Riječ je mahom o hrvatskim građanima koji su hrvatsko zdravstveno osiguranje zadržali nakon odlaska u inozemstvo, u HZZO-u su se i dalje vodili kao nezaposleni, a s iskaznicom HZZO-a dolazili bi u Hrvatsku kad bi im zatrebao pregled, lijek, dijagnostička obrada ili bolničko liječenje.
Koliko je to stajalo zdravstvenu blagajnu pokazuju sljedeće brojke: na ortopedska pomagala za te osiguranike HZZO je u 2022. godini potrošio 967.676,87 eura ili gotovo milijun, na posjete liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti 1,2 milijuna eura, na recepte za lijekove sedam milijuna eura, na bolničko liječenje 7,5 milijuna eura, dok je usluge u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti, što obuhvaća dijagnostičke pretrage i preglede specijalista, lani utrošeno čak 9,3 milijuna eura. Ukupno je, dakle, na različite zdravstvene usluge za tih 106.000 osiguranika u jednoj godini potrošeno 26 milijuna eura, piše Novi list.
U Direkciji HZZO-a računaju da je na glavarine za ove osobe, uz pretpostavku da su svi imali izabranog liječnika obiteljske medicine, dentalne zaštite, ginekologije i laboratorij, na godišnjoj razini izdvojeno još oko 2,2 milijuna eura, a hladni pogon bi, prema njihovoj projekciji, iznosio još četiri milijuna eura. Ukupni je, dakle, godišnji trošak za te osiguranike iznosio oko 32,2 milijuna eura u 2022. godini. U odnosu na ukupan zdravstveni proračun to se na prvi pogled ne čini tako velikom brojkom, no o kolikom se stvarnom gubitku za zdravstveni sustav radi, govori podatak da je na njih potrošeno dvostruko više od iznosa kompletnog transplantacijskog programa u 2022. godini.
Početkom travnja je HZZO, podsjetimo, poslao oko 280.500 obavijesti osobama za koje je uparivanjem podataka HZZO-a i HZZ-a utvrđeno da nisu nezaposlene, iako su se dosad tako vodile u evidenciji HZZO-a, da dođu regulirati svoj status, i to u roku do 29. lipnja ove godine.
Na šaltere HZZO-a javilo se 134.047 osoba, a od tog broja njih 40.479 nakon toga je osigurano po nekoj drugoj osnovi i više nemaju obvezu javljanja svaka tri mjeseca, kao ostali građani koji su osigurani temeljem nezaposlenosti. U zakonskom roku od 90 dana HZZO-u se radi produljenja statusa nisu javile 105.982 osobe, i one su brisane iz registra i izgubile su pravo na zdravstveno osiguranje.
Zanimljivo je da je i nakon HZZO-ove čistke na popisu osiguranika danas njih za 127.750 više nego što je bilo stanovnika Hrvatske na popisu iz 2021. Ako se uzme u obzir da u Hrvatskoj trenutačno radi više od 95.000 stranih radnika, koji bi također morali biti zdravstveno osigurani, moguće je da se registar osiguranika HZZO-a doista primiče realnoj brojci onih koji imaju pravo na hrvatsko zdravstveno osiguranje.