Neno Belan: Zbog Zagrebačkog festivala pokrenuo se biznis

Moderan i kvalitetan
mainstream festival kako bi se posljednjih godina moglo okarakterizirati
Zagrebački festival, u siječnju 2017. godine doživjet će svoje 64. izdanje. S
obzirom na veliki interes glazbenika 
koji je pobudio natječaj za nove skladbe, a koji je zaključen prošlog
tjedna, porazgovarali smo sa umjetničkim direktorom festivala Nenom Belanom i
pokušali doznati na koji način su uopće uspjeli oživjeti festival koji je
desetljećima ”umirao”.

Koliko je pjesama
pristiglo i kada će se znati rezultati natječaja?

Pristiglo je točno 270
pjesama na natječaj što je deset više nego prošle godine. To nam pokazuje jaki
uzlazni trend zainteresiranosti za ovaj festival  koji traje od kad smo napravili konceptualne
i organizacijske promjene. Umjetnički kolegij, popularno nazvan ”žiri” ove je
godine u respektabilnom sastavu. To su iskusni ljudi iz glazbenog biznisa:
Massimo, Vanna, Nenad Borgudan, Marijan Brkić, Tomislav Stengl i ja. Pristigli
radovi bodovat će se demokratskom i transparetnom metodom, a prvih dvadeset
pjesama zaslužit će nastup na finalnoj večeri 27.siječnja. Postoji ogromna
disproporcija između broja pristiglih i broja pjesama koje će biti odabrane,
ali nažalost sve nam je uvjetovano dužinom televizijskog prijenosa, te se ovim
putem unaprijed ispričavam poštovanim kolegama autorima čije pjesme neće ući.

S obzirom da ste dio tima koji je radio na
revitalizaciji festivala, što novog donosi ta nova funkcija umjetničkog direktora?

Ništa drastično. Kako smo počeli timski raditi tako i
nastavljamo. Ja ću malo više preuzeti ulogu ”ofenzivne špice” i bit ću
najistureniji prema vama, medijima. Imat ću pravo stavljanja veta na određene
odluke poput američkog predsjedničkog  sustava.
Međutim iz dosadašnjeg iskustva mogu reći kako veto do sada  nije bio potreban jer naš tim funkcionira
veoma složno i sinkrono. Nešto kao švicarski sat!

Koliko su mladi hrvatski
glazbenici zaintereseirani za festivalsku promociju s obzirom  na činjenicu da se danas glazbenici razvijaju
na drugačiji način?

Ja uvijek naglašavam
kako festival nije jedini način mogućnosti promocije stvaralačkog rada.
Uostalom, to mogu potvrditi i vlastitim iskustvom, no sigurno je dobro da
postoji ovakakv festival koji može pružiti takvu promociju. U potencijalu kojeg
Zagrebački festival nosi u sebi, pronašlo se dosta mladih glazbenika što dokazuje
upravo njihovo masovno prijavljivanje na ovogodišnji natječaj.

Kada ste započinjali
”oživljavanje” festivala prije par godina, kakve ste sebi ciljeve postavili?

Prije svega, zamislili
smo ga da bude profiliran za promociju moderne i kvalitetne srednje hrvatske
pop struje sa radiofoničnim pjesmama i mislim da smo u tome uspjeli. Autori su
prepoznali suštinu i smisao festivala jer nam upravo takve pjesme u najvećem
broju pristižu na natječaj. Nadalje, 270 pjesama je trebalo osmisliti,
napraviti, snimiti negdje. Mnogobrojna glazbena studija diljem Hrvatske su
radila punom parom. Tekstopisci, skladatelji, aranžeri, izvođači i manageri su
se rastrčali. Snimat će se spotovi, glazbeni urednici će imati posla. Kao što
vidite zavrtio se solidan glazbeni biznis oko festivala jer se angažirao
ogroman broj ljudi pa se pokrenuo na taj način makar mali segment i hrvatskog
gospodarstva.

Kakva je situacija sa
financiranjem festivala s obzirom da svi koji su opstali, teško preživljavaju
ili su prisiljeni raditi određene ustupke?

Situacija je za sada pod
kontrolom i stabilna. Festival je pod kapom Hrvatskog društva skladatelja, a
imamo dobre odnose i sa određenim sponzorima. Želja nam je naravno da grad
Zagreb i Turistička zajednica grada Zagreba prepoznaju naš trud pa da od
festivala uz njihovu pomoć, napravimo događaj prepoznatljiv i većem broju
turista.