Karamarko poručio turističkim zajednicama da su neprofesionalne i neodgovorne

Za N1 Karamarko je ispričao kako doživljava sezonu i kako definira problem s kojim se suočava hrvatski turizam.

“Rezultati koji se službeno objavljuju potvrđuju da Hrvatska ima problem – dominantno neodrživ turistički proizvod koji se manifestira prevelikim brojem objekata u privatnom smještaju od gotovo 60 posto, u odnosu na turističku lokomotivu, smještaj u hotelima, koji u Hrvatskoj čini samo 15 posto smještaja.

Turizam u svijetu raste tri posto – to znači da bi u Hrvatskoj, kao hit turističkoj zemlji, prema naštoj turističkoj propagandi, trebali imati barem tri posto povećanja. Drugo, krije se podatak koliki je stvarni kapacitet kojim Hrvatska raspolaže u turizmu. Ne mjeri se rezultat turizma prema broju dolazaka i noćenja, to je sporedni pokazatelj razvoja turizma, sve ozbiljne zemlje, svi ozbiljni turistički subjekti mjere rezultat kroz ključni pokazatelj – a to je iskorištenost, odnosno zauzetost kapaciteta smještaja koje određena zemlja ima. Prema toj iskorištenosti, uvjeravam vas da Hrvatska ima znatan podbačaj u ostvarenju kapaciteta ove godine. To mogu dokumentirati posljednjim službenim priopćenjem Državnog zavoda za statistiku za svibanj mjesec, koji pokazuje da u svibnju Hrvatska ima 18 posto manje turističkih noćenja ostvarenih u odnosu na prethodnu godinu.” 

U tri godine izgrađeno privatnog smještaja koliko je hotelski narastao za 130 godina

“Strategija turizma koja važi do 2020. se ne provodi i to treba jasno objaviti, a odgovorni bi trebali objasniti zašto. Samo tri zadnje godine broj kapaciteta u privatnom smještaju narastao je za 127.000 novih kreveta. Ako to usporedimo s ukupnim hotelskim kapacitetom koji je gotovo isti, a taj hotelski kapacitet od oko 150.000 hotelskih kreveta gradili smo 130 godina – to znači da smo za tri godine napravili isti kapacitet u privatnom smještaju kao hotelski kapacitet koji smo gradili 130 godina, a to govori kolike su razlike u ponudi. “

“Kapacitet privatnog smještaja nije bio planiran da se gradi u Hrvatskoj, ali stvoreni su uvjeti ne samo da se on gradi i razvija, nego i da se nerazumno potiče”, zaključio je Karamarko za N1.

Prema njemu održivi turizam je po definiciji Svjetske turističke organizacije turizam kojeg turisti traže, domaćini prihvaćaju, koji na tržištu ostvaruje dobit i dugoročno čuva okoliš. 

“Tipičan primjer održivog turističkog proizvoda je hotel – jer se na godišnjoj razini koristi 50 posto, zapošljava na tri sobe jednog zaposlenika, ostvaruje dobit od 25 posto ostvarenih prihoda. Kapacitet u privatnom smještaju nominalno ne zapošljava nikoga, ne ostvaruje dobit jer to nije ekonomska kategorija – i zato nitko ne zna koliki je stvarni smještajni kapacitet.”

“Tvrdim da se u turističkim zajednicama neprofesionalno i neodgovorno upravlja poslovanjem u turizmu i da se daju krive smjernice vlasnicima izgrađenih apartmana u privatnom smještaju – i tu se kriju nerealna očekivanja”, dodaje.