Bandić ponovno ide u istražni zatvor

Uskokova tužiteljica Ksenija Krizman kazala
je nakon ročišta da je sudac istrage prihvatio prijedlog i Milanu Bandiću
odredio istražni zatvor, zbog opasnosti da bi na slobodi mogao utjecati
na svjedoke, ali i ponoviti nedjelo. Sudac je donio odluku i o naplati
jamstva od 15 milijuna kuna koje će, postane li ova presuda pravomoćna,
biti uplaćeni u državni proračun.

Što se tiče odluke izvanraspravnog vijeća koje je u međuvremenu
objavilo da je prihvatilo raniji zahtjev Bandićeve obrane i omogućilo mu
ponovno obnašanje gradonačelničke dužnosti, tužiteljica je kazala da
ona više nije relevantna. “Istražni zatvor ponovno mu je određen, a
ukinute su i mjere koje su ranije bile zamjena za boravak u zatvoru”,
kazala je Krizman.

Sat i pol od početka ročišta na kojemu je sudac istrage Zdenko
Posavec odlučio o zahtjevu tužiteljstva sa suda su najprije izašli
Bandićevi odvjetnici Krešimir Krsnik i Marijan Hanžeković, ali bez svoj
klijenta. Novinarima nisu željeli davati izjave, a pitanje vraća li se
Bandić u Remetinec Hanžeković je tek klimnuo glavom.

Bandića se u aferi Agram sumnjiči da je oštetio grad kojim je
upravljao 12 godina, ali i da je neplaćanjem poreza na donacije
primljene u predsjedničkoj kampanji za izbore 2010. zakinuo i Državni
proračun. Ukupnu “štetu” tužiteljstvo procjenjuje na oko 20 milijuna
kuna.

Protiv Bandića je sredinom veljače podignuta i prva optužnica
kojom ga Uskok tereti da je s dvoje suoptuženika pogodovao udruzi “U ime
obitelji” kojoj je prilikom prikupljanja potpisa za raspisivanje
referenduma “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” navodno priskrbio
nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna.

Iz zatvora u Remetincu Bandić je izašao 19. studenoga nakon što
je uplatio jamčevinu od 15 milijuna kuna i pred sucem istrage obećao da
neće utjecati na svjedoke i obavljati svoju dužnost tijekom istrage u
aferi Agram.

Zahtjev za povratkom u Remetinec Uskok je u utorak prijepodne
potkrijepio sumnjama da je Bandić, od prosinca 2014. do veljače 2015. od
svjedoka ispitanog u Uskoku “u dva navrata zatražio da promijeni iskaz”
kao i da “potpiše dokumente za koje je znao da nisu istiniti”.
Tužiteljstvo sumnja i da je Bandić tijekom prosinca 2014. i siječnja
2015. kao utemeljitelj i predsjednik Zagrebačke zaklade za pomoć osobama
oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, sačinio i vlastoručno potpisao
antidatirani dokument, u kojem je neistinito naveo da se sve slike i
skulpture koje su donirane spomenutoj Zakladi pohranjuju i skladište na
adresama na kojima su i pronađene tijekom pretraga, iako je znao da
navedene umjetnine nisu donirane spomenutoj Zakladi te da Zaklada nije
vlasnik istih, već da su njegova imovina.

Stoga su zatražili da se Bandiću ponovno odredi istražni zatvor i
naplati jamstvo od 15 milijuna kuna, jer je “postupio protivno uvjetima
rješenja o jamstvu i danom obećanju da neće ometati kazneni postupak
utjecajem na svjedoke i da neće ponoviti kazneno djelo”.