Split domaćin osmih dana hrvatskog pršuta: na Prokurativama predstavit će se najbolji zaštićeni hrvatski pršuti od Istre do juga Dalmacije

Dalmatinski,
drniški, istarski, krčki? Koji je pršut ove godine šampion doznat će se u
splitskom hotelu Park u petak, 22. travnja, prvog dana najveće manifestacije
posvećene vrhunskoj hrvatskoj deliciji. Osmo izdanje Dana hrvatskog pršuta
vraća se u grad Split, odakle je sve 2015. krenulo. Manifestacija svake godine
seli u drugi grad i promovira isključivo certificirane pršute, odnosno samo one
koji su zaštićeni na razini Europske unije.

 Da je
riječ o vrhunskoj kvaliteti uvjerit će se svi koji u subotu, 23. travnja, dođu
na Prokurative. Tamo će desetak nagrađenih proizvođača pršuta od 9 do 14 sati
po promotivnim cijenama prodavati proizvode.

 – I ove godine idemo po već
provjerenom i uspješnom konceptu. Prvog dana našeg događanja održavaju se
radionice i okrugli stolovi namijenjeni isključivo proizvođačima i njihovim
uzvanicima i proglašava se šampion manifestacije koja je natjecateljskog
karaktera. Naime, svake godine proizvođači certificiranog, odnosno zaštićenog,
pršuta uoči manifestacije šalju svoje najbolje uzorke na ocjenjivanje i s
nestrpljenjem očekuju rezultate – ističe Ante Madir, izvršni direktor klastera
„Hrvatskog pršuta“.

Klaster je organizator
ove dvodnevne manifestacije i okuplja dvadesetak najpoznatijih proizvođača
zaštićenog hrvatskog pršuta od Istre do juga Dalmacije, od velikih tvrtki do
malih obiteljskih pršutana. 

Podsjetimo, Hrvatska ima čak četiri pršuta s EU zaštitom – krčki,
drniški i dalmatinski s oznakom zaštićenog geografskog porijekla, a istarski s
oznakom zaštićenog izvornog porijekla. Riječ je o premium proizvodima iznimne
teksture i vrhunskog okusa i što je najvažnije nemaju nikakvih aditiva, a
jedini im je konzervans morska sol.

– Brojke najbolje
govore o kakvoj je deliciji riječ. U Hrvatskoj pojedemo dvostruko više pršuta
nego što ga proizvedemo. Prošle smo godine proizveli oko 480
tisuća komada pršuta, a pojelo se oko 900 tisuća komada. Drugim riječima,
pojedemo jednako domaćeg i uvoznog pršuta. Za usporedbu prije petnaestak godina
domaći pršut bio je zastupljen na tržištu sa svega deset posto. No, moram
naglasiti da se kod uvoznih proizvoda u većini slučajeva ne radi o pršutu nego
o osušenom svinjskom butu koji u proces proizvodnje ulazi bez kosti i prodaje
se  u vremenu ispod šest mjeseci starosti – poručuje Madir.