tajnik SDP-a za EU i potpredsjednik SDP-a Split:
– HDZ-u očito nije stalo
do ozbiljnog i po hrvatske a pogotovo dalmatinske interese strateški ključnog
povezivanja na koridore Osnovne Transeuropske prometne mreže EU-a, Mediteranski
i Baltičko-Jadranski. To pokazuje obraćanje javnosti potpredsjednika splitskog
HDZ-a Ivice Budimira koje pokazuje zapanjujuću razinu neznanja po pitanju
procedure donošenja zakona Europske unije i hrvatske pozicije unutar
institucija EU-a. Je li premijeru Andreju Plenkoviću neugodno da HDZ
ostavljanje Dalmacije kao prometne crne rupe EU-a brani diletantski napisanim
uratkom!? Ovakvo Plenkovićevo zanemarivanje Splita i Dalmacije ne može se
izbrisati na bilo koji način, a kamoli nesuvislim pamfletom lokalnog
HDZ-ovca.
Prije svega, Hrvatska
sada u procesu trijaloga ne pregovara izravno s Europskom komisijom već to čine
Vijeće EU-a i Europski parlament. Hrvatska svoje stavove iznosi na Vijeću EU-a preko
ministra Olega Butkovića koji nije zatražio uključenje Splita i Dalmacije na
Mediteranski koridor EU-a, kao ni spajanje Rijeke i Istre a time i Dalmacije na
Baltičko-jadranski koridor Osnovne Transeuropske prometne mreže u okviru
donošenja Uredbe o smjernicama Unije za razvoj Transeuropske prometne
mreže.
Hrvatska je imala godinu
dana za komunikaciju s Europskom komisijom prije donošenja prijedloga Uredbe u
prosincu 2021. godine, i tada bi se hrvatski zahtjevi našli u Komisijinom
prijedlogu Uredbe, ali ih tamo nema. Za razliku od, primjerice, usvajanja
uključenja cijele talijanske obale Jadrana ili sjevera Švedske u Osnovnu mrežu.
Još u siječnju 2021. godine Gradsko vijeće Grada Splita je na moj prijedlog
jednoglasno usvojilo zahtjev premijeru Plenkoviću da se Split i Dalmacija
uključe na Mediteranski koridor Osnovne Transeuropske prometne mreže. Međutim,
od Andreja Plenkovića od onda po tom pitanju nema “ni pisma ni
razglednice”.
Izvješće Odbora za
promet i turizam koje je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojeno
kao osnova za trijalog s Vijećem EU-a i Europskom komisijom ne može samo po
sebi dovesti do promjene prijedloga Uredbe sve dok takav prijedlog na Vijeću
EU-a ne iznese hrvatski resorni ministar Oleg Butković, te se tamo i usvoji.
Ovakav traljav pokušaj
prodaje magle od strane splitskog HDZ-a ukazuje na to da HDZ-ova Vlada
neozbiljno shvaća značaj prometne integracije Dalmacije u Osnovnu Transeuropsku
prometnu mrežu. Čak i ako stavimo sa strane činjenicu da bi po sadašnjem stavu
Hrvatske Split kao jedna od dvadesetak najvažnijih putničkih luka EU-a ostao na
Sveobuhvatnoj mreži nižeg reda, ne smijemo zanemariti činjenicu da se Dalmaciji,
a djelomično i Rijeci i Istri onemogućuje puna željeznička integracija s EU-om.
Rijeci naime nije predviđeno direktno povezivanje na Mediteranski koridor, već
preko Zagreba, dok je s Baltičko-jadranskog koridora isključena.
Dok bi Rijeka ostala slijepo
crijevo, Dalmacija bi bila u daleko goroj poziciji i doslovno ostala crna rupa
EU-a, koja se ne bi imala nikakve šanse do 2040. godine povezati modernom
dvotračnom elektrificiranom željezničkom prugom s EU-om korištenjem europskog
novca, što bi bila jasna poruka potencijalnim investitorima da ulaganje u
dalmatinsko gospodarstvo nema perspektivu. Naime, da bi se pravac do Splita,
Zadra i Šibenika uvrstio u Osnovni koridor mora imati uključena minimalno dva
vida prometa od kojih je željeznica obavezna. To u praksi između ostalog znači da pruga Oštarije-Knin-Split mora biti
dvokolosiječna, denivelirana i s mogućom brzinom od 160 km/h.
Osim što je
željeznički prijevoz putnika i robe ekološki prihvatljiviji, također je i
znatno jeftiniji. Sredstva koja su na raspolaganju iz proračuna EU-a su
višestruko veća ako smo na Osnovnoj mreži nego na Sveobuhvatnoj mreži, koja je
nižeg reda. Na žalost, HDZ-ovci se nisu bili u stanju niti međusobno dogovoriti
oko trase željezničke pruge do Zračne luke kroz Kaštela, pa im je krajnji domet
po tom pitanju dosad bio Oparin “metro”.
Što se tiče mandata
Siniše Hajdaš Dončića kao ministra, vezano za Split i okolicu, dovoljno je
nabrojiti tri činjenice: dovršila se izgradnja brze ceste do Trogira, brze
cesta do Klisa i većina radova na vanjskim vezovima u Gradskoj luci Split. Kad
smo već kod SDP-ovih vlada, prisjetimo se samo da je autocestu kao zadnju
veliku stratešku investiciju u Dalmaciju pokrenula Vlada Ivice Račana u puno
težim okolnostima. Vlada Andreja Plenkovića promašila je zicer za strateški
željeznički i ukupni prometni i razvojni iskorak Dalmacije, koji bi nam dao
šansu da se odmaknemo od monokulture turizma. Nadam se da će HDZ-ova Vlada ipak
u zadnji trenutak ispraviti svoje propuste u interesu Dalmacije i cijele
Hrvatske. Ovo nije političko pitanje već hrvatski strateški interes, a za
Dalmaciju doslovno životni interes.