Poznata talijanska psihologinja objašnjava zašto nas zanimaju negativne vijesti i kako promijeniti svijest

– Mediji umjesto nas odlučuju o temama kojima ćemo svakodnevno obraćati pažnju. Kroz vijesti koje objavljuju i one koje ignoriraju, navode nas na neke teme, a istovremeno na neke druge ne. A način na koji mi o tome razmišljamo također je medijski orijentiran, ovisno o okvirima značenja koja se čitateljima predlažu – tvrdi dr. Elisa Vezzi, talijanska psihologinja i psihoterapeutkinja.

Zašto čitamo loše vijesti, zašto nas privlače informacije koje nisu pozitivne? Često se znamo upitati ali svejedno mnogi od nas to ipak rade…

– To nisu općenito voajerističke sklonosti, već pokušaj da se zaštitimo od mogućnosti da nam se dogode te iste situacije, čitamo ih stoga da ostanemo “budni”. Ali rezultat koji dobivamo je neizvjestan i štetan. Stručnjaci pozivaju da pažljivo biramo televizijske programe, web stranice, video igrice, filmove, jer poput hrane koja nas može kontaminirati ili hraniti, ti se elementi također talože u nama, zagađujući nas ili podržavajući na njihovom putu. Neki mediji izvještavaju uglavnom o negativnim vijestima koje se događaju, i to iz razloga koje mi nije namjera ovdje analizirati: teroristički napadi, ubojstva, pljačke, nesreće, bolesti, prirodne katastrofe, prijevare, stečajevi. To ne znači da se u svijetu svakodnevno događaju samo ovi tragični događaji, naprotiv, već da gotovo isključivo oni nalaze prostor u medijima. A svi mi koji smo primatelji ove vijesti stvaramo iskrivljenu i neuravnoteženu sliku stvarnosti u korist negativne. Drugim riječima, uvjereni smo da se u svijetu događaju uglavnom loše stvari, jer to su stvari o kojima znamo i koje imaju najveći utjecaj – pojašnjava dr. Vezzi za psichedintorni.it.

– Osjećaj bespomoćnosti je zbog onoga što vidimo da se događa i na što ne možemo utjecati. Previše je nasilja, smrti, očaja, boli. Emocije poput straha, mržnje, tjeskobe, nepovjerenja, rezignacije, sve do emocionalne anestezije, oslobađaju se u nama kao obrana. Prikupljamo more dramatičnih informacija na rastresen način, informacija koje izazivaju jaka mentalna stanja i koje generiraju emocije i ponašanja. Sve to čak i podsvjesno. Ali svaka loša vijest koja se dogodi drugom ljudskom biću čini nas opreznijim, čini da se osjećamo ranjivo, tužno i depresivno. Trebali bismo stati i pobrinuti se za sve te emocije. Ali nemamo vremena i potom opet krenemo ispočetka čitajući nove negativne vijesti.

Doktorica Vezzi nadalje kaže da se počeo stvarati pokret takozvanog konstruktivnog novinarstva.