Podzemni grad u NP Paklenica vrata posjetiteljima otvara krajem godine

Podzemni grad Velika Paklenica, poznat i pod imenom Bunkeri, sustav podzemnih tunela koji je na dubini od 80 metara od 1950. do 1953. godine gradila Jugoslavija za slučaj zračnog napada bivšeg SSSR-a, otvorit će se za posjetitelje potkraj godine, najavio je u srijedu ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.

Dodao je da će Nacionalni park Paklenica, u kojem se realizira jedan od najvećih projekata u zaštićenim područjima vrijedan 40 milijuna kuna, u svojim podzemnim tunelima dobiti novi posjetiteljski centar s brojnim zanimljivim sadržajima među kojima će biti i umjetna stijena za penjanje.

Ustvrdio je kako je to važno za obogaćivanje ponude parka i privlačenje novih gostiju, budući da 40 posto posjetitelja Paklenice čine upravo penjači. Korist od ulaganja u zaštićena područja, kazao je ministar, imaju i lokalna gospodarstva kroz mogućnost plasiranja turističkih usluga i poljoprivrednih proizvoda turistima.

– Tako stvaramo nova zelena radna mjesta i omogućujemo održivi zeleni turizam – rekao je Zmajlović koji je u srijedu s ravnateljem NP Paklenica Zlatkom Marasovićem obišao radove u podzemnim tunelima i potom sudjelovao u pokaznoj vježbi spuštanja sa stijene s pripadnicima Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS).

Dosad je u radove na tunelima uloženo gotovo 20 milijuna kuna, u trenutno se izvode radovi vrijedni gotovo 10 milijuna, dok se preostalih 10 milijuna potrebnih za dovršetak projekta planira povući iz EU fondova, priopćilo je ministarstvo, navodeći da su u tijeku radovi koje financiraju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 80 posto i NP Paklenica s 20 posto.

Tunele je gradila bivša JNA u najvećoj tajnosti

Završetak radova prve faze očekuje se krajem ove godine. Projekt čija se ukupna vrijednost procjenjuje na 40 milijuna kuna najveće je i najznačajnije ulaganje u NP Paklenica od njegovog osnutka, napominje ministarstvo.

Podzemne tunele je pedesetih godina prošlog stoljeća sagradila tadašnja vojska JNA za, pretpostavlja se, sigurnosne potrebe Josipa Broza Tita u najvećoj tajnosti te su nakon Staljinove smrti zazidani ulazi i tek nakon Domovinskog rata tuneli su otkriveni te stavljeni na raspolaganje parku.

Osim atraktivnih suvremenih posjetiteljskih sadržaja uredit će se i multifunkcionalne dvorane, u funkciju će se staviti i nekoliko HGSS ambulanti pa će se i sigurnost posjetitelja dodatno povećati.

– Posljednjih godina intenzivno radimo na poboljšanju posjetiteljske infrastrukture parka kako bi privukli nove goste bez da ugrozimo prirodne znamenitosti – izjavio je ravnatelj NP Paklenica Zlatko Marasović.

Dodao je da će centar će imati više od 2000 kvadrata atraktivnog prostora bogatog sadržajima čime se stvaraju uvjeti za dolazak gostiju i za vrijeme velikih vrućina, hladnoća i kiša. Osim toga, kazao je ravnatelj, provode se i drugi projekti, a jedan od njih je i gradnja nove pristupne ceste parku koja će smanjiti broj vozila na području parka”

Tuneli će uz prezentacijski centar dobiti suvenirnicu i ugostiteljski objekt

Uz prezentacijski centar na 1100 četvornih metara, u tunelima će biti suvenirnica, ugostiteljski objekt i stanica HGSS-a s ambulantom, naglasio je ravnatelj NP Paklenica Zlatko Marasović.

Dodao je da je ovogodišnja predsezona bila bolja od prošlogodišnje, ali da u srpnju, vjerojatno zbog visokih temperatura, bilježe blagi pad broja turista, što će, nadaju se, nadoknaditi u kolovozu.

U Paklenici, koju je lani posjetilo rekordnih 122.000 posjetitelja, ima oko 400 opremljenih i uređenih smjerova za penjanje. Najveći broj penjača dolazi u svibnju kada se održava tradicionalni Međunarodni susret penjača koji u prosjeku okupi od 5000 do 7000 penjača. O sigurnosti posjetitelja brine i HGSS. Po četiri pripadnika HGSS-a dežura tijekom tjedna, a preko vikenda ima ih osam.

Kada se urede podzemni tuneli HGSS-ovci dobit će dvije ambulante čime će se povećati i razina sigurnosti posjetitelja.

U posljednje tri godine u zaštićenim područjima pokrenuti su projekti vrijedni 400 milijuna kuna, a u pripremi su ulaganja vrijedna 550 milijuna koja će se sufinancirati novcem iz EU fondova.