Milanović: Rebalans bolji nego zadnjih godina; dio izbjeglica stići će do Hrvatske
Premijer Zoran Milanović izjavio je kako očekuje da će izbjeglice u svojoj ruti prema zapadnoj Europi nastaviti istim putem kroz Mađarsku, koja im je samo kanal do Njemačke, nakon čega će ih trebati raspodijeliti po Europi, uključujući i Hrvatsku.
Ti ljudi žele u Njemačku, do te mjere da čak ni Austrija nije dovoljno dobra i to se ne može zaustaviti, no Njemačka ne može sve preuzeti na sebe, rekao je Milanović u utorak nakon otvorenja izložbe “Dobri stari zakoni – tradicija suzbijanja korupcije u Hrvatskoj” u zagrebačkom HNK.
Po njegovim riječima, nakon što dođu do Njemačke izbjeglice će trebati raspodijeliti po Europi, u čemu će morati sudjelovati i Hrvatska. “Radi se o par tisuća ljudi, što je u odnosu na pola milijuna, koliko smo imali srce i dušu primiti prije dvadeset godina, beznačajno”, ustvrdio je.
Milanović smatra i da će Njemačka od njih imati koristi, jer su to ljudi koji su puni energije i znanja prema kriterijima zemlje iz koje dolaze, koji žele raditi, a ne živjeti od socijalne pomoći, “Njemačka je stara, ima lošu demografsku sliku i uzet će najbolje”, napomenuo je.
Ocijenio je kako se Njemačka u cijeloj situaciji ponaša koretno, dobro i konstruktivno, “puno konstruktivnije od njihove politike zadnjih pet godina u financijskoj krizi u Europi koja je često bila i štetna za Europu, prerigidna i preuska, zbog čega tako dugo izlazi iz recesije”.
Komentirajući njemačku kontrolu na granicama i privremeno ukidanje Schengenskog režima, Milanovć je ustvrdio kako je Schengen “slučajno dijete Europske unije koje se dogodilo u jednom trenutku i ušlo u pravnu masu Europske unije, pa se onda praktički počelo primijenjivati na sve osim na dvije države koje imaju iznimke”.
Kada su sklapale te ugovore članice koje su ušle nakon 2004. imale su pred očima puno europskih fondova, investicijske mogućnosti, tržište rada, a nikome nije padalo na pamet da će doći do ozbiljne humanitarne krize, rekao je.
Češka, Slovačka i Poljska koje su sada najtvrđe i najneprijateljskije nastrojene prema onome što se događa, nisu ni sanjale da bi se ovo moglo događati, no one ionako nisu cilj, dodao je.
Rebalans proračuna bolji nego u zadnjih pet godina
Premijer Zoran Milanović izjavio je u utorak kako je zadovoljan rebalanskom proračuna, ocjenivši ga “boljim nego što je bio prošle godine i u zadnjih pet godina”.
“Imamo veće prihode i uz neke korekcije i malo povećane troškove. Općenito smo to racionalizirali, ali nismo grubo rezali, jer da jesmo sada ne bi bilo ovog rasta”, rekao je Milanović nakon otvorenja izložbe “Dobri stari zakoni – tradicija suzbijanja korupcije u Hrvatskoj” u zagrebačkom HNK.
Dodao je da je taj rast mali, ali ne i beznačajan. “On je vrlo robustan i prisutan u svim segmentima, i u izvozu i industrijskoj proizvodnji. Jako je važno da nije samo u turizmu, jer turizam ne samo da nije dovoljan, nego je i opasan ako živiš samo od njega”, napomenuo je premijer.
Vlada će na današnjoj sjednici odlučivati o prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna za 2015. godinu. Pred Vladom je i odluka o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih korisnika državnog proračuna u prvom tromjesečju 2016. godine te odluka o davanju suglasnosti na privremene financijske planove za prvo tromjesečje 2016. godine.
Upitan o sve većim pritiscima oko zakonskih rješenja vezanih za rješavanje problema kredita u švicarskom franku, Milanović je rekao da su za njega prijetnje one fizičkom silom “čemu bi se znali suprotstaviti”, dok je ovdje slučaj o sudskoj, arbitražnoj zaštiti nekoga tko smatra da je njegovo pravo koje oštećeno.
Osam banaka na koje će utjecati plan hrvatske Vlade o konverziji kredita vezanih uz švicarske franke (CHF) u eure namjeravaju započeti s pripremama pravnih mjera protiv Vlade, kazao je u ponedjeljak za Reuters izvor iz jedne banke. Po riječima tog izvora, banke će zatražiti arbitražu Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu.
“Smatramo da su dobro prošli, da smo bili vrlo pravedni i korektni i tu ćemo sada stati. U ovome trenutku odlučuje hrvatska država, a radi se o malom dijelu deviznih rezervi koje ne služe da bi Vlada pijano tiskala novac”, izjavio je Milanović.
Objasnio je da se odluka donosi u trenutku kada treba zaštititi građane od banaka, koje prije svega žele dobro sebi, svojim osnivačima, investitorima, a problem za njih nastaje tek kada veliki broj ljudi više ne može vraćati kredit.
“Na nekim način ovime smo pomogli bankama, jer tko zna koliko bi ljudi u sljedećih pet-šest godina, bez obzira na gospodarski rast, reklo da ne može i ne želi vraćati kredite, riješilo se stanova na bilo kakav način, snizilo cijene nekretnina”, ustvrdio je.
Milanović smatra kako bi to imalo utjecaja na knjige banaka i njihovu bilancu, na vrijednosti nekretnina “koje umjetno drže napumpano visoko već godinama i ne žele priznati da kvadrat stana u Novom Zagrebu već dugo nije 2,5 tisuća eura nego duplo manje”.
“Tu ima jako puno kalkulacije i nepoštenja na strani banaka i ovo što napravili možda je dobro i za njih”, naglasio je premijer.


