Sve više naših sugrađana tuži se, ne znajući što je uzrok tome, kako im je ukrasni grm, šimšir ili topijar, ispred dvorišta izgubio svoj zeleni izgled i ostao potpuno ili djelomično bez lišća, a gole grane obavila je paučina. Od Katje Žanić iz Insituta za jadranske kulture i melioraciju krša doznali smo da se lišćem ukrasnih živica hrani šimširov ili buksusov moljac (Cydalima perspectalis) koji se opasno nastanio i na našem području, te osim što se brzo širi čini i velike štete izgrizajući listiće i koru mladih izboja zbog čega dolazi do sušenja dijelova ili čitave biljke.

- Pregledom uzoraka biljaka šimšira (Buxus sempervirens), s kaštelanskog i splitskog područja, utvrđena je prisutnost šimširovog moljca (Cydalima perspectalis). Prvi nalaz ovog štetnika u Hrvatskoj zabilježen je 2012. godine u Istri. Kako se radi o izrazito invazivnoj vrsti, štetnik se je u dvije godine proširio na područje Varaždina, Međimurja, Osijeka, Zagreba, Karlovca, Pule i Dubrovnika, a od srpnja smo i sami svjedoci brojnih dojava zabrinutih građana Kaštela a posebice članova udruge "Lijepa naša Kaštela" o primjetnim štetama na ovoj ukrasnoj biljnoj vrsti. Da ne bi bilo zabune, štetnik je prisutan i na splitskom području, što je potvrđeno pregledom sakupljenih uzoraka – kazala je Žanić.

Vrlo štetna i invazivna vrsta moljca

Budući da je šimšir sastavni dio vizure naših vrtova, groblja i drugih javnih površina, Žanić smatra kako je vrlo važno upoznati javnost s problematikom vezanom uz ovog štetnika.

- Šimširov moljac je leptir, a potječe iz Azije. U Europi je prvi put pronađen u Njemačkoj 2006. godine, odakle se je proširio na veliki dio kontinenta. Smatra se da je unesen iz Kine nekvalitetnim sadnicama zareženim šimširom. Nadalje, distributeri po europskim državama isto tako na burzi kupuju te jeftine sadnice i evo danas imate naše veleprodajne centre koji prodaju "kontaminirane" ukrase biljke, tako da brzo širenje ovog štetnika objašnjavamo aktivnim letom leptira. I dok naši gradovi i općine troše novce na suzbijanje na javnim površinama mi ih imamo oko naših okućnica – smatra ovaj problem i ne baš tako jednostavno rješivim Žanić.

Ova vrsta je vrlo štetna i invazivna pa se smatra ozbiljnom prijetnjom posebice u starim povijesnim vrtovima i grobljima gdje se šimšir već stoljećima njeguje kao ukrasna biljka. Mlade gusjenice se hrane samo gornjom stranom lista, a starije gusjenice žderu lišće, zelene izbojke i koru, što narušava estetski izgled biljke, uzrokuje potpuni gubitak listova i ugibanje mladih biljaka.

- Napad se može lako prepoznati po svilenkastim, paučinastim, zaprecima na vrhovima izbojaka, u kojima se nalaze odrasle gusjenice. Nažalost, štete se najčešće kasno primijete jer se mlade gusjenice zadržavaju u unutrašnjosti gustih biljaka šimšira. Kada dođu do vanjskih dijelova biljke štete su vidljive, no tada je najčešće već prekasno za suzbijanje jer je došlo do gubitka skoro svih listova. Leptiri imaju raspon bjelkastih krila smeđeg ruba do 4 cm. Jaja odlažu na donju stranu šimširovog lišća. Mlade gusjenice su zeleno-žute boje sa crnom glavom, dok odrasle gusjenice postaju zelene i imaju karakteristične debele crne i tanke bijele pruge po sebi sa crnim točkama na leđnoj strani – objašnjava Žanić.

Kako ga se riješiti?

Štetnik se može suzbijati mehaničkim, ekološki najprihvatljivijim načinom i kemijskim mjerama, a temeljem pravovremenog utvrđivanja početne zaraze tj. prisutnosti gusjenica.

- Napadnute biljne organe treba spaliti, a ne ih odlagati u kompost. U proljeće je potrebno redovito pregledavati grmove, osobito njihovu unutrašnjost jer su male gusjenice skrivene u unutrašnjosti grma pa rani napad ostane neprimijećen. U tom smislu se preporuča razmicanje izbojaka i pregled unutrašnjosti grmova odakle počinje napad. Tamo gdje je to izvedivo, preporuča se sakupljanje aktivnih gusjenica te uništavanje zapredaka u kojima se nalaze starije gusjenice na mirovanju radi kukuljenja. Kao učinkovita metoda suzbijanja pokazalo se i "pranje" grmova visokotlačnim peračima (npr. Miniwashom) - rekla je Žanić.

Ako napad izmakne kontroli, te je previše gusjenica na grmovima da bismo ih mehanički mogli uništiti, moramo posegnuti za kemijskim sredstvima, savjetuje Žanić, te dodaje kako se najbolji rezultati postižu ako insekticide primjenite dok su gusjenice u mlađim razvojnim stadijima.

- Kemijski se štetnik može suzbijati insekticidima (primjena u večernjim satima kad pčele ne lete) i to dok su gusjenice što mlađe (duljine nekoliko mm) i nisu zaštićene u zapretku Savjetuje se i prekrivanje tretiranih biljaka folijom dan-dva nakon prskanja kako bi se uništio što veći broj gusjenica. Od insekticida koji imaju dozvolu za primjenu na ukrasnom bilju a čija je aktivna tvar manje toksikološki škodljiva, preporuča se koristiti kombinaciju:tiakloprid (Calypso SC 480) + alfacipermetrin (Fastac 10 EC, Direct 10 EC) ili deltametrin (Decis 2,5 EC). Nadalje, mogu se koristiti, pogotovo za suzbijanje mlađih stadija gusjenice ekološki povoljni insekticidi kao što su biotehnički insekticid metoksifenzoid(Runner 240 EC) ili biološki insekticid Bacillus thuringiensis (Baturad WP) – savjetuje Žanić.

Nakon provedbe suzbijanja svakako treba nastaviti pregledavati grmove radi moguće nove infestacije štetnikom koji dolijeće sa drugih zaraženih biljaka, te prema potrebi provoditi mjere zaštite.

Sve je veći problem s krumpirom. Na policama u trgovinama ponuda nije osobito dobra. Zbog velikih kiša, berba domaćeg krumpira kasni, a zbog lanjske suše u Europi smanjena je ponuda uvoznog. Naravno i rat u Ukrajini i rast cijena repromaterijala, dodatno su poremetili tržište. Stručnjaci kažu, ne treba se brinuti, krumpira će biti dovoljno, no najvjerojatnije će biti skuplji nego dosad, piše HRT. 

U Međimurju se proizvodi većina hrvatskog krumpira. Glavnina ovogodišnjeg uroda počet će se vaditi tek krajem mjeseca, malo kasnije nego inače. I kupci i proizvođači već znaju što je uzrok.

Vremenske su neprilike na muke stavile i proizvođače i kupce i trgovce.

- Nestašica jest, neka lagana. Neki centri imaju, neki nemaju, snalaze se. Sve je to uzrok prošlogodišnje suše i smanjivanja uroda krumpira do 60 posto, ocijenio je Damir Mesarić iz Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.

Naime, u svibnju uvijek ima problema s opskrbom, zbog prelaska sa starog prošlogodišnjeg na novi mladi krumpir, kažu otkupljivači i uvoznici. Lanjska je suša smanjila urod ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim europskim zemljama. 

- To je rezultiralo većim pritiskom i u nabavi na egipatski krumpir koji većinom dolazi za naše tržište i tržište Europe u luke Kopar i Rijeku i zbog vremenskih uvjeta brodovi su više pristajali u luku, rekao je Antun Segečić, izvršni direktor Sektora nabave svježeg voća i povrća, Enna Fruit. 

Lani suša, sada kiša. Ipak, međimurski se proizvođači, kažu, nadaju dobrom ovogodišnjem urodu. 

- Doživjeli smo neke štete, imamo štete, sad je najkritičnija faza. Borimo se s bolestima, moramo to dobro odraditi i ja mislim da ako vrijeme dalje bude ovako dobro bit će i dobri prinosi, predviđa Mesarić. 

Unatoč svemu, tržište krumpira trebalo bi se uskoro normalizirati.

- S pojavom domaće robe, prvo iz Istre a potom iz Međimurja ako kiše ne bude dalje prouzročila neke daljnje probleme očekujemo da će se stabilizirati dobava, složio se Segečić. 

Cijenu krumpira, naravno, diktirat će tržište, pa nema sumnje da će ta inače jeftina i omiljena namirnica na hrvatskim stolovima biti skuplja nego lani.             

Već na samom početku šeste kampanje istraživanja brodoloma s početka 18. stoljeća u akvatoriju Paklenih otoka pronađeni su vrijedni nalazi koji svjedoče o načinu života posade i putnika tog vremena.

Tijekom ranijih istraživanja koje provodi Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, Gradom Hvarom, Ministarstvom unutarnjih poslova i tvrtkom Kantharos d.o.o. iz Hvara, prema prikupljenom arheološkom materijalu utvrđeno je da se radi o venecijanskom brodolomu čija se datacija može smjestiti na početak 18. stoljeća.

Uz osobne stvari putnika i mornara na brodu, pet keramičkih tanjura venecijanske proizvodnje te tri staklene bočice iz brodske ljekarne, iz mora je nakon više od tri stotine godina na svjetlo dana izvađen i zlatni, srebrni i bakreni novac te ukupno četiri svetačke medaljice koje svjedoče i o hodočasnicima koji su tim brodom putovali.

Ekipa podvodnih arheologa dokumentirala je i ostale predmete koji se nalaze na morskom dnu, a do sada prikupljen sitni materijal uključuje inventar iz brodske kuhinje, nalaze povezane s naoružanjem, ljudske koštane ostatke i brojne osobne predmete te željezne topove i željezna sidra.

Još uvijek je nepoznanica kuda je brod plovio i koji mu je bio osnovni teret, a odgovore na brojna pitanja vjerojatno će dati nastavak istraživanja na lokaciji ovog novovjekog brodoloma.

Prognostičari platforme AccuWeather objavili su detalje o tome kakvo nas vrijeme čeka ovog ljeta. Podsjećamo, ljeto službeno počinje u srijedu, 21. lipnja, oko tri tjedna nakon početka meteorološkog ljeta 1. lipnja, piše N1.

Tyler Roys i Alan Reppert, viši meteorolozi u AccuWeatheru koji su više od 30 godina zajedno proučavali vremenske prilike širom kontinenta, pomno su proučili prijašnje godine i vremenske obrasce širom svijeta kako bi ustanovili glavne karakteristike nadolazeće sezone.

Meteorolozi AccuWeathera pojašnjavaju da će ljetno vrijeme ubrzo početi u srednjoj i sjevernoj Europi, dok bi jugoistočna područja mogla doživjeti sporiji prijelaz na ljetnu sezonu. Iako nadolazeća sezona možda neće biti tako sparna kao prijašnja ljeta, stručnjaci kažu da bi se mogla pokazati jednako opasnom zbog šumskih požara, velike suše i lošeg vremena.

Oluje na Balkanu

Ljetna prognoza AccuWeathera ističe zonu od sjeverne Francuske do Njemačke, Poljske i balkanskih država kao najvjerojatniji koridor koji će se suočiti s češćim oborinama, a možda čak i teškim vremenskim uvjetima u usporedbi s ostatkom kontinenta.

Padaline bi trebale dosegnuti povijesni prosjek za veći dio ove regije, što će biti dobra vijest za usjeve diljem Balkana, kaže Roys.

Iako će oborine pomoći u suzbijanju sušnih uvjeta u regiji, mogle bi imati štetne posljedice za neke zajednice.

“Zona od sjeverne Francuske do Balkana je u najvećem riziku od vremenskih nepogoda u smislu grmljavinskih oluja koje mogu izazvati snažne vjetrove i tuču”, rekao je Roys.

Na Balkanu bi oluje mogle rezultirati i značajnim rizikom od iznenadnih poplava jer padaline bi trebale rasti, kako se očekuje, iznad povijesnog prosjeka za sezonu.

Ipak, prema Roysu, tokom ljeta se očekuju i “lijepa razdoblja”.

Očekuje se da će temperature biti blizu ili malo iznad povijesnog prosjeka u cijeloj regiji tijekom lipnja, srpnja i kolovoza.

“Očekujemo da će broj dana s temperaturom od 32 stupnja Celzija ili više biti malo iznad povijesnog prosjeka ovog ljeta“, rekao je Roys.

Suše prijete većem dijelu europskog kontinenta

Kada su u pitanju druge regije, kao što je jugozapadna Europa, ljetna prognoza AccuWeathera predviđa velike suše i malo padalina koje bi mogle ublažiti taj efekat.

Europski opservatorij za sušu daje lošu sliku na većem dijelu Pirinejskog poluotoka, južne Francuske i sjeverne Italije gdje suša još uvijek traje.

“Iako će ovog ljeta povremeno biti padalina, svakodnevnih grmljavinskih oluja ili sličnih pojava, oborine neće biti proširene niti značajne”, rekao je Roys.

Roys je istaknuo da bujične poplave koje su uslijedile u sjevernoj Italiji kada je sredinom svibnja pala sezonska količina kiše nisu imale efekta u ublažavanju suše.

Španjolska, Portugal i južna Francuska mogle bi završiti s količinama kiše koje nisu previše daleko od uobičajenih za sezonu, ali to ne govori mnogo s obzirom na to koliko su obično suhe, navodi se.

Ranije ove godine, izvještaj koji je objavila Služba za klimatske promjene Copernicus, detaljno je opisao kako je ljeto 2022. bilo najtoplije zabilježeno na europskom kontinentu, oborivši prethodni rekord postavljen samo godinu dana prije u ljeto 2021. Opasno vrući uvjeti utjecali su na gotovo svaki aspekt života, odnijevši tisuće života i pogoršavši sušne uvjete, što je rezultiralo zapanjujućim otkrićima duž isušenih riječnih korita.

Općenito, očekuje se da će ekstremne vrućine biti rjeđe diljem kontinenta u usporedbi s posljednjim godinama, kaže Roys.

“Postat će vruće, posebno od Pirenejskog poluotoka do južne Francuske i sjeverne Italije, ali ekstremna rekordna vrućina prošlog ljeta vjerojatno se neće ponoviti“, rekao je Roys.

Također, blaži uvjeti tijekom noćnih sati mogli bi dovesti do temperatura iznad prosjeka za ljeto u cjelini na ovim prostorima. Stručnjaci za AccuWeather kažu da bi to moglo dovesti i do zdravstvenih opasnosti.

“Velika većina zgrada u Europi napravljena je da zadrži toplinu, pa ako se ta mjesta ne mogu ohladiti jer se temperature u atmosferi ne snižavaju toliko preko noći, izložit ćete se većem riziku od zdravstvenih problema povezanih s toplinom jer ljeto napreduje”, objasnio je Roys.

Meteorolozi AccuWeathera kažu da je istočna Europa područje kontinenta za koje je manje vjerojatno da će doživjeti česte toplinske valove u nadolazećoj sezoni. U cjelini, temperature će se vjerojatno kretati blizu prosjeka tijekom ljetnih mjeseci diljem Mađarske, Rumunjske i Srbije.

Suho, toplo ljeto može povećati rizik od požara u Skandinaviji

Očekuje se da će ljeto biti suše i toplije – u usporedbi s prosjekom – u sjevernoj polovici kontinenta, uključujući Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Skandinaviju.

“Postoji rizik da se u Skandinaviji ponovi 2018. kada je dugotrajno toplo i suho vrijeme uzrokovalo izbijanje šumskih požara diljem regije. Regija nije stvorena da se nosi s takvim vremenskim uvjetima”, rekao je Roys, piše N1.

Kao što je gradonačelnik Mato Franković najavio na nedavno održanom zboru građana Gradskog kotara Grad, danas su na Stradunu i Bunićevoj poljani postavljeni mjerači buke.

U cilju osiguravanja veće kvalitete života sugrađana, poglavito stanovnika stare gradske jezgre, koja je kroz protekle godine narušena upravo reproduciranjem glazbe iznad dozvoljenih vrijednosti, Grad Dubrovnik započeo je punu primjenu odluke o buci u rujnu 2022. godine nakon stupanja na snagu odluka koje reguliraju pitanje buke te će nastaviti sustavno kontrolirati sve ugostiteljske objekte pridržavaju li se propisanih odredbi.

Primjena Odluke o buci određuje i novčane kazne u slučaju mogućih prekršaja, a iznosi 1327 eura za pravnu i 265 eura za odgovornu osobu i oduzimanje javne površine na sedam dana. Moguće ponavljanje prekršaja ugostiteljskog objekta podrazumijevat će oduzimanje površine na 30 dana, dok će nakon trećeg prekršaja javna površina biti trajno oduzeta. Dopuštenu razinu decibela propisuje Pravilnik Ministarstva zdravstva. Najviša dopuštena razina buke na vanjskom prostoru za mješovitu pretežno stambenu namjenu za večernji period od 19 do 23 sata iznosi 55 decibela.

Navedenim je u roku ispoštovan još jedan zaključak zbora građana, ali i jedna od aktivnosti Plana upravljanja za 2023. godinu budući da je smanjenje emitiranja buke u povijesnoj jezgri jedan od bitnih ciljeva obuhvaćenih Planom upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a, prvog dokumenta takve vrste u Republici Hrvatskoj, a čije se odredbe uvelike primjenjuju.