Raste broj krivotvorenih novčanica, najčešći lažnjaci su oni od 200 kuna i 50 eura

Građani su počeli intenzivnije
mijenjati kune u eure zbog skorog uvođenja eura kao sredstva plaćanja u
zemlji. Policija poziva na oprez jer kažnjivo je i primanje
krivotvorenog novca u dobroj vjeri.

Najvažnija je zaštita sam
papir, koji je izrađen od pamuka. Zaštitna obilježja kune i eura slična
su i imaju više razina. Originalna novčanica mora šuškati i ima oznake
koje možemo vidjeti bez povećala, infracrvenog svjetla i UV svjetiljke.
Među njima su vodeni znak i zaštitna nit.

– Ona je ugrađena u
papir i kad se gleda prema izvoru svjetlosti vidi se cijela. Ako se
gleda površinski, isprekidana je. Novčanicu treba i preokrenuti jer i
kune i euri imaju ili hologramske trake ili hologramske krpice s
prelijevajućim bojama koje se mogu vidjeti kad se novčanica okreće,
objašnjava Željko Brkić iz MUP-a.

– Trebamo ih
opipati. Vidjeti nalikuju li na klasični papir, i to nam je jedna vrsta
upozorenja. Trebamo ih gledati prema izvoru svjetla i zatim iz titrati,
da vidimo druge elemente, potvrđuje Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.

Najčešće
se krivotvore novčanice od 200 kuna te od 50 eura. Lani je otkriveno
više lažnih novčanica u optjecaju nego godinu prije. Krivotvoreni novac
uglavnom se podmeće u kafićima i diskoklubovima, rjeđe u mjenjačnicama,
pošti, Fini. Posljednjih godina na europskom tržištu prisutan je
kazališni ili rekvizitni novac, koji čini 30 posto krivotvorenog novca.

Pri
promjeni valute u nekoj zemlji, krivotvoreni je novac učestaliji na
tržištu. Zabrinjava nagli rast lažnih kovanica. Lani ih je bilo više od
osam tisuća, a godinu prije samo 800.

– Za razliku od novčanica
gdje imamo istu stranu lica i naličja za sve zemlje, kod kovanica imamo
nacionalne strane gdje svaka zemlja ima svoje motive.  I tu imamo
strahovito puno kovanica na naličju koje će se teško prepoznavati. Zato
tomu trebamo posvetiti posebnu pozornost, upozorava Mavriček.

Prosječno
se na mjesec u Europi otkrije 35 tisuća krivotvorenih novčanica. Na
godinu ih je u optjecaju 420 tisuća, a najčešće su izrađene u zemljama
jugoistočne Europe. Kazna za prekršitelje je do 10 godina zatvora.

–
Tržište za taj krivotvoreni novac nije država proizvodnje, uglavnom –
nego je cilj tržište zapadne Europe. U tom smislu je Hrvatska tranzitna
država, a važan čimbenik je to što je turistička zemlja, smatra Brkić.

S
obzirom na to da smo turistička zemlja, broj krivotvorenih novčanica na
našem tržištu, a posebno eura, raste. Najviše ih je uočeno na
sjeverozapadu zemlje. No stručnjaci vjeruju da će zbog zamjene kune
eurom lažnog novca biti sve više.

– Procjenjujemo da će iz
opticaja, iz naših pričuva povući oko 500 milijuna komada novčanica i
5,2 tone kovanog novca, tj. kovanica vrijednosti 1,14 milijarde, kaže
Mavriček.

Prve godine novac će se moći zamijeniti u mjenjačnici,
pošti, banci, Fini, a poslije samo u HNB-u. Iz policije upozoravaju
građane da veće novčane transakcije obavljaju preko financijskih
institucija jer je to najsigurniji način.