Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5f9e712c6f52df9f2b8b467c/80
Foto: HRT

Lauc: 'Dobili smo poklon za Božić, pandemija je doslovno kolabirala'

Komentirao je aktualnu situaciju s koronavirusom i najavio da ćemo ga od sada manje viđati u medijima.

Znanstvenik Gordan Lauc, član Znanstvenog savjeta Vlade, obratio se na Facebooku građanima.

Komentirao je aktualnu situaciju s koronavirusom i najavio da ćemo ga od sada manje viđati u medijima.

Njegovu objavu donosimo u cijelosti:

- Dobili smo poklon za Božić!

Ovih dana smo svi mi u Hrvatskoj dobili jedan od najljepših božićnih poklona koji smo mogli zamisliti. Pandemija SARS-CoV-2 u Hrvatskoj je doslovno kolabirala u svega dva tjedna. U četvrtak prije dva tjedna imali smo više od 4600 potvrđenih zaraženih, dok je danas zaraza potvrđena kod manje od polovine toga broja. Prije dva tjedna plašili su nas da će biti i još puno gore, da se epidemije širi bez kontrole i da nas čeka jako crni scenarij. Za nas malobrojne koji smo pokušavali biti glas razuma u sve luđem svijetu pisali su da smo lažljivci, šarlatani, neznanstvenici, plaćenici i ne znam što sve ne. Srećom razvoj situacije je vrlo jasno pokazao da nije tako, pa je sada za plašenje ostao samo novi „strašni“ soj od prije nekoliko dana, a čitam danas da se pojavio i „još noviji“ soj koji je možda još opasniji. Za tu priču o novim opasnim sojevima nema nikakvih znanstvenih dokaza i ona će se rasplinuti sama od sebe vrlo brzo, pa na nju neću gubiti vrijeme.

Dolaze nam blagdani i želim dijeliti samo dobre vijesti, a one su sljedeće:
1)  Na sjeverozapadu Hrvatske (gdje smo imali najveći broj slučajeva i gdje je prvo počeo pad) slučajevi i dalje značajno padaju i tamo je tjedni prosjek pao na polovinu maksimalnog. U cijeloj Hrvatskoj tjedni prosjek je s današnjim danom pao za 33,2%, što nagovještava da ćemo i dalje padati i da se nećemo zaustaviti na visokom platou kao što se to dogodilo Sloveniji. Ako i bude nekog manjeg rasta nakon ovog velikog pada, on neće biti velik.

2)  Broj hospitaliziranih u cijeloj Hrvatskoj se počeo smanjivati, a već drugi tjedan opada i broj novih prijema u bolnicu što sugerira da smo stvarni maksimum broja zaraženih na razini cijele države prešli negdje u zadnjem tjednu studenog. U bolnicama je bilo jako teško i dalje je jako teško. Ljudi koji rade s COVID-19 pacijentima su naši novi „branitelji“ koji zaslužuju kako našu zahvalnost, tako i konkretnu materijalnu nagradu. No do kolapsa sustava (u većoj mjeri no što se to i inače događa u sustavu koji „puca“ već godinama) nije došlo.

3) Hrvatska je epidemiju suzbila na način da je postupno pooštravala mjere kako bi broj slučajeva održavala na razini koja neće rezultirati kolapsom zdravstvenog sustava i koje su stalno bile među najblažima u Europi. Čak i danas kada imamo i set potpuno nepotrebnih mjera one su i dalje bitno blaže no u brojnim drugim zemljama u kojima se stanje bitno pogoršava, dok se kod nas smiruje. Nažalost preminulo je preko 3,300 ljudi. To je jako puno, no bilo tko tko misli da smo taj broj mogli smanjiti strožim mjerama se grdno vara. To smo naučili na primjeru Južne Amerike, a zemlje koje su na Južnu Ameriku gledale s podcjenjivanjem sada tu školu prolaze na vrlo „skup“ način. Te zemlje će zimu nažalost provesti praktično u zatvoru sa strašnim posljedicama na psihičko i fizičko zdravlje ljudi, a broj oboljelih od COVID-19 neće bitno smanjiti. Kod njih će broj preminulih možda čak biti i veći (primjerice u Sloveniji je do sada 60% više preminulih no kod nas), jer kada ljude na 24 sata zatvorite u male stanove, jedna zaražena osoba prenese puno više virusa na druge članove kućanstva, no kada ih niste natjerali da budu non-stop zajedno.

4) Značajna prokuženost stanovništva je važan element u padu broja zaraženih u Hrvatskoj, no niti na koji način nije dovoljna za zaustavljanje epidemije. Kada bismo se sada svi opustili i pomislili da je priča završila broj slučajeva zaraze, teško bolesnih i preminulih bi ponovo narastao. Svi i dalje moramo biti maksimalno ozbiljni i odgovorni u suzbijanju širenja virusa. No Hrvatska je dokazala da je to moguće napraviti uz blage restriktivne mjere i da razni oblici zabrana poslovanja nisu opravdani. Cijepljenja počinju u nedjelju i kada zaštitimo one najugroženije bit će već puno lakše. S dolaskom proljeća COVID-19 će se opet povući, a do sljedeće jeseni imat ćemo dovoljno cjepiva da SARS-CoV-2 stavimo na njegovo pravi mjesto, tj. da je on samo jedan od tisuća i tisuća virusa koji nas napadaju milijunima godina.

5) Na kraju najbolja vijest za mene osobno: u sljedećem periodu ćete me puno manje viđati u medijima. U posljednjih devet mjeseci uložio sam jako puno vremena u analize pandemije COVID-19 i nadam se da sam uspješno pridonio tome da nismo završili u zatvoru kao velik dio Europe. U velikoj mjeri sam išao protiv znanstvene struje koja je bila dominantna u svijetu, što nije bilo lagano. Uvrede, prijetnje, pokušaji diskreditacije i sramoćenja bili su nebrojeni, no znao sam da sam u pravu i nisam se dao pokolebati. Srećom moj znanstveni autoritet je neosporan, a nemam „putra na glavi“, „prstiju u pekmezu“, ili „kostura u ormaru“ s kojima su me mogli zaustaviti. Umjesto o pandemiji, u sljedećem periodu puno ću više pisati o glikanima. Tajna života, barem onog dijela života koji se odvija na višestaničnoj razini, je u glikanima. Glikani su omogućili razvoj višestaničnih organizama, oni su temelj svih interakcija između nas i patogena (uključujući i SARS-CoV-2) kao i temeljni regulator našeg imunog sustava. U glikanima je tajna zašto sam razmišljao drugačije od većine velikih znanstvenih autoriteta i zašto sam molekularne procese koji su temelj COVID-19 razumio bolje od njih. No o tome nekom drugom prigodom.

Sretan Badnjak i Čestit Božić. Opustite se u krugu svojih obitelji i prestanite razmišljati o ovoj pandemiji. Oprez i odgovornost su i dalje nužni, no razloga za pretjeranu brigu i strah nema, napisao je Lauc.


hr Thu Dec 24 2020 09:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5fa178266f52df18308b457c/80
Foto: Pixabay

Imunilog o mutacijama koronavirusa: "Bojimo se triju situacija"

Zlatko Trobonjača se izjasnio da je protiv popuštanja mjera...

Zlatko Trobonjača, imunolog i profesor na riječkom Medicinskom fakultetu, rekao je u večerašnjem HTV-ovu Dnevniku kako misli da je prerano za popuštanje mjera protiv širenja koronavirusa te da se moramo bojati ponovnog pokretanja školskog sustava.

Trobonjača je rekao da se, što se tiče virusnih mutacija, boji triju situacija - da mutacija ne stekne prednost u širenju, da ne bi izazvala težu bolest i povećavala smrtnost te da nove varijante ne bi izbjegavale imunosni odgovor stvoren na prethodnu varijantu. Trobonjača je rekao da sve tri varijante, kolokvijalno nazvane britanska, južnoafrička i brazilska, dijele jednu mutaciju za koju se pokazalo da virus njome stječe prednost u širenju. Postoje još dodatne dvije mutacije, jednu od kojih dijele južnoafrička i brazilska varijanta, za koju se pretpostavlja da bi mogla izbjegavati imunosni odgovor stvoren na izvornu, wuhansku varijantu virusa.

Trobonjača je rekao kako je još prerano zaključiti da imunost stvorena na prethodnu varijantu ne pokriva i mutante.

- Mislim da će nas naša imunost ipak barem donekle štititi protiv ovih mutanata. - rekao je Trobonjača, dodajući da bi to značilo da će pacijenti koji se reinficiraju mutantom preboljeti neku kraću, blažu bolest ili abortivni oblik bolesti.

Trobonjača je rekao i da je proizvodnja cjepiva protiv mutanata relativno jednostavan postupak jer je tehnologija temeljena na pakiranju virusnog genoma u vektore nosače.

- Po toj logici, ako se pojavi virusna mutanta, onda će se protiv te virusne mutante napraviti onaj genetski odsječak koji kodira protein virusne mutante i upakirati u postojeće nosače. - rekao je.

"Prerano za popuštanje mjera"

Trobonjača se izjasnio protiv popuštanja mjera.

- Mislim da je možda malo prerano da se mjere počnu popuštati. - rekao je, dodavši da brojevi još nisu takvi da bi to omogućili.

- Mi se moramo bojati početka školske godine, odnosno ponovnog pokretanja školskog sustava jer smo vidjeli da se upravo kroz taj školski sustav epidemija najviše rasplamsala negdje u desetom mjesecu. I dalje moramo biti oprezni dok god se na neki način cijepljenjem ne postigne ona imunost koja bi štitila populaciju. - poručio je Trobonjača.

Komentirao je i probleme u vezi s dogovorenim isporukama cjepiva.

- To je nešto što nas izuzetno brine u ovom trenutku. - poručio je Trobonjača, dodajući da bismo u ovom trenutku mogli bez problema cijepiti 2 milijuna ljudi što se tiče volje ljudi, ali da je problem u dostupnosti cjepiva.

hr Sat Jan 23 2021 20:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5e7650cd29111c7a968b4568/80
Foto: MORH

Niz reakcija na tulum medicinskih sestara u KB Dubrava: "Ne znam kako se harmonika mogla naći unutra"

Zabavu uz živu glazbu i alkohol, bez pridržavanja epidemioloških mjera osudila je Komora medicinskih sestara te traže očitovanje od bolnice
Niz je reakcija na videozapis zabave medicinskih sestara i drugih djelatnika u Kliničkoj bolnici Dubrava, koja je procurila u javnost. Zabavu uz živu glazbu i alkohol, bez pridržavanja epidemioloških mjera osudila je Komora medicinskih sestara te traže očitovanje od bolnice.

- Ne znam kako se harmonika mogla naći unutra, to je jedan propust ulaza u zgradu, drugo pitanje jesu bili djelatnici na poslu ili van radnog vremena. Čitav niz pitanja ima vjerujte mi, bit će svi rasvijetljeni u detalje jedan po jedan. - rekao je Silvio Bašić, predsjednik Upravnog vijeća KB-a Dubrava.

Iz Komore također navode kako će poduzeti mjere pred etičkim povjerenstvom zbog narušavanja ugleda sestrinstva koje je na prvoj liniji borbe protiv epidemije. U samoj bolnici u Dubravi detalji događaja još se istražuju.

- Pa sankcije, mi nismo za rezanje glava što bi se reklo jer medicinske sestre nisu napravile nijedan stručni propust u liječenju bolesnika da bi trebale snositi neke velike sankcije. Sankcije mogu ići od opomena pa u krajnjem slučaju i do većih sankcija. - objasnio je Mario Gazić, predsjednik Komore medicinskih sestara i tehničara, prenosi Dnevnik.

 
hr Sat Jan 23 2021 18:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5e1643b429111cba5a8b4584/80
Foto: Canva

Rekordni vodostaji u 13 imotskih jezera: Visina vode u Crvenom jezeru prelazi 309 metara

Prije samo 50 dana na dnu Modrog jezera igrao se nogomet...
Visina vode u Crvenom jezeru u Imotskom dosegla je 309 metara, a Modro je na više od 90. 

Prije samo 50 dana na dnu Modrog jezera igrao se nogomet. 

- Početkom prosinca počelo je izvirati sa svih strana. Čak i s južne strane što do sada nije bio slučaj, no vrlo bitno u ovoj cijeloj priči je taj intenzitet. Nekad je voda u par dana narasla po 10-15 metara. - kazao je Braco Ćosić za HRT. 

- Obzirom da je doba godine kada su oborine češće, ne čudi što se sve jezera pune vodom. - kazao je Ante Škeva. 

Nove oborine mogle bi donijeti nove rekorde - i ne samo u Modrom jezeru nego i u svih, ukupno 13 imotskih krških fenomena. 
hr Sat Jan 23 2021 17:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/600c38136f52df0bad8b45e8/80
Foto: Javna vatrogasna postrojba Velika Gorica

"Ovo je prometni terorizam, kao u slučaju Kameničkog, treba promijeniti Kazneni zakon!"

Prometni stručnjak Željko Marušić komentirao je jutrošnju strašnu nesreću na autocesti Zagreb - Sisak
Jutrošnja tragična nesreća na autocesti Zagreb – Sisak, kod naplatnih postaja Mraclin, nije obijesna vožnja prema članak 226., Kaznenog zakona, nego prometni terorizam, kojeg treba definirati i uvrstiti u Kazneni zakon…

Prometni terorizam treba kažnjavati:

– izravnim istražnim zatvorom
– poništavanjem vozačke dozvole i doživotnom zabranom polaganja vozačkog ispita
– trajnim oduzimanjem vozila, kojeg je vozač bezobzirnim brutalnog kršenjem prometnih propisa pretvorio u oružje, stroj za ubijanje, neovisno tko je vlasnik

Ako vlasnik vozila nije vozač, trebalo bi podnijeti kaznenu prijavu i protiv vlasnika, zbog neodgovornog raspolaganja vlastitim prometnim sredstvom koje se može pretvoriti u oružje.

Potraživanje za izgubljenu imovinu vlasnik oduzetog vozila trebao bi ostvarivati privatnom tužbom protiv vozača.

U slučaju prometnog terorizma šteta na prometnoj infrastrukturi ne bi se smjela pokrivati policom od autoodgovornosti te bi vlasnik prometnice (HAC, HC…) potraživanje za štetu trebao ostvarivati tužbom protiv vozača, odnosno vozača i vlasnika vozila, kao solidarno odgovorne osobe.
hr Sat Jan 23 2021 15:52:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .