BiH: Izbori mogu početi, osam tisuća kandidata u trci za 518 mandata

Građani Bosne i
Hercegovine u nedjelju će imati priliku izabrati novu vlast čija je
zadaća izvući tu zemlju iz teške političke, gospodarske i socijalne
krize u kojoj se već godinama nalazi, a osam tisuća kandidata spremno je
za nedjeljnu izbornu bitku.

– Sve je spremno i birališta se mogu otvoriti u nedjelju u 7
sati – izjavio je predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP)
Stjepan Mikić pozvavši istodobno sve upisane birače da iskoriste svoje
pravo i svakako sudjeluju na izborima.

Oni će to moći učiniti na nekom od pet tisuća biračkih mjesta,
koliko će ih biti otvoreno u BiH do 19 sati, te u diplomatskim
predstavništvima u 24 države diljem svijeta.

Građani BiH koji se zateknu u Hrvatskoj moći će glasovati u veleposlanstvu te zemlje u Zagrebu.

Točno 3.278.908 registriranih birača izravno će birati novi
sastav tročlanog državnog predsjedništva i Zastupničkog doma parlamenta
BiH.

Nešto više od dva milijuna birača koliko ih živi u Federaciji BiH
birat će novi Zastupnički dom entitetskog parlamenta te skupštine deset
županija, dok će 1,2 milijuna birača iz Republike Srpske birati saziv
entitetske Narodne skupštine kao i predsjednika i dvojicu
potpredsjednika entiteta.

Glasačima s područja distrikta Brčko ostavljena je mogućnost da
se opredijele za glasovanje za tijela vlasti u jednom od dva entiteta.

Za sudjelovanje na ovogodišnjim izborima u BiH prijavilo se 65
političkih stranaka, 24 koalicije i 24 neovisna kandidata. Svi oni žele
neko od 518 mjesta u tijelima izvršne ili zakonodavne vlasti koja će se
birati.

Na kandidatskim listama naći će se čak 7748 imena za koja će se
birači moći opredijeliti. Prema analizama nevladinih organizacija na tim
je listama oko 500 imena osoba koje su već godinama i desetljećima u
politici.

Za nadziranje zbornog procesa i prebrojavanja glasova
akreditirano je više od osam tisuća domaćih i inozemnih promatrača,
uključujući i one iz OESS-a. Najveću pojedinačnu skupinu čini tri tisuće
promatrača koje je akreditirala koalicija sedam nevladinih udruga i
djeluje pod nazivom “Pod lupom”, a njen rad financiraju USAID te
veleposlanstva Velike Britanije, Norveške i Nizozemske kao i delegacija
EU u BiH.

“Naši će promatrači nadzirati tijek glasovanja i obradu rezultata
te uspoređivati prikupljene podatke s onima koje objavi SIP. Bude li
odstupanja, odmah ćemo reagirati”, kazao je direktor ove koalicije Dario
Jovanović.

Izostanak ozbiljnih prognoza, očekuje se tijesan rezultat

Političke stranke koje se natječu u izborima potencijalnim su
biračima uglavnom ponudili obećanja o izlasku iz krize, novim radnim
mjestima i političkoj stabilnosti.

Na završnom skupu Socijaldemokratske partije BiH održanom u
srijedu navečer u Sarajevu tako je obećana izgradnja novih 80 kilometara
autoceste, a vlada Republike Srpske, na čijem je čelu Željka
Cvijanović, aktualna kandidatkinja za člana Predsjedništva BiH, istog je
dana donijela odluku o povećanju mirovina, iako samo za dva posto. U
odnosu na razinu mirovina u BiH to bi povećanje značilo da bi svaki
umirovljenik bio “bogatiji” za prosječno desetak kuna.

Iako se u izbornoj kampanji nisu birale riječi pa su tako
pljuštale optužbe o kriminalu, korupciji i izdaji, nevladine
organizacije ocjenjuju kako je ona protekla uglavnom u mirnom ozračju.

“Zabilježeni su tek izolirani slučajevi kršenja izbornog zakona i
pravila”, kazala je Jelena Tanasković, pravna savjetnica koalicije “Pod
lupom”.

Udruga Transparency International (TI BiH) upozorila je pak kako
su političari u BiH, prije svega oni na vlasti, u kampanji ponovo
protuzakonito koristili javna dobra.

“Drastičan primjer predstavlja uporaba helikopterske službe
Republike Srpske za odlazak na predizborne skupove, što su činili
predsjednik RS Milorad Dodik i premijerka Željka Cvijanović”, kazala je
glasnogovornica TI BiH Ivana Korajlić.

SIP je zbog ocjene o drastičnom kršenju izbornog zakona sankcionirao tek dva kandidata iz dvije političke stranke.

Kandidat Socijalističke partije RS Dalibor Trapara dobio je
zabranu sudjelovanja na izborima za zastupnika u državnom parlamentu jer
je sjekirom razlupao izborni štand rivalske stranke, dok je
gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević skinut s liste kandidata za
Narodnu skupštinu RS jer je ocijenjeno da je on odgovoran za uvrede koje
su se na račun dužnosnika SNSD-a čule na predizbornom skupu u Trebinju.

Zanimljivost ovogodišnje izborne kampanje u BiH je to to što
gotovo da nije bilo objavljenih relevantnih istraživanja raspoloženja
biračkog tijela.

Tek rijetka ukazala su kako će odaziv birača vjerojatno biti
sličan onome iz ranija tri izborna ciklusa, odnosno na razini od oko 55
posto.

Izostanak ranije uobičajenih prognoza izbornih rezultata ukazuje
kako će se voditi tijesna izborna utrka između ključnih stranaka.

Najveću novost u ovogodišnjoj utrci predstavlja pojava stranke
Demokratska fronta (DF) koju vodi Željko Komšić. Očekuje se kako bi ona,
slično hrvatskom ORaH-u, mogla privući dio lijevog biračkog tijela
razočaranog vladavinom SDP-a u protekle četiri godine.

Eventualni značajniji uspjeh DF-a otvorio bi prostor različitim
kombinacijama, prije svega među strankama koje okupljaju pretežito
bošnjačko biračko tijelo, no i ako toga ne bude izvjesno je kako će nova
izvršna vlast, kako na državnoj tako i na razini Federacije BiH biti
šarolika, pa će i njeno funkcioniranje biti komplicirano kao i do sada.

Iako u hrvatskom biračkom tijelu HDZ BiH ima izrazitu potporu, na značajan dio glasova i dalje računaju i u HDZ 1990.

Između Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpske
demokratske stranke (SDS), ključnim strankama iz Republike Srpske, po
svemu sudeći će se voditi “mrtva utrka” pri čemu će pobjednici moći
računati tek na malu prednost nad poraženima.

U BiH nitko ne radi izlazne ankete pa za prve rezultate izbora
valja čekati podatke iz stranačkih izbornih stožera u noći između
nedjelje i ponedjeljka, dok će SIP preliminarne službene rezultate
objaviti točno u ponoć.

Rok za objavu konačnih službenih rezultata izbora je 30 dana.