Foto: Ivana Ivanović

Plenković zaboravio da Domovinski pokret "drži vlast" HDZ-u u Splitsko-dalmatinskoj županiji...

13.01.2023. u 18:21h

JG

Pitali su ga novinari hoće li poručiti županijskoj vlasti HDZ-a da preispita suradnju s Domovinskim pokretom

Nakon rođendanskog slavlja splitskog HDZ-a u obliku svečane sjednice u Hrvatskom domu Split, predsjednik stranke Andrej Plenković odgovarao je na pitanja novinara koja su, očekivano, prvo išla u smjeru uvođenja eura i poteškoća s podizanjem cijena nekih proizvoda i djelatnosti.

Plenković je kazao kako će "pažljivo analizirati sve podatke i dalje", ali kako je i "veliki broj aktera vratio cijene na niže nakon političkih poruka Vlade i nadzora različitih inspekcija".

Šef stranke, ujedno i hrvatski premijer, tek je kratko komentirao politički pokušaj "smaknuća" Tomislava Šute s mjesta direktora Vodovoda i kanalizacije, Šute koji je inače predsjednik splitskog HDZ-a (na mjestu direktora je privremeno, do završetka natječaja za to mjesto - op.a.) govoreći da je slične manevre, poput onog o kojem se šuška da će pokušati Ivica Puljak, Ministarstvo ocijenilo protuzakonitim.

- To je čovjek koji je u stanju reći da su mu euro i Schengen dobra vijest.

Na pitanje novinara hoće li poručiti županijskoj vlasti HDZ-a da preispita suradnju s Domovinskim pokretom (nakon što su predstavnici te stranke u Sabor bili protiv obuke ukrajinskih vojnika u našoj zemlji - op.a.) koji im "drži vlast", rekao je...

- Kad je netko sebi u naslov stavio Domovinski pokret, a u stanju je pored ovih furbastih lijevih koji se nisu uključili u glasovanje, onda biti tako mudar da glasa protiv obuke ukrajinskih vojnika, onda treba pitati o upućenosti i motivima. To su vrijednosni odbiri - jeste za dobro ili zlo ili da ne učini ništa da pomogne žrtvi nego pasivnošću odabire agresora. Za stranke koji pretendiraju imati imidž domovinski su porazni odabiri, i ne znam čime mogu biti izazvani. Možda oni samo žele biti protiv HDZ-a.

Nekoliko je puta ponovio da Domovinski pokret nije dio većine u županiji.

Na splitskim Brdima izgorio napušteni kafić, vatra je zahvatila i jedno vozilo

30.01.2023. u 06:38h

DN

Policija će tijekom jutra obavljati očevid.

U 22:35 sati splitski vatrogasci dobili su dojavu o požaru napuštenog kafića u Hercegovačkoj ulici, a buktinja koja je nosila montažni objekt zahvatila je i jedno osobno vozilo u blizini.

Policija će tijekom jutra obavljati očevid.

Tri minute poslije ponoći požar u objektu imali su i vatrogasci iz Makarske, i to u obiteljskoj kući. Prema izvješću Županijskog vatrogasnog operativnog centra, izgorjela su dvoja ulazna vrata, mjerilo struje i nešto fasade.

Na terenu su bila četiri vatrogasca s jednim vozilom koji su pod kontrolu plamen stavili za tridesetak minuta.

Foto: Pixabay / Ilustracija

Porez na napojnice: Evo reakcija ugostitelja, djelatnika u ugostiteljstvu i građana

29.01.2023. u 21:40h

DN

Pri plaćanju računa karticom uvest će se mogućnost naplate napojnice za uslugu, a i taj dio će se adekvatno porezno tretirati

Ovo je godina u kojoj će se u Hrvatskoj regulirati porezni tretman napojnica, najavio je ministar Primorac. Pri plaćanju računa karticom uvest će se mogućnost naplate napojnice za uslugu, a i taj dio će se adekvatno porezno tretirati. Detalji se još bruse, a N1 donosi reakcije ugostitelja, djelatnika u ugostiteljstvu i građana.

Ivan svoj posao odrađuje sa smješkom na licu. Napojnicu vidi kao dodatan izvor prihoda, a posljednjih tjedana je manja jer kaže, ljudi se još uvijek nisu priviknuli na valutu.

- Da bi nekako uopće znali percipirat koliko ostavljaju i koliko je uopće ima smisla ostavljat. Tako da mislim da će trebat proći par mjeseci da bi se to iskristaliziralo, da bi skužili zapravo dobijamo li manje “manče” sad otkad je uveden euro. - kaže konobar Ivan Damjanović.

“Cijeli sustav još se razmatra i razrađuje”

Ona će se od iduće godine oporezivati. Tako je najavio ministar financija Marko Primorac.

Tako, pri plaćanju računa karticom uvest će se mogućnost da se može platiti i napojnica za uslugu, a i taj dio će se “adekvatno porezno tretirati”, rekao je Primorac.

Do određenog iznosa napojnice odredit će se i neoporezivi primitak za osobu koja je prima, rekao je Primorac, uz napomenu da se cijeli sustav još razmatra i razrađuje.

- Vjerojatno ćemo vezati tu napojnicu uz račun i JOPPD obrazac i do nekog iznosa će nekom ta napojnica biti neoporeziva. Sve ono što bude preko tog iznosa koji utvrdimo kao neoporezivi, na to će se plaćati porez. - izjavio je Primorac.

Dodao je da napojnica neće biti neoporeziva u potpunosti iz jednostavnog razloga jer se ne želi omogućiti nekome da prikazuje “jako velike napojnice i da mu to sve bude neoporezivo odnosno da isplaćuje nekom plaću kroz napojnicu”.

U medijima se nakon ove izjave ministra stvorila pogrešna slika, kaže za N1 splitski ugostitelj Stipe Jeličić.

- Ovim putem bih volio ispravit nepravilnost koja se pojavila u medijima. To je da nema dodatnog oporezivanja napojnice, već mi sada imamo problem. Problem je da vi sada konobaru preko kartice ne možete dati manču, toliko je poreza i zakona koje treba promijenit. Sada smo napokon naišli na plodno tlo. Nakon ministra Marića sada je došao ministar Primorac koji je dao zeleno svjetlo da se to u narednih godinu dana riješi.

S njima još moraju dogovoriti iznos do koje se svote ona neće oporezivati. Prijedlog ugostitelja je da neoporezivi dio bude 3 318 eura godišnje.

- Sve preko toga bi se trebalo oporezivati samo porezom na dohodak, što je ustvari u redu i presedan u svijetu i Europi. Mi smo analizirali sve druge sustave zemalja kako tretiraju napojnicu i mogu reći da će Hrvatska biti predvodnik dobre prakse. - kaže Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK.

“Sve ide u korist konobara?”

Ugostitelji misle da je ovo jedan predobar projekat da bi se krivo iskomunicirao.

- Naš prijedlog je bio 10 posto od računa, što je vani nekakav bon-ton kada idete jesti ili piti. I na taj način bi svi zajedno uprihodili 25 milijuna eura, možda smo malo i rekli. I mislim da je ovo jedan predobatr projekt da bi se krivo iskomunicirao. - smatra Jeličić.

Konobar Ivan pak smatra da se oporezivanje napojnica ne može izbjeći.

- Pogotovo otkad smo u Europi, svi ovi njihovi zakoni, pratimo Zapad i sve to. Ne čini me baš presretnim, ali šta možemo. - kaže.

No, ugostitelji poručuju da konobari mogu slobodno biti bez brige za svoje napojnice.

- I to moramo sad svi iskomunicirat. Mi smo to tražili 2019. Ja zaista ne bih volio da taj jedan krasan projekt propadne, jer je to na dobrobit svih naših radnika, nas poduzetnika i građana. - kaže Jeličić.

S njim se slaže i Jelena Tabak iz HGK.

- Ovo ide u korist konobara, ova mini reforma, odnosno izmjena triju zakona ide direktno za dobrobit naših djelatnika. Niti poslodavci nemaju veze ni korist od ovoga. Mi ćemo samo imati samo dodatne evidencije, ali napravit ćemo sve da našim djelatnicima bude bolje. - naglašava.

Prije točno dvije godine ugostitelji su dobili zeleno svjetlo za formiranje radne skupine s Poreznom upravom, održano je niz sastanaka, a sada je na redu – provedba.

Foto: Ilustracija

HDZ osvojio po četiri mjesta u kotarskim vijećima na Splitu 3 i Mertojaku

29.01.2023. u 19:49h

Josip Grčić

Na Splitu 3 stranka Centar u kotarskom će vijeću imati dva predstavnika, a koalicija Domovinskog pokreta i HSP-a jednog

Po četiri predstavnika u kotarskom vijeću dobio je HDZ na Splitu 3 i Mertojaku, epilog je to danas održanih ponovljenih izbora za ta dva splitska kotara nakon što u onom redovnom procesu se izabrani nisu mogli dogovoriti oko predsjednika.

Na Splitu 3 stranka Centar u kotarskom će vijeću imati dva predstavnika, a koalicija Domovinskog pokreta i HSP-a jednog. Lijeva skupina na čelu s SDP-om ostala je "kratkih rukava".

U kotaru Mertojak uz četiri HDZ-ova vijećnika bit će još dvoje s Nezavisne liste Josipa Perića i jedan predstavnik Centra.

Foto: HRT

Zadranka koja je posvojila petero djece iz Konga: "Mi nismo trgovci djece"

29.01.2023. u 18:23h

DN

Kazala je kako ju je cijela ova novonastala situacija oko uhićenih posvojitelja u Zambiji natjerala da ispriča javnosti kako je ona posvajala djecu i da tako pokuša otkloniti nedoumice koje se u javnosti vezuju uz ovu temu

U emisiji HRT-ovoj Nedjeljom u 2 razgovaralo se o posvajanju djece iz Konga. Kako izgleda proces posvojenja, zašto ima tako puno pravnih nedoumica, koliko se "čeka" na posvojenje djece u Hrvatskoj te kako se osjećaju roditelji koji su već ranije doveli djecu iz Afrike, neka su od pitanja u ovoj emisiji.

Gostovala je Tanja Budimir Gulan, odvjetnica iz Zadra koja je posvojila petero djece iz Konga. Kazala je kako ju je cijela ova novonastala situacija oko uhićenih posvojitelja u Zambiji natjerala da ispriča javnosti kako je ona posvajala djecu i da tako pokuša otkloniti nedoumice koje se u javnosti vezuju uz ovu temu.

"Država nije zaštitila posvojitelje i djecu, to je nemar i nečinjenje"

Na pitanje koji su njeni razlozi da izlazi sa svojom pričom u javnost rekla je da "to naprosto mora učiniti".

- Ne mogu reći da sam ja sad glasnik svih obitelji koje su posvojile djecu u Hrvatskoj iz DR Konga, ali se svi u ovom trenutku nalazimo u jednoj jako teškoj situaciji jer smo izloženi neviđenom medijskom linču. Lako za nas posvojitelje, ali su izložena naša djeca. Ja danas ne nastupam kao odvjetnica, ne kao Tanja Budimir Gulan. Ja danas nastupam kao majka. Mislim da svaka majka ima poriv zaštititi svoju djecu pa tako i ja, rekla je u uvodu emisije.

Rekla je da joj sve što se događa u zadnjih mjesec dana izgleda kao "lov na djecu".

- Pogledajte malo medijske natpise i društvene mreže, mislim da to svi gledaju i čitaju komentare. Toliko su degutantni i brojni da ne želim te riječi ponavljati niti se na takav nivo spuštati. Ali kad pogledate nacrtano vješalo, na što vas to asocira, upitala je.

- Znam da tu postoje određene političke opcije, ali kako sam ja apsolutno apolitična neću prozivati nikoga, niti sam taj tip. Ali moram reći da ljudi koji su u politici i koji se javno izlažu i govore o činjenicama o kojima, usudit ću se reći, pojma nemaju - da moraju razmišljati doista o djeci o kojoj navodno razmišljaju i nas prozivaju trgovcima djece ili ne znam, mi smo tu neka međunarodna skupina koja se bavi trgovinom djece, tako svašta nešto... Naravno da me to na neki način prisililo da dođem i kažem par rečenica o tome tko mi posvojitelji jesmo, naglasila je.

Objasnila je kako cijela situacija utječe na njenu djecu. Njena najstarija kćer ima 10 godina.

- Televiziju gleda. U početku sam ja to sve gasila, skrivala i onda sam shvatila da je to bez veze. Jer netko će je putem do škole pitati nešto... Imali smo takvih slučajeva, da su pitali djecu: "koliko te mama platila", "ti si kupljena", "ti si prodana". Mi smo isto imali neku malu situaciju s dečkima koji idu u 1. razred, ali je to bilo vrlo brzo sanirano jer imamo jako dobru školu. I moja kćer sve zna. Prvi put je pogledala Dnevnik i uzbunilo se dijete i onda sam joj ja ispričala o čemu se sad tu radi, na što se moje dijete, vjerovali vi to ili ne, naprosto nasmijalo. Rekla je: "oni nisu normalni" i ja sam joj odgovorila: "da ljubavi, ali oni to tako misle". A onda je rekla: "daj pusti mene da ja objasnim tim novinarima kako sam došla u Hrvatsku.

Nije ju strah da će joj netko uzeti djecu koja su već posvojena.

- Nemam uopće takvu bojazan. Ona se prožima kroz sve posvajatelje i retoriku koju, nažalost, imamo svakodnevno na dlanu, ali sam uvjerena da je to nemoguće, kazala je.

Ispričala je svoju priču o posvajanju.

- Operirana sam baš na današnji dan 2009. godine, bila sam onkološki bolesnik i tako se i dalje vodim, ali se ne gledam tako. Imam apsolutni odmak od takve etikete. Čekala sam 5 godina jer se tada događaju recidivi. Tad sam već imala 40 godina. Krenula sam i na umjetnu oplodnju, ali sam shvatila da čemu to? Čemu mučiti svoje tijelo kad postoje djeca koja nemaju roditelje? Tada, 2015. godine prvi put sam otišla u Centar za socijalnu skrb u Zadru. Tijekom te obrade upoznala sam sve stručnjake, dolazili su mi doma da vide jesam li uopće podobna kao posvajatelj i oni su mi tada, onako između redaka rekli da se moram pripremiti na to da će to zapravo jako teško ići. Odnosno, da je puno više posvajatelja nego djece koja su slobodna za posvajanje. Otvoreno sam ih pitala koliko bi trebala čekati, na što je odgovor bio "godinama". Pomislila sam hoću li tada imati 45 godina ili koliko i sjetila se da imam poznanicu koju sam vidjela s crnom curicom. I ti je krenula moja priča prema Africi, rekla je.

Istaknula je da "Centri uopće nisu krivi što nema posvajanja i ne mogu reći za Centar ništa loše".

Article