Dok se čeka predstavljanje najavljenog poreza na nekretnine, vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Što on donosi? Hoće li taj zakon pridonijeti povećanju ponude i priuštivosti stanova za kupnju ili najam?
Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir rekao je jutros u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog da je plan da zakon na snagu stupi 1. siječnja.
– Mi smo samo jedna u nizu zemalja koje su već i ranije donijele takav poseban zakon vezan uz upravljanje i održavanje zgrada. Dakle, ništa novo u europskom krugu, rekao je Uhlir.
– Ukazala se potreba tijekom vremena da se jasnije odrede odredbe, da se jasnije definiraju zadaci, prava i obaveze svih dionika koji se nalaze u upravljanju i održavanju zgrada, a to su i suvlasnici, njihovi predstavnici i upravitelji, dodao je.
– Ideja je, naravno, da doprinesemo boljem upravljanju, a time i boljem održavanju naših zgrada. Svi smo svjesni kako nam zgrade izgledaju, rekao je državni tajnik.
Naveo je da su naše zgrade većinom u prilično lošem stanju i da su se tijekom godina zanemarile neke osnovne stvari – naprimjer, puno višestambenih zgrada nema osnovne aparate za gašenje požara.
– To govori o tome da se slabo upravlja tim zgradama, dodao je.
Predsjednik Udruge suvlasnika stambenih zgrada u Zagrebu Zdravko Vladanović rekao je da je prijeko potrebno učiniti ovu zakonodavnu intervenciju te da udruge – među ostalima i ona koju on vodi – dugi niz godina zagovaraju donošenje zakona.
– Moram reći da je ovo dobar put, poručio je Vladanović, dodavši ipak da postoji mogućnost unaprjeđenja teksta zakona.
U prijedlogu zakona navedeno je da će se među ostalim ograničiti prenamjena stanova u komercijalne svrhe, za što će se tražiti suglasnost najmanje 80 posto susjeda. Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković rekla je da se radi o kompleksnoj priči te da treba razlučiti što je komercijalni smještaj, odnosno što su rentijeri, a što je obiteljski smještaj.
– Netko tko ima pet ili šest stanova, normalno da on ne može spadati u neki obiteljski smještaj. Ja vas pitam što ako je to netko tko iseljava iz svog stana i to mu je dodatni prihod jer ne može živjeti, ne znam, od svoje mirovine – je li to isto tako komercijalni smještaj ili obiteljski smještaj? pitala je.
– Ono što ćemo mi kroz udrugu nastojati raditi je svakako zaštititi obiteljski smještaj jer on nam je izuzetno bitan, rekla je Marković.
Osvrćući se na primjedbe susjeda da turisti koji koriste stanove prolaze kroz zajedničke hodnike i koriste liftove, upitala je što je s uredima i ordinacijama u zgradama čiji korisnici također koriste zajedničke prostorije. “Radi se o potpuno odvojenim situacijama u zgradama”, odgovorio je Uhlir.
– Ako netko ima odvjetnički ili javnobilježnički ured ili zubarsku ordinaciju, njemu sigurno u 2 u noći nitko ne dolazi u posjet, nitko ne dolazi tamo slaviti, nitko se ne dolazi veseliti, fluktuacija nepoznatih osoba je bitno manja nego u kratkoročnom najmu. Dakle, mi govorimo o problematici kratkoročnog najma stanova, ne dugoročnog, rekao je Uhlir i dodao da kratkoročni najam ima dosta negativnih pojava.
Rekao je i da smo jedna od posljednjih država u Europi koje nastoje ograničiti bujanje tog kratkoročnog najma, za koji je rekao da je prihvatljiv u određenoj mjeri.
Marković je rekla da priča počinje od toga kakvu strukturu privlačimo – naprimjer, rekla je, Split kao party destinacija privlači mlade, što im se sada obija o glavu.
– Doista ima zgrada u kojima se događaju izvjesni nemiri, međutim, ne mogu reći da je to svugdje tako i da se ljudi ne trude, rekla je.
Što se tiče kažnjavanja famoznog zatvaranja balkona i terasa, Vladanović je rekao da pozdravljaju takav pristup jer je bilo previše samovolje, koja je rezultirala neuređenošću.
– Svatko radi što ga je volja, dodao je.
Rekao je da su kazne dobre, ali i da moramo raditi na izgradnji svijesti.