- Dvije godine je trajala izrada Studija izvodljivosti, u pitanju je opsežan dokument na 1,500 stranica sa 14 poglavlja! I svako od tih poglavlja, svaku stranicu Studije, radili smo u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, Fondom i Europskom komisijom, odnosno Jaspersom kao njihovom "produženom rukom". U Studiji su obrađeni financijski aspekti ovog projekta, kao i svi drugi: radili smo kroz dulji period morfološku analizu sastava otpada na području Županije, vrste i količinu otpada koja se prikuplja zimi i ljeti, jer se zbog turizma kod nas značajno razlikuju sezone. Napravljena je fizikalno-kemijska analiza otpada kako bi se utvrdila kalorična vrijednost za potrebe proizvodnje otpada kao goriva, što se u EU koristi sasvim normalno. - potpunu legitimnost projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, u smislu EU direktiva i naputaka, naglasio nam je Tomislav Šuta, ravnatelj županijske komunalne tvrtke za gospodarenje otpadom "Regionalni centar čistog okoliša".

U redu, na samom početku priznao je i određenu sporost i neaktivnost, no ionako je odgovoran samo za period od kada je na čelu te komunalne tvrtke, od proljeća 2014. godine... Jer, RCČO osnovan je sada već davne 2005. godine, i da, uglavnom je na lošem glasu, svjestan je toga i Šuta. Što i ne čudi, jer je tvrtka osnovana kako bi upravljala Regionalnim centrom za gospodarenje otpadom u Lećevici, gdje međutim još lopata nije stigla u ovih 11 godina. I to je uostalom (bio) dobar kontraargument za sve tijekom godina – gradska vlast u Splitu se uvijek "izvlačila" po pitanju Karepovca jer, eto, Lećevica još nije gotova pa nemamo gdje s otpadom. Danas je taj stav – o krimenu regionalnih centara i vlasti koje godinama nisu ništa radile – zauzeo ministar zaštite okoliša i prirode te njegovi pomoćnici, koji pokušava progurati potpuno novi Plan za gospodarenje otpadom (nacionalne razine, dakle tiče se svih regionalnih centara, CGO), na brzinu i bez dovoljno kvalitetne javne rasprave. Slažu se u tome i HDZ i stranka Pametno i SDP (što je samo po sebi šok i nevjerica), a da je prijedlog Plana pun propusta, kažu u službenom dokumentu i Europske komisije!

Kerapovac - najveći i naproblematičniji

- EU financira projekt "težak" 72 milijuna eura, pa valjda ne bi financirali nešto što nije u skladu sa svim direktivama o zaštiti okoliša, nešto što nije "isplativo"?! A financiraju ga do 90 posto iznosa (72 posto direktno iz sredstava EU, te još 18 posto preko Fonda), dok je na županiji, gradovima i općinama financirati još deset posto. Što je najgore, postojao je Plan gospodarenja otpadom, formiran u vrijeme ministra Mihaela Zmajlovića, koji je predvidio sredstva od 22 milijarde kuna, dok je novim prijedlogom taj iznos "srezan" na 5,5 milijardi... - o strateški krivim postavkama novog Plana govorio je Šuta, dodajući kako ga ne čude strašne kritike u vidu "neformalnog" dokumenta (iako se tako naziva, jer je još uvijek riječ o nacrtu novog Plana, iz EK su sasvim ozbiljno naveli cijelu seriju uočenih propusta) iz Europske komisije jer "bilo kakve promjene, a pogotovo ovako opsežne koje predstavljaju potpuno novi dokument, zahtijevaju dobra obrazloženja za pozitivnu verifikaciju EK".

- Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom obuhvaća uspostavu primarne selekcije – odvajanja minimalno 50 posto otpada na mjestu nastanka (papir, plastika, staklo, metal, tekstil, miješani komunalni otpad,...); zatim sekundarnu selekciju – odvajanje otpada iz miješanog komunalnog otpada; obradu biorazgradivog otpada te sanaciju i zatvaranje svih neusklađenih odlagališta kojih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji ukupno 15. Najveći i najproblematičniji svakako Karepovac, za čiji sanaciju također postoje sredstva EU...

Prisnažuje svojim iskustvima i primjerima Vlatka Lucijanić Justić, voditeljica Odjela za razvoj i investicije RCČO.

- Zakonska podloga za primarno sakupljanje otpada postoji već više od 30 godina. Davno je država trebala osigurati da se zakoni provode u smislu primarne selekcije otpada, jer smo mi svi zajedno već odavno u prekršaju. I nije dovoljno podijeliti posude i kontejnere ljudima, nije dovoljna ni edukacija, potrebno je promijeniti svijest građana. Nevjerojatno je da i danas, ona mala količina otpada koja se selekcionira na mjestu nastanka, na kraju opet završi na istoj hrpi!?

Šuta se pak referirao na neke prijedloge novog Plana, odnosno prijedloga. Kaže kako je i na otoku Krku, koji je jedini uspio dostići ciljanih 50 posto odvajanja, iz financijskih izvješća jasno da su rashodi 22 milijuna kuna, dok prihodi iznose tek deset posto.

- Ministar Slaven Dobrović i njegova pomoćnica Lidija Runko Luttenberger dolaze iz aktivizma; simptomatično je kako njihov Plan, iako prolazi kroz ubrzanu proceduru u kojoj su svi stručnjaci na tom polju jednostavno "izbačeni", nije naišao niti na jednu reakciju brojnih udruga i zelenih... Istovremeno "straše" građane poskupljenjima računa za komunalnu naknadu od 300 posto, dok smo mi napravili izračun na temelju svih parametara po kojem bi došlo do povećanja cijena te usluge za građane od – 24 posto!

Gdje sa "sudbinom" 125 tisuća tona otpada?

Istina, ravnatelj Šuta ima podlogu za to relativno malo povećanje cijene (jer se obrada otpada i uredan okoliš ipak moraju platiti nešto više u odnosu na današnju situaciju "baci na jedno mjesto") i u pretpostavci od 50 posto primarne selekcije. A svaka pretpostavka je majka za.... No, svejedno, ako bi se na nivou gradova i općina primarna selekcija otpada (dakle u odvojene spremnike papir, staklo, PET,...) u idućim godinama povećala ne neku prihvatljivu razinu od 30-40 posto, i dalje bi to poskupljenje usluge ostalo u razumnoj mjeri.

- Postoje tu i brojni drugi problemi koje je ministar Dobrović "otvorio" ovakvim ponašanjem, pored šoka i brojnih kritika koje stižu iz EK... Za početak, Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici (sa šest pretovarnih stanica na području županije) je dovršen – čeka se samo njegov potpis kako bi se moglo krenuti u ishođenje lokacijske dozvole i gradnju. Međutim, tog potpisa nema, cijeli predmet drži blokiran u svojoj ladici. Zatim, i pored toga što je izostala suradnja sa strukom (a neslaganje su izrazili svi regionalni centri te HUP), na nacionalnoj razini je izostala studija izvodivosti s analizom troškova koja bi pokazala kako je sustav s jednim CGO skuplji od stotinjak "reciklažnih centara" te kompostanama... Usput, jedna od kritika EK se odnosila na "forte" prijedloga ministra Dobrovića o kompostanama, odnosno biološkom otpadu : njegov plan je podijeliti 2,1 milijun kompostera po kućama i stanovima, a napose sad tehnička i sanitarna izvedivost tog rješenja, činjenica je kako su u EK već eksperimentirali s takvim solucijama u drugim državama i na taj njegov prijedlog iznijeli stav kako je jednostavno neisplativ jer se rješava jako malen postotak ukupnog otpada.

Kad smo već kod brojki, prošle godine je u SDŽ proizvedeno malo manje od 230 tisuća tona otpada. To je činjenica, e sad nacrtom Plana je predviđeno da se preko reciklažnih dvorišta rješava 69 tisuća tona, u sortirnicama 35,700 tona, dok se "sudbina" preostalih 125 tisuća ne vidi iz novog Plana. Logično bi bilo, napominje Šuta, da se ta količina rješava kroz CGO u Lećevici koji je kapacitiran na 109 tisuća tona godišnje (kroz idućih 25 godina, koliko je amortizacijski rok trajanja postrojenja), no nacrt Plana predviđa smanjenje kapaciteta CGO Lećevice za 50 posto. Zanimljivo, u petak ministar dolazi na sastanak u zgradu županije, no odbio je prijedlog domaćina da zajedno posjete Karepovac...

Tomislav Šuta je o temi imao još puno toga za reći, no postoji još jedna zanimljiva "fronta": pitanje legitimnosti cijelog Plana imajući u vidu to da je cijela Vlada RH – tehnička. Strategija je, čini se, provesti Plan s opravdanjem kako je riječ o izuzetnoj hitnosti jer inače prijeti velika šteta proračunu, no i u tom slučaju je potrebno savjetovanje s Ministarstvom financija, što je također izostalo.

Šest osoba obuhvaćeno je USKOK-ovom optužnicom, i to zbog više kaznenih djela vezanih uz malverzacije sa zemljištem i ishodovanjem građevinskih dozvola za nepostojeće zgrade na Braču, najmanje njih pet. Cijeli slučaj, zapravo, poprima obrise apsurda jer bi se sve potrebne dozvole i dobile da nije bilo načelnika Milne Frane Lozića koji je zbog cijelog slučaja trpio čak i prijetnje članovima obitelji, ali i rečenice kako će "završiti pod zemljom"

Nakon što je prešao "preko ruku" nekolicine ovlaštenih i stručnih pojedinaca, dokumenti bi stigli do Lozića koji se nije dao zavarati nego je sve sumnje prijavio. Sve se to događalo od travnja 2014. godine do siječnja 2019. godine.

USKOK je podigao optužnicu protiv nekadašnje voditeljice pododsjeka Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije na Braču Snežane Bralić, poduzetnika Tonća Kelama, arhitekta Dinka Grgurevića te geodeta Emila Zlatara, Željka Babića i Antonija Mikačića.

O svemu je DalmacijaNews pišao još u svibnju 2020. godine kada je u ispovijesti za naš portal Lozić kazao kako je mislio da se radi o šali ili zabuni kad je dobio dokumente.

- Živim u Milni cijeli svoj život i vrlo dobro poznajem svaki pedalj moje općine pa tako i vrlo dobro znam da na tim lokacijama nikada nisu postojale zgrade. Kao "grom iz vedra neba" preda mnom su se našli predmeti legalizacija ne zgrada, nego zgradurina volumena i tisuću kubnih metara - kazao je.

- Četnički komunistički ološu. Mrtav si do jutra. 

- Komunjaro, izdajico hrvatskog naroda. Umisli da je bila šala konju, gnjido, crve. Zacrvat ćeš ovu hrvatsku zemlju.

- Kur** sine komunistički, j* ću ti sad cili porod crve smrdljivi. Misliš da si nedodirljiv? Noć će te u crnu zemlju zakopat. Misliš da si nas sj**. Misliš da nam one komunjare, izdajice hrvatskog roda iz policije mogu išta? Budite uvjereni svi, nigdje niste sigurni.

Ovo je tek dio poruka koje su s anonimnog broja upućene Frani Loziću. 

U akciji policije i USKOK-a u listopadu prošle godine uhićeno je gore navedena šestorka.

Nakon završenih natječajnih postupaka danas je u atriju Banovine otvorena izložba urbanističko- arhitektonskih rješenja za dječje vrtiće Kila i Rusulica. 

Predstavljeno je pedeset šest radova koji su pristiglih  na natječaje čiji je raspisivač i investitor Grad Split, a provoditelj i organizator splitsko Društvo arhitekata. Prigodna obraćanja na otvaranju imali su Teo Vojković, pročelnik po ovl. Upravnog odjela za urbanizam i Daša Gazde , predsjednica DAS-a te predsjednici ocjenjivačkih sudova Kata Marunica za Rusulicu i Vedran Duplančić za Kilu.

Provedbom ovih natječaja Grad Split je, prema riječima Tea Vojkovića,  zaokružio jedan ciklus pripreme i realizacije projekta nedostajućih vrtića koji bi se trebali realizirati u narednih godinu i po dana. Do kraja ove godine trebali bi započet izgradnja vrtića na Pujankama, a dinamika radova na ova dva, čija su rješenja prezentirana na izložbi, ovisit će i izgradnji vrtića na Pazdigradu. Potrebno je, kako je kazao, voditi računa o smještaju djece iz vrtića Rusulica koji se ne gradi iznova nego rekonstruira.

-Institut natječaja je nešto što moramo dalje njegovati i mi smo zadnjih šest godina uspjeli vratiti povjerenje struke, a potvrda za to je i veliki broj prijava za posljednja tri natječaja za vrtiće- kazala je Daša Gaze predsjednica DAS-a. 

Što se tiče Rusulice, vrtić se nalazi u okruženju koje je urbanistički vrlo determinirano, a prema riječkima predsjednice Ocjenjivačkog suda, Kate Marunice, prvonagrađeno rješenje  zagrebačkog arhitektonskog ureda „Biro“ uspjelo je u sebi zadržati oazu zelenila i istovremeno svojom jednostavnošću pristupa odgovoriti na sve izazove, dati rješenje za funkcionalni vrtić i otvoriti dodatne potencijale za daljnji razvitak cijele zone. Nije, kako je kazala, bilo jednostavno među dvadeset osam pristiglih radova izabrati prvonagrađenog, jer su raznovrsnim rješenjima pokazali bogatstvo arhitektonske scene.

-Došao je jako veliki broj radova koji su na različite načine pokušali odgovoriti na jako neobičnu parcelu u prostoru koji traži urbanu sanaciju.- rekao je Vedran Duplančić, predsjednik Ocjenjivačkog suda natječaja za vrtić na Kili. Prvi rad Arhitektonskog ureda Kuzmanić ga je, kako je rekao, svojom tipologijom  na prvu osvojio jer podsjeća na Split iz nekih prošlih vremena, to je gradska kuća za djecu.

Izložba urbanističko- arhitektonskih rješenja za dječje vrtiće Kila i Rusulica ostat će otvorena u atriju zgrade Gradske uprave do konca svibnja.

Danas su u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije u Zagrebu svečano uručeni Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za odabrane projekte koji će se financirati u sklopu programa „Energija i klimatske promjene“ u okviru Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora 2014. - 2021.

Među njima je i splitski projekt „SuSTainable - Povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne energije“ čija je ukupna vrijednost 4.990.556,27 kn, dok su bespovratna sredstva 4.141.129,76 kn.

U ime Grada Splita ugovor je na svečanosti uručen povjerenici Vlade Republike Hrvatske Mirni Veži. Izrazivši zadovoljstvo, povjerenica Veža posebno je istaknula zasluge tima Razvojne agencije Split - RaST te Službe za međunarodne i EU fondove i Službe za izgradnju i upravljanje razvojnim projektima Grada Splita, koji su stručno i predano, u sinergiji radili na uspješnoj pripremi i prijavi ovog vrijednog i značajnog projekta:

 - Grad Split je potpisom ovog ugovora dokazao da je grad ne samo mogućnosti nego i ciljnih realizacija, što je prepoznato i u ovom slučaju. Sretni smo i zahvalni na prilici i podršci vrijednim projektima poput ovoga koji će u realizaciji dočekati novu gradsku upravu, kazala je povjerenica Veža. 

Podsjetimo kako će se provedbom projekta „SuSTainable“ instalirati integrirane foto-naponske elektrane na 14 javnih objekata u vlasništvu Grada Splita čime će se povećati proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora za 795 MWh godišnje, te ujedno smanjiti ispust CO2 za 186 tona godišnje, dok će objekti ostvarivati značajne uštede u potrošnji električne energije.

Objekti na kojima je planirana instalacija integriranih foto-naponskih elektrana su: osnovne škole Brda, Gripe-Lokve, Kamen-Šine, Mejaši, Pujanke, Ravne njive-Neslanovac, Stobreč, Visoka, Žnjan-Pazdigrad i Žrnovnica, dječji vrtići Mala sirena, More i Ružmarin te košarkaška dvorana KK Split.