Pogledajte dramatične snimke pijavice – tornada koji je opustošio Bibinje prije 21 godinu

Pijavice su opasne meteorološke pojave koje nisu posebna
rijetkost u Dalmaciji i na Jadranu, a pojava pijavica na spomenutom području
nije ravnomjerna. Negdje su relativno česte, drugdje se jave iznimno rijetko.

Posljednjih nekoliko dana objavljene su do sada neviđene
video snimke razorne pijavice koja se pojavila u Bibinjama 18. kolovoza 1994.
Primjer je to iznimno jake pijavice koja, govoreći neslužbenim meteorološkim rječnikom,
spada u u kategoriju tornadičnih pijavica čija se pojava veže uz prolazak
superćelijskih oblaka iznad Jadrana.

U Hrvatskoj pijavice svako nekoliko godina naprave znatne
materijalne štete i dovedu brojne živote u opasnost. U neke od najznačajnijih
pijavica koje su se javile na Jadranu u zadnjih 20-ak godina svakako spada
spomenuta pijavica (tornado) u Bibinjama kraj Zadra u kolovozu 1994., pijavica
koja je poharala Crveni otok u srpnju 2002. te pijavica koja je poharala Murter
u kolovozu 2005. godine koja je za sobom je ostavila veliku materijalnu štetu.
15-minutno olujno nevrijeme čupalo je drveće i u zrak bacalo okolne predmete.
Spomenimo pijavicu koja je veliku materijalnu štetu napravila u Supetru lani,
16. studenog, o čemu smo detaljno izvijestili u ovom članku.

Na temu tornadične pijavice u Bibinjama iz 1994. godine
objavljen je i znanstveni rad. Bila je dovoljno razvijena da zarotira trajekt
dok se još nalazila nad morem, a ulaskom nad kopno uništila je oko 50 kuća te
počupala stabla i električne dalekovode. Vrtlog je napravio “stazu” kroz
šumu kuda je prošao. Zanimljivo da ovaj ekstremni meteorološki događaj u svom
dnevniku motrenja nije zabilježila ni jedna sinoptička, klimatološka niti
kišomjerna postaja.

21 godinu nakon ovog događaja, javnost konačno može vidjeti
što se točno dogodilo u Bibinju toga. dana, i to zahvaljujući Siniši
Radovanoviću koji je video zapise ustupio portalu eBibinje, a oni su iste
objavili na YouTubeu. Na prvoj snimci, snimljenoj s mora, u jednom se trenutku
mogu vidjeti i strujni izboji koje je izazvala pijavica dok je harala naseljem,
dok je druga snimka snimljena iz samog mjesta. U srijedu je objavljena i treća
snimka, snimljena s broda talijanskih turista.

Kako nastaju pijavice?

Pijavice ni danas nisu potpuno objašnjene, no jasno je da je za njihov nastanak nužna velika nestabilnost atmosfere, pojava olujnih oblaka kumulonimbusa i visoka relativna vlažnost zraka. Zbog toga pijavice najčešće nastaju u III kvadrantu ciklone, odnosno jugozapadnom sektoru, gdje su temperatura i vlaga zraka visoki, ili nešto ispred hladne fronte. Iznad razmjerno toplog mora postoji velika i neiscrpna količina topline pa je zbog toga pad temperature zraka s visinom iznad mora jače izražen, odnosno nestabilnost je veća. Topla vodena površina ipak nije nužan uvjet nastanka pijavica, najbolji dolaz za to su Velika jezera, gdje se pijavice učestalo javljaju, čak i kada je površinska temperatura jezera jednoznamenkasta. Pijavice nastaju u područjima uzlaznih strujanja toplog i vlažnog zraka, koji razvija oblak i hrani ga energijom. Na određenoj visini taj zrak se ohladi, postaje teži od okolnog zraka i pada u obliku silazeće hladne struje koja kondenzacijom uzrokuje pojavu oborina na stražnjoj strani oblaka (u odnosu na smjer kretanja). Kada nestane ili oslabi izvor toplog zraka, pijavice nestaju. To se najčešće događa kada oblak izađe iznad kopna. Meteorloginja DHMZ-a Tanja Renko, koja je domaća stručnjakinja za područje opasnih meteoroloških pojava, dodaje da za pojavu pijavica / tornada mora postojati dovoljno jaka vrtložnost, a za nju pak smicanje vjetra (razlika u smjeru i brzini vjetra između dvaju slojeva po visini) u nižim slojevima atmosfere. Pri tom je osobito važno izraženo smicanje u dubljem sloju (od površine mora ili kopna do oko šest kilometara visine). Jedan od uvjeta za formiranje tornada je i niska visina, odnosno razina slobodne konvekcije, kao i niska visina baze oblaka.

Ipak, pijavice ne nastaju isključivo iz kumulonimbus oblaka. Ima ih i onih koje nastaju iz kumulus mediocrisa ili congestusa, što znači da nisu nužno vezane uz grmljavinsko nevrijeme. U Hrvatskoj je, prema istraživanju DHMZ-a, takvih u 11 godina, od 2001. do 2011., bilo čak 31 posto. Broj pijavica koji je bio uklječen u istraživanje bio je 220.