O stečaju BSD odlučuje Trgovački sud, umirovljenicima druge banke nude isplatu “blokirane” mirovine

Odluka Savjeta HNB-a da se predloži otvaranje stečaja nad
Bankom splitsko-dalmatinskom izazvala je pravu lavinu reakcija, kako se može i
očekivati kada su u pitanju takve odluke u bankarskom sektoru.

Iako su vlasnici ostali šokirani odlukom HNB-a, trenutno je
za klijente BSD-a puno važnije pitanje – kako do svog novca? Jer, konačnu
odluku o eventualnom otvaranju stečaja nad bankom sa sjedištem u Splitu te
brojnim poslovnicama u Dalmaciji, donosi Trgovački sud, no u međuvremenu su
određene zabrane postale izvršne. Taksativno, kako navodi Hrvatska narodna
banka to su, po članku 267 stavka 2. Zakona o kreditnim institucijama:

Odluka Savjeta Hrvatske narodne banke o podnošenju
prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad kreditnom institucijom ima
sljedeće posljedice:

1) privremenu zabranu provedbe osnova za plaćanje
na teret računa kreditne institucije i na teret računa klijenata te kreditne
institucije prema zakonu kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima

2) privremenu zabranu kreditnoj instituciji da
obavlja plaćanja sa svih svojih računa za svoje potrebe i da prima uplate na
svoje račune

3) privremenu zabranu kreditnoj instituciji da
pruža platne usluge za svoje klijente

4) privremenu zabranu kreditnoj instituciji da
obavlja isplate i prijenos s računa svojih klijenata.

Ukratko, nema ni uplata ni isplata s računa, neće se
provoditi niti ovrhe. Međutim, HNB je također imenovao “posebnu
upravu” (sjednica HNB-a je održana jučer, 24. svibnja u 15 sati) koja
međutim ne može donositi nikakve poslovne odluke. Tek operativne, jedna od
važnijih jest: “…dužnici Banke splitsko-dalmatinske d.d. obvezni su
nastaviti ispunjavati sve svoje obveze prema Banci gotovinskim uplatama u samoj
Banci ili uplatama na transakcijski račun Banke otvoren u drugoj kreditnoj
instituciji, o čemu će posebna uprava bez odgađanja obavijestiti
javnost…”

Nije sve tako crno za građanstvo, a posebno umirovljenike.
Pohrlili su naši penšjunati koji su imali račun na BSD do Zavoda za mirovinsko
osiguranje, no već tijekom dana se proširila vijest o brzoj reakciji drugih
poslovnih banaka. Nekoliko njih je naime odmah ponudilo umirovljenicima pa i
drugima s tekućim računima i stalnim primanjima u BSD trenutnu kompenzaciju:
prebacite svoj tekući račun kod nas te ćemo vam odmah isplatiti mirovinu (ili
plaću) koja je ostala blokirana u BSD. Kasnije će se te banke naplatiti od BSD,
njihov je poslovni rezon za privlačenje novih klijenata.

Za oročena sredstva, odnosno štednje, postupak je nešto
dulji, no iskustva govore kako ni s time ne bi trebalo biti većih problema.
Osim određenog vremena u kojem se ne može do novca. Iz HNB-a su također
priopćili kako će “odluku o nedostupnosti depozita donijeti u propisanom
roku i prema propisanoj proceduri, a koja će omogućiti aktiviranje sustava
osiguranja depozita sukladno Zakonu o osiguranju depozita”. Dakle, u igru
stupa DAB, Državna agencija za sanaciju banaka, na čijim Internet stranicama je
objašnjen postupak isplate osiguranih depozita koji za građanstvo iznosi do sto
tisuća eura. Kontaktirali smo i nekoliko takvih deponenata, no čini se da nisu
pretjerano zabrinuti: nekoliko sličnih slučajeva do sada je pokazalo kako se
novac do tog iznosa doista brzo nađe u rukama vlasnika…

No, najveći dioničar BSD-a Juroslav Buljubašić (46 posto
dionica) nije krio svoje ogorčenje ovakvom odlukom HNB-a. Smatra kako nije bilo
nikakve potrebe, dapače kako postoji neki pozadinski motiv jer su HNB-u
dostavljeni papiri iz kojih je vidljivo da postoji strateški ulagač, investitor
s čijim sredstvima bi se banka dokapitalizirala. Najavio je kako će se svim
dopuštenim pravnim sredstvima boriti protiv odluke kako bi banka nastavila s
poslovanjem.

Nešto detaljnije nam je situaciju pojasnio bivši član
Nadzornog odbora banke.

– Apsolutno nam je nejasan i nerazumljiv ovakav potez HNB-a,
tim prije što smo im prije 15-ak dana dostavili plan dokapitalizacije, odnosno
dali na uvid nacrt ugovora s investitorima iz Irana, vrijedan šest milijuna
eura. Taj iznos je i veći od njihovog zahtjeva za rezervacijom 35 milijuna
kuna… To ih međutim nije spriječilo da predlože stečaj, no još ćemo vidjeti što
će biti od toga zahtjeva. Namjeravamo na Trgovačkom sudu u Splitu pokazati sve
dokumente iz kojih je vidljivo da na računima BSD ima više sredstava nego što
klijenti potražuju. Također će biti pokazan i ugovor o dokapitalizaciji, tako
da bi Trgovački sud mogao donijeti odluku o odbijanju stečaja jer je imovina
banke veća od dugova. – kaže nam naš sugovornik, rezignirano dodajući kako mu
se odluka HNB-a čini suludom…

Iz HNB-a su pak naveli slijedeće:

“Navedeno je odlučeno nakon što je odlukom Savjeta HNB-a
utvrđeno da Banka splitsko-dalmatinska d.d. propada, da dioničari nisu spremni
ojačati kapital, a nije razumno očekivati da bi druge mjere privatnog sektora,
mjere institucionalnog sustava zaštite, supervizorske mjere, supervizorske
mjere u fazi rane intervencije ili smanjenje vrijednosti ili pretvaranje
relevantnih instrumenata kapitala spriječile njenu propast u razumnom
vremenskom razdoblju. Također, Savjet HNB-a je utvrdio da sanacija Banke
splitsko-dalmatinske d.d. nije nužna u javnom interesu te da su ostvarena dva
stečajna razloga iz članka 266. stavka 1. točke 1. i točke 2., a u vezi sa
stavkom 2. točkama 3. i 4. Zakona o kreditnim institucijama, i to:

·     
da postoje objektivne okolnosti na temelju kojih
je utvrđeno da će imovina Banke splitsko-dalmatinske d.d. uskoro biti manja od
njenih obveza, te

·     
da za Banku splitsko-dalmatinsku d.d. postoje
objektivne okolnosti na temelju kojih je utvrđeno da ta banka uskoro neće moći
ispunjavati svoje dospjele obveze, a s obzirom da Banka ne ispunjava uvjete
vezane uz regulatorni kapital te da je Hrvatska narodna banka u sklopu svojih
supervizorskih ovlasti ocijenila da postoji vjerojatnost da Banka
splitsko-dalmatinska d.d. neće biti sposobna ispunjavati svoje dospjele novčane
obveze.

Hrvatska narodna banka u okviru svojih supervizorskih
ovlasti izvršila je neposredni nadzor nad poslovanjem Banke
splitsko-dalmatinske d.d. u razdoblju od 14. rujna 2014. godine do 7. listopada
2015. te utvrdila da je predmetna banka svojim radnjama postupila protivno
Zakonu o kreditnim institucijama, te Uredbi (EU) br. 575/2013., i to u mjeri
koja ugrožava njezinu stabilnost i održivost poslovanja. HNB je Rješenjem od
28. prosinca 2015. naložio izvršenje niza mjera s ciljem otklanjanja utvrđenih
nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju, od kojih je najznačajnija povećanje
regulatornog kapitala. S obzirom da Banka splitsko-dalmatinska d.d. nije
ispunila supervizorske mjere, Savjet HNB-a postupio je sukladno svojim
zakonskim obvezama.