Ako vam se čini da lito više nije isto, niste jedini. Znanstvenici imaju odgovor

Dva snažna toplinska vala koja su tijekom lipnja pogodila Europu ponovno su otvorila pitanje postaju li ekstremne vrućine novo klimatsko pravilo. Rekordne temperature zabilježene su diljem kontinenta, a stručnjaci upozoravaju kako glavni uzrok nije pojačana aktivnost Sunca niti fenomen El Niño, već dugoročne klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem.

Drugi lipanjski toplinski val donio je niz povijesnih temperaturnih rekorda. U Njemačkoj je izmjereno rekordnih 41,5 Celzijevih stupnjeva, Danska je zabilježila najvišu temperaturu od početka mjerenja 1874. godine, dok je Češka srušila nacionalni rekord s 40,9 stupnjeva. Bratislava je zabilježila najtopliju noć u povijesti mjerenja, a u Španjolskoj je petodnevni toplinski val s temperaturama iznad 40 stupnjeva pridonio tome da lipanj bude drugi najtopliji otkako postoje službena mjerenja. Tamošnje vlasti procjenjuju da je zbog vrućina zabilježeno više od tisuću viška smrtnih slučajeva.

Iako je Sunce prošle godine ušlo u vrhunac svog 11-godišnjeg ciklusa aktivnosti, znanstvenici ističu da njegov utjecaj na zagrijavanje Zemlje iznosi tek oko 0,1 Celzijev stupanj. NASA naglašava da se promjene Sunčeva zračenja tijekom ciklusa ne mogu povezati s intenzitetom toplinskih valova koji posljednjih godina pogađaju Europu.

Slična je situacija i s fenomenom El Niño. Prema američkoj Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu (NOAA), njegovo jačanje očekuje se tek tijekom zime 2026./2027., a njegov utjecaj na europsku klimu znatno je slabiji nego u tropskim područjima.

Klimatologinja Državnog hidrometeorološkog zavoda dr. sc. Sara Ivasić ističe kako pojedinačni El Niño može privremeno povećati globalnu temperaturu, ali nije odgovoran za dugoročni trend sve češćih toplinskih valova.

– Prognoze ukazuju da bi nadolazeći El Niño mogao biti među najsnažnijima otkako postoje instrumentalna mjerenja, no on nije uzrok ubrzanog zagrijavanja Europe kojem svjedočimo posljednjih desetljeća – navodi Ivasić.

Prema njezinim riječima, Europa se zagrijava približno dvostruko brže od globalnog prosjeka. Razlozi su brojni – promjene u atmosferskoj cirkulaciji koje pogoduju toplinskim valovima, smanjenje aerosola u zraku, sve manje snježnog pokrivača koji reflektira Sunčevu energiju te geografski položaj kontinenta, osobito njegovih sjevernih dijelova koji se nalaze u području Arktika.

Stručnjaci upozoravaju da će ekstremne vrućine u budućnosti biti sve češće, dulje i intenzivnije. Toplinski val koji se nekada pojavljivao otprilike jednom u 50 godina danas se može očekivati oko pet puta u istom razdoblju. Ako globalna temperatura poraste za dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, isti bi se događaj mogao ponavljati čak 15 puta u 50 godina.

Analiza međunarodne skupine World Weather Attribution pokazala je da su ovogodišnji lipanjski toplinski valovi u Europi bili znatno intenzivniji upravo zbog klimatskih promjena izazvanih emisijama stakleničkih plinova. U većini promatranih europskih glavnih gradova zabilježena su najtoplija trodnevna razdoblja i najviše noćne temperature otkako postoje usporediva mjerenja, piše Index.

Zaključak znanstvenika je jasan – iako će vremenske prilike iz godine u godinu varirati, Europa ulazi u razdoblje u kojem će ekstremni toplinski valovi biti sve češća pojava, a prilagodba na topliju klimu postat će jedan od najvećih izazova u desetljećima koja dolaze.