Kafana na Balkanu: Pusti neka svira!

Fenomen turbofolk
muzike pojavio se još za vremena Jugoslavije i karakteristična je muzika
balkanskog područja. U jednoj zanimljivoj knjizi ˝Balkan: od geografije do
fantazije˝ autorica se dotaknula i ove teme, što znači da je ona aktualna i
neistražena. Spominje da je turbofolk populistički kulturni model koji se razvio
u Srbiji, a u Hrvatskoj postaje popularan 80-ih godina. Prva predstavnica bila
je Lepa Brena koja je istinska zvijezda balkanskih prostora.

Kakve su to ikone
turbofolk kulture i kakav oni uzor predstavljaju za mlade? U knjizi se navodi
da su ženske pjevačice atraktivne s naglašenom seksualnošću, otimačice
muškaraca, ali ostaju u tradicionalnim okvirima balkanskog društva. Ipak, im je
to zanimanje i atraktivnim izgledom moraju privući mase u klub dok su danju one
˝obične˝ žene koje kuhaju, čuvaju djecu i provode vrijeme u užem krugu
obitelji. Muške ikone više su prikazane kao muškarci puni poroka, skloni
varanju i mijenjanju žena i ˝bacanju˝ novaca na piće.

Ipak, postavlja se
pitanje što turbofolk može ponuditi mladima i zašto je njegova zastupljenost sve
veća? To je pitanje o kojem bi se moglo raspravljati, ali realno kako stvari
stoje razlozi su banalni. Kad biste postavili pitanje slušaš li turbofolk i
koji je razlog tome, sigurna sam da većina ne bi priznala da to sluša, a oni
koji bi rekli obrazložili bi svoj odgovor da je to iz   čiste
zabave ili zato što većina sluša pa moram i ja. Većina njih još javno ne
priznaje sklonost prema turbofolku, ali zasigurno u klubu znaju one najstarije
hitove.

Ne znam zašto se ljudi
srame toga, ako ih ta muzika opušta i zabavlja? Nije potrebno biti licemjeran.
Nikome neće naštetiti što voli turbofolk zvukove. Istina je da je društvo
nametnulo ovaj trend i većina se mladih moralo konformirati s tim, ali klubovi
su i dalje dupkom puni.

Zaključak dovodi do
sljedećeg, ljudi trebaju slušati ono što vole i žele. Na kraju krajeva to se
može potkrijepiti izrekom ˝De degustibus non est disputandum˝ ili ˝O ukusima se
ne raspravlja˝. Teško primjenjivo na današnje vrijeme jer se previše toga
komentira, ali svatko je na kraju jedinka za sebe i ima svoja načela.

Goran Bregović, poznati
kompozitor ovih prostora koji u svojim skladbama dosta pretendira na zvuk
folka, jednom je rekao zanimljivu činjenicu: ˝Dolazim iz kulture gdje se muzika
stvara da bi se uz nešto moglo piti˝.

Upravo to, oslikava
balkanske stereotipove koje možemo pronaći u folk muzici. Ona je postala dio
mainstream kulture i zbog toga ne treba biti licemjeran naspram tome. To je
muzika koja je karakteristična za Balkan i očigledno ima više smisla i uspjeha
među mladim generacijama. Nemojte biti skeptični prema tome, već pogledajmo
realnosti u oči jer ipak je muzika ono što povezuje i razveseljava ljude, makar
se radilo o turbofolku.