije vjerske zajednice. Time se otvorio prostor za širenje prava i sloboda ostalih građana vjernika, te afirmaciju ostalih vjerskih zajednica”, rekao je predsjednik, istaknuvši da se “promicanjem tolerancije i razumijevanja među vjernicima širio i prostor za ravnopravnu i tolerantnu koegzistenciju s građanima koji nisu vjernici -.

Za zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Josipa Bozanića, “dvadeset i dvije godine diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Svete Stolice su dvadeset i dvije godine ustrajnog i ne uvijek lakog procesa demokratizacije našega društva”.

Ocijenio je znakovitim što je predstavljanje knjige u Zagrebu upriličeno u danima kada se komemorira još jedna važna obljetnica za Europu i svijet, 25. godišnjica pada Berlinskog zida, koji je bio ključni događaj za urušavanje komunističkoga totalitarizma.

– Padom Berlinskoga zida otvorena je nova stranica povijesti za narode Europe. Gledano u širem kontekstu, to je i u Hrvatskoj omogućilo nova događanja 90-ih godina prošlog stoljeća u kojem je – kako reče sveti papa Wojtyla u Mariji Bistrici, 3. listopada 1998. – Europa bila “obilježena trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom – rekao je Bozanić.

Zagrebački nadbiskup rekao je da znanstvenici procjenjuju da su fašizam i nacizam stajali života više od 55 milijuna ljudi, no da je teže doći do podataka o drami komunističkoga režima u kojem je, prema ruskom povjesničaru Roju Medvedevu, četrdeset milijuna ljudi stradalo samo pod Staljinovom strahovladom.

– Potrebno je, kako bi rekao papa Franjo, kulturom susreta rušiti sve zidove koji i dalje dijele hrvatsko društvo. Pretpostavka za to je da se demokratskim procesima i u nas dođe do istog političkog odmaka od svih režima i totalitarizama koji su u prošlom stoljeću sijali mržnju i ostavili mnoge žrtve i podjele – rekao je Bozanić.

Govoreći o četiri ugovora koje su potpisale i ratificirale Hrvatska i Sveta Stolica u razdoblju od 1996. do 1998., ocijenio je da ti ugovori promiču transparentnost odnosa Crkve i države, ali i svojim normama “zaštićuju Crkvu od možebitne trenutačne ovisnosti i ucjena od bilo koje aktualne vlasti”. Podsjetio je na proteklo stoljeće tijekom kojeg su “u oba jugoslavenska režima odnosi između Katoličke crkve i države bili neriješeni”.

– Možda je i takvo nasljeđe razlog da je kod nekih u nas stvoren načelni stav protiv bilo kakvih odnosa između Svete Stolice i države – rekao je Bozanić i zapitao se “ne pojavljuju li se u posljednje vrijeme i u nas u nekim javnim nastupima diskriminirajući stavovi prema katoličkim vjernicima i Katoličkoj Crkvi”.