Budućnost hrvatskih sveučilišta u tehničkim znanostima

Budućnost hrvatskih sveučilišta je u stavljanju većeg naglaska na tehničke znanosti, što bi u dogledno vrijeme trebalo značiti i smanjene kvote za upise na fakultete društvenih i humanističkih smjerova, a obvezu razvoja određenih kompetencija sveučilišta prihvaćaju i kroz sustav programskih ugovora dogovoren s Vladom RH, izjavio je u srijedu u Zagrebu rektor Zagrebačkog sveučilišta Damir Boras.

Boras je zajedno s rektorima riječkog i osječkog sveučilišta Perom Lučinom i Željkom Turkaljom nazočio sastanku s predsjednikom vlade Zoranom Milanovićem, na kojemu se razgovaralo o nizu tema, od onih koje su trenutno aktualne za sveučilišta do tema koje su dugoročno bitne za razvoj Hrvatske. Jedna od tema bila je i budućnost sveučilišta, te je zaključeno da je potrebno veći naglasak staviti na razvoj kompetencija u području tehničkih znanosti, kazao je Boras nakon sastanka u Banskim dvorima.

– Dakle, umjesto da imamo ogromnu količinu nekih stručnjaka koji sad više nisu potrebni, (složili smo se) da što više počnemo proizvoditi stručnjake tehničkog područja – prirodoslovno-znanstvenog, tehničkog, inženjerskog i matematičkog – pojasnio je.

Sposobne mlade ljude, koji trenutno pohađaju fakultete na kojima se stječu manje potrebna stručna znanja, potrebno je privući tehničkim znanostima, koje su potrebnije, te im te struke učiniti prihvatljivima i primamljivima, istaknuo je Boras.

To će načelno značiti smanjenje kvota za društvene i humanističke smjerove za studente budućih generacija, ali “ne odjednom”, dodao je. Sustav je trom pa je to postupan proces o kojemu se treba dogovoriti, napomenuo je, istaknuvši kako to neće značiti nikakve velike promjene, niti će se “išta posebno dogoditi”.

U razgovoru s premijerom Milanovićem dogovoreno je da će se to osigurati kroz sustav programskih ugovora. – Dogovorili smo se da prijeđemo na sustav programskih ugovora u kojem će država od nas tražiti da proizvedemo određeni broj stručnjaka određenih kompetencija za određeni novac koji treba ispregovarati, a da u ostalom djelu slobodno poslujemo na tržištu znanja, ali i da se prilagodimo toj novoj strukturi u novom prijelaznom periodu – kazao je rektor Boras.

Kako bi se ostvarila ideja o “tisuću inženjera”, što je premijer Milanović naglasio kao prioritet, mora se staviti veći naglasak na matematičke, logičke i tehničke predmete u srednjem i osnovnom školstvu, kako bi se osigurao dovoljan broj kandidata, napomenuo je.

Rektor riječkog sveučilišta i predsjednik Rektorskog zbora Pero Lučin izrazio je zadovoljstvo sastankom s premijerom. Jedna od tema bilo je i pitanje uplaćivanja vlastitih prihoda sveučilišta u proračun i dogovoreno je da sveučilišta taj novac neće morati uplaćivati u državnu blagajnu, kazao je Lučin.