Alarm sa stručne tribine u Splitu: “Marjan se ubrzano mijenja, a posljedice će biti ozbiljne”

Klimatske promjene, devastacija prostora i bespravna gradnja predstavljaju ozbiljnu prijetnju splitskom Marjanu, upozorili su stručnjaci na tribini „Marjan između devastacije i klimatskih promjena: Poziv na akciju“, održanoj u organizaciji stranke Centar.

Na tribini je istaknuto kako se Mediteran i Jadran zagrijavaju više od 20 posto brže od svjetskog prosjeka, zbog čega će ekstremni vremenski uvjeti biti sve češći i intenzivniji.

Dr. sc. Iva Vrdoljak s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu upozorila je kako se posljedice klimatskih promjena već sada jasno osjećaju na području Dalmacije.

– Klimatske promjene više nisu pitanje budućnosti. Očekuju nas snažniji toplinski valovi, suše, obilne oborine, podizanje razine mora i češće obalne poplave, kakvima smo nedavno svjedočili i u Kaštelima – kazala je.

Naglasila je kako će se infrastruktura, obalni pojas i urbana vegetacija morati prilagođavati novim klimatskim uvjetima te da će biti nužno saditi otpornije biljne vrste.

Doc. dr. sc. Marin Vojković upozorio je da su glavni problemi urbanih sredina toplinski otoci i zagađenje zraka, a upravo zelene površine poput Marjana imaju ključnu ulogu u smanjenju tih posljedica.

– Šuma značajno smanjuje lokalnu temperaturu i ublažava efekte vrućina, a biljke apsorbiraju zagađenje iz zraka. Zbog klimatskih promjena moramo razmišljati o tome koje će vrste u budućnosti moći opstati na ovom području – rekao je.

Na promjene u podmorju Marjana upozorio je stručnjak za more i gradski vijećnik Centra Petar Ugarković, koji je nedavno na tom području pronašao vrstu morskog puža koja dosad nije bila zabilježena u Jadranu.

Riječ je o vrsti podrijetlom iz Crvenog mora, a Ugarković ističe kako taj pronalazak pokazuje koliko je podmorje Marjana još uvijek nedovoljno istraženo.

– Podmorje Marjana nije samo prostor za rekreaciju, nego živi ekosustav koji se brzo mijenja. Ako te promjene ne pratimo na vrijeme, mogli bismo ih primijetiti tek kada velik dio bioraznolikosti već nestane – upozorio je.

Predsjednik Društva Marjan i gradski vijećnik Centra Srđan Marinić podsjetio je kako je prošlogodišnja oluja uništila više od četiri tisuće stabala te da će oporavak šume trajati desetljećima.

– Priroda se može oporaviti od požara i oluja, ali najveća prijetnja dolazi od čovjeka. Na zaštićenom području evidentirano je više od 150 čestica s bespravnom gradnjom, a strahuje se da bi ih moglo biti i više od 200 – rekao je.

Dodao je kako se među ilegalnim objektima nalaze luksuzne vile s bazenima, stambeni objekti i poljske kućice.

Govoreći o budućnosti Marjana, Marinić je istaknuo kako struka rješenje vidi u stvaranju otpornije, mješovite šume.

– Cilj je formirati šumu sastavljenu od različitih vrsta bora, čempresa i hrasta crnike jer se upravo mješovite šume pokazuju najotpornijima na klimatske ekstreme i bolesti – zaključio je.