Anušić poslao poruku Torcidi: “Prosvjedujte, ali ne ponavljajte greške onih protiv kojih smo se borili”

U petak je Split postao središte rasprave o sigurnosti i kriznoj komunikaciji. U Koncertnoj dvorani Ive Tijardovića održana je KOMferencija „Komunikacija na prvoj crti – sigurnost u doba krize“, koja je okupila brojne stručnjake, komunikatore i predstavnike državnih institucija. Među njima je bio i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, koji je sudjelovao u razgovoru o prilagodbi Hrvatske novoj sigurnosnoj arhitekturi Europe – temi koja je, kako se pokazalo, itekako aktualna u vremenu sve složenijih globalnih izazova.

-Izazovi koji su pred nama su veliki, i oni već traju jako dugo i ne prestaju. Stav i Europske komisije, i NATO-a, i Europske unije, ali naravno i hrvatske Vlade, jest da modernizacija i opremanje Hrvatske na eventualnu ugrozu mora početi odmah, sada i bez odlaganja – i upravo to činimo, poručio je Anušić uoči konferencije.

Ministar je naglasio kako Ministarstvo obrane u kontinuitetu komunicira s građanima o sigurnosnim temama te da Hrvatska aktivno radi na jačanju obrambenih sposobnosti.

-Pripremamo temeljno vojno obrazovanje koje započinje u siječnju iduće godine. Gdje god uspijemo, o tome govorimo i pokušavamo to svima približiti. Imamo veliku potporu javnosti – jedino je radikalna ljevica bila protiv, svi drugi su podržali uvođenje osnovnog vojnog obrazovanja, dodao je.

Osvrnuo se i na pitanje splitskog brodogradilišta, koje je posljednjih mjeseci ponovno u središtu interesa zbog nedovršenih ugovora s Ministarstvom obrane.

-Godine 2014. gospodin Debeljak potpisao je sporazum o isporuci pet obrambenih brodova, a isporučio je samo jedan. Uspjeli smo se dogovoriti pa je isporučio još jedan brod, no za preostala tri broda nisu bili prihvatljivi uvjeti koje je tražio – jednostavno je tražio previše novca i tu se nismo mogli dogovoriti, objasnio je Anušić.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo obrane sada će pravnim putem pokušati vratiti ta tri broda u svoje vlasništvo i dovršiti ih u drugom brodogradilištu.

-Debeljak u ovom trenutku povlači očajničke poteze i pokušava prebaciti krivnju na Ministarstvo obrane, kao da u ovih desetak godina nije stvorio dovoljno problema da je više puta bio pred stečajem. To je taktički pokušaj prebacivanja krivnje. On bi trebao poštivati zakone Republike Hrvatske i tada ne bismo bili u ovim problemima, poručio je ministar.

Uoči subotnjeg prosvjeda Torcide u Splitu, Anušić se osvrnuo i na aktualne društvene napetosti te naglasio važnost poštivanja demokratskih prava.

-Borili smo se za jednakost svih nas, pa tako i da manjine imaju pravo svjedočiti svojoj kulturi. Kad govorimo o prosvjedu, i za to smo se borili. Ovo je demokratska država – svi koji žele prosvjedovati imaju to pravo i mogu iskazati svoje mišljenje. Prosvjed treba biti miran i dostojanstven, s jasnom porukom. Tu ne vidim nikakav problem, rekao je.

Ministar je dodao da je ključno da se problemi jasno definiraju i rješavaju dijalogom, a ne isključivanjem.

-Neka Torcida točno definira koji je problem, pa ćemo onda imati daljnje razgovore. No ne možemo i ne smijemo se ponašati onako kako se ponašaju Srbi u Srbiji. Ne može se dogoditi da kulturno-umjetničko društvo ima neki kulturni događaj, a da im se to osporava i brani. Devedesetih smo se otrgnuli upravo od takvih politika zabrana i takvog režima – nemojmo se vraćati na to, istaknuo je Anušić.

-Razumijem što se htjelo postići, ali ne smijemo upasti u zamku i raditi ono što radi Aleksandar Vučić i srpske stranke u Srbiji prema hrvatskoj manjini i svojim političkim oponentima. Hrvatska je to već prošla, iznad smo toga i moramo biti predvodnica demokratskih promjena, zaključio je.

KOMferencija u Splitu okuplja stručnjake iz područja sigurnosti, komunikacije i politike s ciljem rasprave o izazovima suvremenih kriznih situacija i ulozi transparentne komunikacije u osiguravanju povjerenja javnosti. Sudjelovanje ministra Anušića u raspravi o sigurnosnoj arhitekturi Europe dolazi u trenutku kad Hrvatska aktivno redefinira svoje obrambene politike i pozicionira se unutar nove geopolitičke stvarnosti kontinenta.