Ukrajina ne strahuje od nestašice plina

Piše:

Kijev je ruski prekid isporuke plina nazvao “novom agresijom” na
državu dok se vlasti suočavaju s nasilnom proruskom pobunom na istoku,
zbog koje bi u utorak parlament mogao glasovati o uvođenju izvanrednog
stanja u dvije separatističke regije.

Glavni direktor ukrajinske tvrtke Naftogaz Andrij Koboljev kazao
je stanovništvu, njih oko 45 milijuna, da ne moraju strahovati od
nestašice plina iako je Rusija isporuke Ukrajini “svela na nulu”,
šaljući samo količinu namijenjenu europskim zemljama.

“Mislim da potrošači neće biti ni na koji način pogođeni”,
izjavio je on u intervjuu na lokalnoj TV postaji. “Ima plina u zalihi”,
dodao je on.

Ruski plin za Europu kroz Ukrajinu stabilno je isporučivan u utorak, rekao je glasnogovornik Gazproma.

Britanski ministar vanjskih poslova William Hague izjavio je u
utorak da Gazpromova odluka o prekidu isporuke plina Ukrajini dovodi u
pitanje reputaciju Rusije kao pouzdana dostavljača energije.

“Žalimo zbog odluke Gazproma i mislimo da takve odluke štete
vjerodostojnosti Rusije kao isporučitelja energije diljem Europe”, rekao
je Hague u parlamentu.

Europska unija u utorak je uplatila 500 milijuna eura Ukrajini,
što je prvi paket zajma za makroekonomsku pomoć, ukupne vrijednosti
1,61 milijarde eura. Europska komisija je objavila da su ta sredstva
predviđena kako bi se zemlja mogla nositi s financijskim potrebama,
posebice za kupnju plina od europskih tvrtki.

“Radi se o proračunskoj pomoći, a na ukrajinskim vlastima je da
odluče kako će upotrijebiti taj novac”, objasnio je Simon O’Connor,
glasnogovornik povjerenika za gospodarske i monetarne poslove Ollija
Rehna
.

“Mogu ga iskoristiti za suočavanje s potrebama inozemnog financiranja, poput kupnje plina”, naglasio je on.

“Europska unija pruža potporu Ukrajini u njezinim naporima na
rješavanju ekonomskih poteškoća. Današnja uplata još je jedan dokaz
europske solidarnosti s ukrajinskim narodom. Ključno je da Ukrajina
iskoristi ovu prigodu kako bi provedbom reformi stabilizirala proračun,
potaknula održivi rast i zapošljavanje”, rekao Rehn.

Makroekonomska pomoć je krizni instrument EU-a koji se koristi
za pomoć zemljama u susjedstvu Unije koje imaju velikih poteškoća u
bilanci plaćanja. Ta pomoć je usklađena s Međunarodnim monetarnim
fondom. EU se zadužuje za ta sredstva na tržištu kapitala i nakon toga
ih pod povoljnim uvjetima posuđuje državi kojoj je potrebna takva
pomoć.

Buduće uplate bit će uvjetovane provedbom reformskih mjera koje
je Ukrajina dogovorila s Europskom unijom, a odnose se na upravljanje
javnim financijama, borbu protiv korupcije, trgovinu, poreze,
energetski sekotor i reforme financijskog sektora.