Adio popisu stanovništva! Država uvodi novi registar, evo što to znači za građane…

Umjesto popisa stanovništva svakih 10 godina, Hrvatska uvodi središnji registar stanovništva, a koji će objediniti bitne podatke o stanovništvu, predstavljeno je u utorak u Ministarstvu financija. U registru će se, među ostalima, nalaziti podaci o broju stanovnika i prostornom rasporedu, OIB-u i imenu, prebivalištu i boravištu te članovima kućanstva, piše Tportal.

U njemu će se moći naći podaci o osnovi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, invaliditetu, braku ili životnom partnerstvu te kvaliteti stanovanja, što bi trebalo rezultirati smanjenjem administrativnog opterećenja te lakšim uvidom u osobne podatke. Riječ je o projektu vrijednom 13,8 milijuna eura, dok je jedan dosadašnji popis stanovništva stajao 23 milijuna eura, istaknuto je na predstavljanju.

–Ono što svakako želim istaknuti da je činjenica da je ovaj registar doista ogroman iskorak, prije svega u funkcioniranju dijela javne uprave, Ministarstva financija i Porezne uprave u kontekstu naših postupanja, odnosno vođenja politika, a onda samim time i svih politika koje su vezane uz proračun, a gotovo sve jesu, rekao je ministar financija Tomislav Ćorić.

Registar će u punoj primjeni biti od 1. siječnja iduće godine, no građani se pozivaju da već od 1. lipnja provjere točnost svojih podataka. U slučaju potrebe za ispravkom, zahtjev se šalje kroz registar, a nadležna institucija koja je vlasnik izvornog podatka provodi ispravak u svojoj evidenciji. Podaci se ne ispravljaju izravno u središnjem registru stanovništva, nego u temeljnim registrima nadležnih institucija, objašnjeno je.

Registru se pristupa digitalno putem sustava e-Građani ili dolaskom u nadležnu ispostavu Porezne uprave, najavili su u Ministarstvu financija.

Ovo je projekt koji traje već neko vrijeme i mi smo u Poreznoj upravi i u Ministarstvu financija predano i puno radili na integraciji svih ovih podataka, ali ne sami. To smo radili s drugim institucijama. bilo onima koji su izvor ovih podataka, bilo oni koji će tek biti korisnici. U ovom trenutku izvor podataka je osam institucija, a trenutno su se prepoznali kao korisnici njih 20′, kazao je ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša.

Kako je objašnjeno, izvore podataka čine Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo rada, Hrvatski zavod za mirovinsko, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo te Ministarstvo znanosti.

Državna tajnica Tereza Rogić-Lugarić predstavila je pravilnik kojim je, prema njenim riječima, postavljen ključan normativni okvir o upravljanju podacima u registru.

–Sve skupa zapravo se zaokružuje u jedan siguran i pouzdan način uporabe podataka, što je uostalom u skladu s nekim temeljnim načelima Zakona o registru stanovništva. Dakle, mi smo i kad smo donosili zakon inzistirali prije svega na načelima točnosti i pouzdanosti podataka i upravo zbog toga njih dodatno razrađujemo u ovom podzakonskom aktu, kazala je.

Objasnila je da će građani nakon 1. lipnja moći dobiti potvrdu sa svim njihovim podacima.

–Predvidjeli smo mogućnost davanja dobrovoljnih izjava za životno partnerstvo, za izvanbračnu zajednicu, kao i za kućanstvo koje nije zakonsko kućanstvo. I poseban sadržaj potvrde su upravo podaci o kućanstvima, bilo zakonskom kućanstvu, bilo kućanstvu koje se daje na temelju dobrovoljne izjave. Ono što treba reći je da ova potvrda postoji mehanizam temeljem kojeg uvelike administrativno rasterećujemo građane, kazala je.

Na predstavljanju su istaknuli da je broj korisnika promjenjiv ovisno o tome kako će se registar i postupci uređivati. Ukratko, svaka će osoba upisana u registar moći imati uvid u upisane osobne podatke uz prethodnu identifikaciju, tražiti potvrdu o upisanim podacima te dostaviti činjenicu o netočnosti upisanih podatka.