Ministrica poljoprivrede Marija Vučković, stigla je ovog petka na Šoltu, u pratnji savjetnice Željke Gudelj-Velaga i Andrijane Klapež, savjetnice u Kabinetu ministrice.
Sastala s načelnikom Općine Šolta Nikolom Cecić - Karuzićem. Uz načelnika i predsjednika Općinskog vijeća Tea Tomića.
Na radnom sastanku se razgovaralo upravo o unaprjeđenju razvoja poljoprivrede na Šolti, mogućnostima navodnjavanja i povećanju njihove primjene, natječajima koji omogućuju poljoprivrednicima da sredstvima iz europskih fondova unaprijede uzgoj svojih kultura i poticajima za obnovu starih maslinika.
Svi strateški ciljevi RH usmjereni su na unaprjeđenje ruralnog gospodarstva, a njihovo ispunjenje doprinijet će cjelokupnom gospodarskom razvoju zemlje.
U skladu s ovim ciljevima je i naš najvažniji - razvoj poljoprivrede na otoku Šolti čiji su kamen temeljac uzgoj vinove loze i masline, po čijim je plodovima otok najpoznatiji. No jedan od osnovnih problema pri uzgoju ovih i drugih kultura na Šolti je nedostatak vode te raštrkane, usitnjene parcele.
Poljoprivredno zemljište na otoku, po čemu nije iznimka od ostatka RH, je usitnjeno i proizvodne su parcele dislocirane (prosječno se nalaze na šest do osam mjesta i često su međusobno dosta udaljene), stoga je nužna primjena komasacije, kao i na cijelom prostoru Hrvatske. Komasacija ili okrupnjavanje zemljišta je važno kako bi se mogla organizirati uspješno poljoprivredna proizvodnja, što je također bila jedna od tema ovog sastanka, budući da se upravo raspravlja u Saboru o prijedlogu novoga Zakona o okrupnjivanju zemljišta.
Prijedlogom Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta želi se omogućiti stavljanje u funkciju poljoprivredne proizvodnje rascjepkanog i zapuštenog zemljišta, kojem je otežan pristup, kroz optimiziranje oblika i površine poljoprivrednog zemljišta, odnosno njegovim okrupnjavanjem.
Zakon bi trebao utjecati pozitivno na poljoprivrednu proizvodnju, kao i na stvaranje veće dodane vrijednosti te postaviti osnove za bolje uvjete za obrađivanje poljoprivrednog zemljišta uređenjem puteva i komunalne mreže te uređenjem imovinsko-pravnog odnosa, sve u svrhu razvoja i unapređenja ruralnog prostora.
Vezano uz proizvodnju maslinovog ulja, cilj je porast broja certificiranih ekoloških proizvođača, a riječ je o čitavom procesu ne samo proizvodnje već i prilagodbe. Budućnost maslinarstva je u ekološkoj proizvodnji maslinova ulja.
Tomu će svakako pridonijeti i izgradnja novog objekta za preradu maslina, moderne uljare u Grohotama, za čiju izgradnju je Poljoprivredna zadruga Grohote, iz europskih fondova osigurala sredstva. Ovo je važna karika u preradi maslinovog ploda i dobivanja ulja vrhunske, svjetski priznate kvalitete.