Predstavljena porezna reforma: Ukida se prirez, povećava osobni odbitak, sufinanciraju se doprinosi

 Premijer Plenković rekao je da je osnovni cilj reforme povećanje plaća te da će u novom krugu reforme biti izmijenjeno ili dopunjeno devet zakona.

– Do sada smo u sedam godina mandata imali niz krugova poreznih reformi koje su išle za poreznim rasterećenjem kako građana tako i gospodarstva. Prihod jedinica lokalnih samouprava narastao je za milijardu eura od 2017.-2022., istaknuo je premijer, prenosi HRT.

Naglasio je kako se u porezne izmjene ide iz nekoliko ciljeva.

– Prvi je da podignemo životni standard građana na način da se povećaju plaće, osobito one najniže. To je smisao ove reforme. Drugo, da se poveća kupovna moć kućanstava, da se smanje nejednakosti. Drugi element je očuvati gospodarski rast i treće, vrlo bitno, osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova, rekao je.

Makroekonomski okvir?

Smatra da je 2023., s obzirom na makroekonomske pokazatelje, pravi trenutak za porezno rasterećenje, koje bi trebalo stupiti na snagu u siječnju 2024. godine.

– Godine 2019. prije COVID-a rast 3,4 posto, proračunski suficit 0.2 posto, inflacija 0.8 posto udio javnog duga u BDP-u 71 posto, a onda nastupa COVID kriza, rekao je.

– Naše projekcije za 2024. godina su da je to idealna godina za nova rasterećenja gospodarstva jer naše projekcije su za 2024. rast 2,6 posto, deficit -1,5 posto, inflacija na 2,8 posto, a javni dug na 59,8 posto. U takvim okolnostima se nameće logika, da ako gospodarstvo usporava, a usporava, da je sada pravi trenutak daljnje porezno rasterećenje koje bi trebalo stupiti na snagu 2024. godine, rekao je Plenković pohvalivši se dobrim gospodarskim rezultatima posljednjih godina.

Istaknuo je kako mnogi akteri na tržištu nisu pratili politiku Vlade.

– Vlada i država odrekli su se određenog prihoda od poreza na dodanu vrijednost, a cijene se nisu smanjile. Netko je od toga što smo smanjili stopu PDV-a podigao svoju zaradu, dobit, maržu. Alternativa je, rekao je, smanjivanje poreznog opterećenja dohotka, a novi korak porezne reforme obuhvatit će upravo one koji su dosad bili izvan poreznih zahvata.

– Ova reforma pomoći će da obuhvatimo one ljude koji su nažalost bili van dosega ranijih krugova poreznog rasterećenja jer velik dio ljudi nije bio u dosegu tzv. poreznih škara. Ova reforma povećat će fiskalnu autonomiju općina i gradova i povećati fiskalnu decentralizaciju, istaknuo je.

Otklonio je teze oporbe da su oni središnja Vlada koja ima nešto protiv gradova, općina, županija i da nešto, ne daj Bože, otima i oduzima.

– Ni jedna vlada nije napravila zakonske izmjene i iskorake kako bi povećala prihode županijama, gradovima i općinama, istaknuo je Plenković.

Ilustrirao je to između ostalog podatkom da je od 2017. do danas ukupan prihod županija, gradova i općina od poreza na dohodak povećan sa 10,6 na 17,7 milijardi kuna.

Kako se povećavaju plaće?

– Prvi način je kroz smanjenje poreza na dohodak kao mogućnosti. Puno se govori u Hrvatskoj da su strašno velika davanja na rad. Prema podacima Europske komisije, prikaz implicitnih poreznih stopa na rad, tu si i doprinosi, pokazuje da smo među zemljama koje to imaju najmanje na razini EU-a. Suprotno od teze velika su davanja na rad. I sada dolazimo do poreza na dohodak i na koji način ćemo omogućiti da se mogućim odlukama omogući da predstavnička tijela u gradovima i općinama svojim odlukama vidi mogu li dati doprinos povećanju plaća, rekao je Plenković i riječ dao ministru financija Marku Primorcu.

Podizanje osobnog odbitka

Kako je objasnio ministar financija, briše se pojam osnovnice osobnog odbitka, a povećavaju se iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove. Podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 na 50.400 eura.

Osobni odbitak diže s 530,90 na 560 eura.

Prema vladinoj prezentaciji, u novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak.

Za Grad Zagreb koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti porez na dohodak je 15 do 24 posto. Zagreb od prireza na godinu prikupi 950 milijuna eura.

Općine koje su do sada mogla odrediti prirez do 10 posto, moći će odrediti stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto.

Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,5 posto, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23 posto.

Očekuje se da će ukidanjem prireza jedinice lokalne samouprave ostati bez 212 milijuna eura prihoda koliko su zajedno prikupile lani.

Tijekom četvrtog kvartala ove godine, općine i gradovi dužni su donijeti odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja 2024. godine.

– U novom prijedlogu mi omogućujemo da jedinica lokalne samouprave, općina, koja ima 10 posto prireza na porez na dohodaka od 20 može imati maksimalnu stopu novog poreza na dohodak od 22 posto. Imaju jednostavnije administriranje i mogu zadržati osnovu za istu vrstu prihoda koje imaju danas. Ukoliko procijene da ne mora biti kao do sada, onda svojim odlukama, koje moraju doći do kraja godine, mogu odlučiti da ono što je bilo 22 bude 21 ili 20 i tako omoguće da ljudima realno naraste plaća. Ništa im se ne oduzima, istaknuo je Plenković.

– Povećanje osobnog osnovnog odbitka i rasterećenje poreza na dohodak onima s najmanjim plaćama ne pomaže ni na koji način, jedini instrument koji je na raspolaganju je smanjenje doprinosa za mirovinsko osiguranje. Mi nismo odlučili smanjiti stopu doprinosa, koja i dalje za prvi stup ostaje 15 posto. Smanjenje stope doprinosa u 1 stupu značilo bi ponovno da oni koji imaju najveća primanja imaju najveću korist. Cilj je bio rasteretiti one s najmanjim primanjima.

– Za one koji imaju bruto plaće do 700 eura, imaju fiksnu olakšicu, izdatak u iznosu od 300 eura, a za one s plaćama od 700 do 1300 eura, taj izdatak se linearno smanjuje do osnovice. Umanjenje se izračunava na način da se iznos od 1300 eura umanjen za osnovicu pomnoži s koeficijentom od 0,5. To će biti novost u obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje, objasnio je ministar Primorac.

Doprinosi, smanjenje do 300 eura

Primjer učinka porezne reforme Primorac je pokazao na primjerima platnih lista za samca i obitelji s dvoje djece u Bjelovaru, grada koji nema prirez.

Za samca s bruto plaćom od 700 eura, to bi trebalo donijeti povišicu od 41,82 eura, a za samca s bruto plaćom od 1290 eura od 6,42 eura.

Za obitelj s dvoje djece i plaću od 700 eura bruto povišica bi bila 45 eura, a za one s plaćom od 1290 eura bruto i dvoje djece za 75 centi.

Ministar Primorac objasnio je i povećanje neto plaće kroz povećanje osobnog odbitka u porezu na dohodak, bez uvođenja olakšice za doprinose.

– Kako se povećavaju mjesečne osnovice za brutto plaće, tako je i korist u neto iznosu veća. Oni građani koji imaju najniže plaće bili bi gubitnici ovog zahvata zato smo odlučili zadirati u sustav doprinosa za mirovinsko osiguranje. To neće utjecati na buduću mirovinu, niti će kreirati probleme u održivosti sustava ili financiranju sustava, naglasio je.

Što se tiče zahvata u mirovinske doprinose, do najviše 300 eura smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje (I. stup).

Za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica bit će 300 eura, a za plaće od 700,01 do 1.300 eura postupno se smanjenje olakšice.

Ministar Primorac kaže da za obveznike mirovinskog osiguranja to znači povećanje neto iznosa plaće, osobito za one s najnižim primanjima.

To se odnosi na 53,5 posto ukupnog broja obveznika koji ne podliježu plaćanju poreza na dohodak (1,52 milijuna ljudi od ukupno 2,84 milijuna obveznika)

Primorac ističe da olakšica ne smanjuje budući iznos mirovine.

Pitanje porezne autonomije. Crveno na grafu je ono što je određivala država, a zeleno odlučuju predstavnička tijela jedinica lokalne i područne samouprave

– Ne samo cijeli porez na dohodak, cijeli prihod, ide općinama, gradovima i županijama, državi ne ostaje ništa. On ide kompletno njima, a s ovom reformom njima dajemo mogućnost da odrede koliki će biti, rekao je premijer.

Mirovine i doprinosi

Plavi stupci na grafikonu su doprinosi koje svi plaćamo, a crveni iznos novca koji nam je potrebna da bi isplatili mirovine.

– Mi procjenjujemo da je korisno da ljudi u ovakvoj situaciji, pogotovo, oni s najnižim primanjima, da je bolje da im mi sa svojom odlukom omogućimo veću neto plaću, a da država kompenzira dio sredstava i da da više nego bi dala inače. Nikome ništa ne oduzimamo, država uplaćuje, a ljudima ostaje veća neto plaća.

Iz doprinosa će nakon reforme biti umjesto 61,3 posto, plaćat će se doprinosima 56,9 za ukupnu masu rashoda za mirovine, a ostali 43,1 iz poreznih prihoda, objasnio je Plenković. – piše HRT.

Ostale porezne izmjene

Od ostalih poreznih izmjena najavljeno je uz ostalo određivanje neoporezive napojnice od 3.360 eura i uvođenje plaćanja karticama, omogućavanje donacije u iznosu većem od 2 posto prošlogodišnjih prihoda te opcijska dodjela udjela, a ne samo dionica.

Rok za plaćanje poreza na dohodak utvrđuje se na 28. veljače, bez obzira na datum, podnošenje prijave, a porez na dobit plaćat će se 30. travnja.