Picula: Palestinu bi trebalo priznati
Europski parlament bi u srijedu trebao glasati o neobvezujućoj
rezoluciji o priznanju palestinske državnosti. Prijedlog je bio na stolu
još u studenome, ali je inicijativa povučena s obrazloženjem da je
treba bolje pripremiti kako bi je podržao što veći broj zastupnika.
“Procijenjeno je da je zbog problematičnog, ili sve
problematičnijeg ambijenta na Bliskom istoku sazrelo vrijeme da se
konačno napravi jedna pozitivna međunarodna intervencija ako nikako
drugačije, onda afirmacijom palestinske države, što bi možda mogao biti
motor za ponovno pokretanje mirovnog procesa”, rekao je Tonino Picula za Hinu.
Zadnja američka mirovna inicijativa, ona državnog tajnika Johna
Kerryja, neslavno je propala, što su i sami Amerikanci priznali, i na
Bliskom istoku se ništa pozitivno ne događa, dodaje Picula.
“Pojedine države EU-a osjetile su potrebu da reagiraju s jednom
ovakvom inicijativom, pogotovo nakon kolovoškog rata u Gazi jer je taj
sukob znatno utjecao na pogoršanu percepiju Izraela u međunarodnim
odnosima”, rekao je Picula.
Po Piculinim informacijama, skupina S&D (socijalisti i
demokrati), kojoj i sam pripada, snažno podržava rezoluciju o priznanju
Palestine, a na tom su tragu i skupine ljevije od S&D, kao i Zeleni.
Europska pučka stranka (EPP) zalaže se za priznanje, ali
naglašava da ono mora biti rezultat pregovora. “Hoće li ostati na toj
poziciji ili se prikloniti rezoluciji da se prizna palestinska
državnost, to je stvar pregovora između grupa”, rekao je Picula i dodao
da su skupine desnije od EPP-a protiv priznanja. “Međutim, čini mi se da
u ovom trenutku preteže mišljenje da se prizna neovisna Palestina”,
kaže Picula.
Hrvatski zastupnici članovi EPP-a, Dubravka Šuica, Ivana
Maletić, Marijana Petir, Andrej Plenković i Davor Ivo Stier objavili su
krajem prošlog tjedna zajedničko priopćenje u kojem naglašavaju da
podržavaju stajalište njihove grupacije koje “predviđa soluciju s dvije
države, koje će živjeti u miru i sigurnosti jedna pored druge. Uz
poštovanje aspiracija Izraela za sigurnost i aspiracija Palestine za
državnost, priznanje Palestine, kao subjekta međunarodnog prava, treba
biti rezultat pregovora dviju strana.”
Poslije tog priopćenja hrvatski zastupnici EPP-a više se nisu oglašavali o ovom pitanju.
“Neovisnu Palestinu vidim kao djelotvorniju mogućnost za potragu
za trajnim mirom”, kaže Picula i uspoređuje to s područjem bivše
Jugoslavije, “gdje mira nije bilo ni u naznakama, iako je pregovora bilo
jako puno, uzaludnih, sve dok dok međunarodna zajednica nije priznala
države”.
Picula misli da bi nakon izglasavanja rezolucije u EP jedan veći
dio europskih zemalja bio ohrabren da njihovi parlamenti, pa čak i
vlade, slijede politiku europskog parlamenta i da bi osim Švedske možda i
neke druge vlade priznale Palestinu.
“Uvjeren da priznanje Palestine u EP sigurno neće zaustaviti,
samo će ohrabriti izjašnjavanje nacionalnih vlada. To nikako ne može
biti poticanje sukoba. Kad je Hrvatska priznata 1992. rat nije odmah
stao, ali su svi oni koji su nas napadali znali da imaju posla s
međunarodno priznatim entitetom i sa svim posljedicama koje iz toga
proizlaze”, rekao je.
SDP-ov zastupnik naglašava da bi priznanje Palestine moglo
obnoviti mirovni proces. “Ima već neko vrijeme da je Izrael odustao od
ozbiljnog pregovaranja, što pokazuje i neuspjeh američke inicijative. A
ako čak ni Amerikanci nisu uspijeli privoljeti Izrael da, recimo, uspori
izgradnju židovskih naselja na Zapadnoj obali, onda je jasno da se na
Izrael može utjecati da se vrati za pregovarački stol jedino s nekim
jakim potezom”.
Picula smatra i da priznanje Palestine Sjedinjenim Državama
uopće ne bi bilo mrsko. “Moj je dojam, ne znam jesam li u pravu, da
Amerikancima, iako otvoreno ne zagovaraju priznanje Palestine, možda čak
to priznanje ovoga trenutka i taktički odgovara jer bi prisililo Izrael
da ozbiljnije pregovara o onome što međunarodna zajednica hoće, a to je
rješenje s dvije države”.
U svakom slučaju, u Europskom parlamentu zadnjih se dana
intenzivno pregovara među skupinama kako bi se ishodila kompromisna
rezolucija koja bi mogla dobiti široku zastupničku potporu.


