Veliki projekt ”Zelenih Dalmacije”: ”Zelenim prstenom” Split će dobiti sasvim novo ruho

Dioklecijanova palača i njeni prolazi sigurno onomad nisu odavali dojam mjesta uskih uličica i mjesto okupirano restoranima i suncobranima. Trendovi se, naravno prate, pa tako i restoranizacija palače i u tom duhu se uništava ne samo vizura, već i duh mjesta.

Ako  Dioklecijanovu palaču doživljavamo kao pravi dragulj života kroz milenije, onda bi zeleni pojas oko nje predstavljao krajobrazni zeleni prsten od vitalnog značenja u kulturološkom smislu. Nažalost, ne postoje relevantni  podaci i istraživanja koja bi pokazala kako je bio uređen okoliš oko Palače ili unutar nje, ako je uopće bio, što je prava šteta.

Bilo kako bilo, legenda o Dioklecijanu kao ljubitelju kupusa i agrara možda sugerira i značajno postojanje ukrasnih vrtova i zelenila. Onda kao i danas sav slobodan javni prostor postaje predmetom gradnje kojom se polako ispunjava Palača.

Prvi park u Splitu bio je današnji Đardin koji potječe iz razdoblja francuske uprave, a za kojeg je maršal Marmont naredio da se napravi. Za vrijeme Bajamontija oplemjenuje se današnja šetnica Riva, postavljena je kamena fontana u Đardinu, podiže se monumentalna fontana u narodu znana kao ”Bajamontuša” na zapadnom dijelu Rive, a oko nje su posađeni drvoredi murvi i cvjetne nasade, te su uklonjeni drvoredi dudova s obale i zamijenjeni palmama.

Projekt vrijedan šest milijuna

Ispred kazališta je postavljena mala fontana s malim bazenom i palmama, a stari Pazar s dominikanskim samostanom obilovao je raslinjem i stablašicama kao i prostor oko Biskupove palače. Član ”Zeleni Dalmacije” Lovre Rumora, u duhu ove priče o parkovima i zelenilu u Splitu, predstavio nam je novi projekt koji bi trebao biti ”zelena” prekretnica stare jezgre grada:

– Važno je napomenuti kako su u pravilu u to vrijeme postavljane mnoge česme i fontane  koje su se selile i na kraju potpuno nestale. Važnost ove graditeljske baštine svakako treba obnoviti budući da imaju izuzetno važnu funkciju ne samo u tradicijskom smislu nego i kao kulturološka potreba pružanja  osvježenja brojnim turistima i građanima u ljetnim mjesecima – kazao je Rumora.

Naime, radi se o zelenom prstenu koji bi trebao donekle vratiti zelenilo unutar i oko same Dioklecijanove palače. Projekt je vrlo vrijedan, a ”Zeleni“ će ga raditi zajedno ”Parkovima i nasadima”, a s kojima već imaju dobar vid suradnje. Sveukupan iznos projekta je 6.286.000 kuna i trebao bi popraviti kako estetski, tako i zdravstveni izgled jer, kako Lovre kaže, uz zelenilo se lakše diše.

– Zahvalni smo direktoru „PN“ Zoranu Barcu  i krajobraznom stručnjaku Igoru Belamariću koji su dali sve od sebe kako bi se realizira ovaj projekt. Velik je broj ljudi i struke pomogao svojim savjetima i znanjem posebno znanstveniku Dušku Kečkemetu čiji su prijedlozi  izuzetno oštroumni i suvremeni  Dugo smo radili i  na kraju se „Zeleni prsten“ pokazao iznenađujuće dobro prihvaćen što je čudno za našu sredinu – govori Rumora.

Prezentacija na Povjerenstvu za izradu plana upravljanja povijesnom jezgrom, kojemu su podarili nekoliko projekata i radova  poput ”Duhu mjesta grada Splita – Genius loci“  prihvaćena je bez polemike što inače nije pravilo priča Lovre te nadodaje kako je naročito zapela za oko voditelju dogradonačelniku Goranu Kovačeviću koji je prepoznao potencijal projekta.

Arheološki parkovi

Isto tako, kaže da je moglo bolje i kako ih očekuje javna prezentacija u vidu gradske tribine u ”Zlatnim vratima” gdje očekuju polemiku jer postoje mnoga kontroverzna mjesta gdje su predvidjeli ozelenjavanje, a sigurno će izazvati negodovanje poduzetničke struke ali i možebitno oduševljenje stanovnika.

– U svrhu projekta radili smo nestrukturirana istraživanja stanovništva koja žive unutar bedema i dobili gotovo istovjetne odgovore o potrebi hortikulturnih zahvata  unutar njihovog životnog prostora. Vlada iluzija postojanja dostatnog zelenila na prvi pogled ali to nije tako. Djeca stare jezgre nemaju se gdje igrati i družiti budući da masovni turizam ”jede” javni prostor i zelene površine. Posebno smo ponosni na ideju stvaranja arheoloških parkova koje prvi put možemo imati u Splitu. Jednog takvog predvidjeli smo ispred Zlatnih vrata i predložili naziv po don. Frani Buliću koji je zaista zaslužio i adekvatan spomenik za svoje životno djelo – ističe Rumora.

Napominje nam Rumora kako nisu osmišljavali mikrolokacije gdje će se pojaviti zelenilo, ali ih očekuje živa rasprava o supstituciji stabala primjerice na Rivi, gdje je monokultura palmi, što nije nikako dobro posebno vezano za štetnike koji mogu doslovno dovesti u pitanje njihov opstanak. Stare palme, navodi Rumora, morati će se zamijeniti ili istim ili nečim drugim.

– Intrigantna je ideja ozelenjavanja i Marmontove ili tzv. jugoistočnog kvadranta. Jednostavno vizija je posaditi i ozeleniti bilo gdje ukoliko ne smeta arheologiji ili podzemnim infrastrukturama. Kad nas pitate kada, na žalost, trebali smo početi  prije dvadeset godina a koje je drugo najbolje vrijeme nego sad i odmah – zaključio je Rumora.

Postojeće treba obnoviti

Sam projekt obuhvaća utvrdu Cornaro, Strosmayerov perivoj, zelenu zonu Zlatna vrata, rivu, bedem Priuli, renesansni bedem Marmontove ulice, Trg Gaje Bulata, Ulicu bana Jelačića, prolaz iza Radićevih zgrada, stajalište taksija uz kuću Jelaska, šetnicu uz hotel Ambasador, Trumbićevu obalu i usijek pruge u zoni B.

Ukoliko se ostvari projekt ”Zeleni prsten” Split bi dobio savim novo ruho kojim bi se mogao šepuriti poput svih većih metropola. Zaista, u realizaciju ovakvog projekta je trebalo krenuti, baš kako je Rumora rekao, prije dvadesetak godina no bolje i sad početi, nego nikad. Od postojećih česmi i fontana, ona u Đardinu je devastirana i nije za piće, vodoskoci nisu u funkciji. Fontana kod ”Realke” nedavno je obnovljena ali njena su ljepota i svrha potpuno nezamjetljiva.

Povijesna jezgra u ljetnim mjesecima bilježi ogroman rast posjetitelja. Izuzetno smo siromašni sa sjenovitim dijelovima grada u zaštićenoj UNESCO-voj zoni gdje bi ljudi mogli potražiti zaštitu, a projekt Zelenog prstena tek je početak jedne sustavne brige i zaštite građanstva i turista koji će Splitu tako mnogo dobra i ljepote dati.