KLIMATSKE PROMJENE

Arktik topliji od Španjolske! Jučer ujutro Svalbard je nadmašio Sevillu i Ankaru…

Piše:
Foto: ilustracija, PIXABAY

Jučer ujutro gradić Longyearbyen na norveškom arktičkom otoku Svalbard zabilježio je temperaturu 4,3 °C, što je više nego u Sevilli (2,5 °C) na jugu Španjolske i u turskoj Ankari (1 °C), objavio je norveški Meteorološki institut. Longyearbyen u tom trenutku bio je i najtoplije norveško naselje, što dodatno potvrđuje ubrzano zagrijavanje Arktika.

Trenutačni vremenski uvjeti podržavaju spuštanje hladnog zraka prema jugu Španjolske, no činjenica je da se Arktik zagrijava brže od svih drugih područja svijeta. Zato oko Svalbarda sada nema dovoljno morskog leda koji bi tijekom zimskih mjeseci utjecao na spuštanje temperature, rekao je za dansku javnu televiziju klimatolog Sebastian Mernild, dodajući da se ubuduće i češće mogu očekivati slični paradoksi.

Podaci američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) pokazuju da su temperature na Arktiku od listopada 2024. do rujna 2025. bile 1,6 stupnjeva iznad prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020., što predstavlja najtoplijih 12 mjeseci otkako se provode mjerenja, od 1900. godine.

Globalno zatopljenje snažno se osjeća i na jugu Skandinavije. U Danskoj je prosječan broj zimskih dana s temperaturama ispod nule, koji je od 1961. do 1990. iznosio 52, do 2020. pao na 43. U Švedskoj su meteorolozi zabilježili da je prosinačka temperatura u većem dijelu zemlje bila sedam stupnjeva viša od prosjeka, a u južnoj Švedskoj se sve više gubi klasična meteorološka zima.

Umjesto snježne idile, južna Švedska bilježi sivo, vlažno i relativno toplo vrijeme, dok je broj zimskih dana sa snijegom u okolici Stockholma i Göteborga smanjen za oko mjesec dana u odnosu na 1980-e. U zimskoj sezoni 2019./2020. južna švedska jezera ostala su bez leda, što je prvi put dokumentirano. Dagens Nyheter upozorava da izostanak leda narušava jezerske ekosustave i kvalitetu vode, potičući širenje algi i povećan prijenos organskih tvari.

Novi fenomen predstavlja i potpuni izostanak meteorološke zime (najmanje pet dana zaredom s temperaturom ispod nule) u nekim dijelovima Švedske. Veliki dijelovi južne regije Skåne i obalnih područja Blekinge i Hallanda ove godine uopće neće osjetiti zimu, a meteorološka jesen mogla bi potrajati sve do 15. veljače, kada prema definicijama SMHI-ja počinje proljeće.

Izostanak zimske hladnoće ima i ekonomske posljedice: računi za grijanje bit će niži, ali na skijalištima će biti više blata nego snijega. Norveška i švedska zimovališta obično su prepuna gostiju, no u Åreu je prošlog vikenda bila otvorena samo polovina staza, a u Trysilu tek 16 od 71 staze. Kompanija Skistar, koja upravlja najvećim skandinavskim skijalištima, očekuje ove zime temperature do 2,5 stupnja više od prosjeka i do 40 posto manje snijega, prenosi Index.