NA POČETKU DANA: Ljudski faktor najvažniji je za očuvanje čistoće mora, vrijeme je da se osvijestimo!

Javno je poznata
činjenica da je Jadransko more jedno od najčišćih u Europi, međutim, svakako
treba uzeti u obzir da su morska staništa složeni i vulnerabilni ekosustavi,
osjetljivi na različite antropogene utjecaje, zbog čega treba intenzivnije
raditi na zaštiti i očuvanju našeg mora. Da je potrebno dodatno raditi na
edukaciji šire javnosti i građana o postojećim problemima i pritiscima na
okoliš, kako bi se ojačala svijest i aktivni angažman građana te poticati veću
suradnju akademskog, privatnog i javnog sektora kako bi zajedno došli do
najboljih rješenja, složit će se svi važniji stručnjaci koji se bave održivim
razvojem.

Više od 40 %
stanovništva Europske unije živi u obalnim područjima. Uz ekološki trošak,
morski otpad ima i društveno-ekonomski utjecaj koji uglavnom pogađa obalne
zajednice. Čista je obala od ključnog značaja za turizam. Nedavno održan
Festival bespravne gradnje podsjetnik je na bespravnu gradnju na pomorskom
dobru i negativan utjecaj čovjeka na prirodu.

Jedna od
najznačajnijih i najdugovječnijih aktivnosti praćenja stanja mora i obalnog
područja je Program praćenja stanja kakvoće mora za kupanje u RH. Osnovni
ciljevi Programa su zaštita zdravlja kupača i zdravstveno prosvjećivanje
javnosti, gospodarenje plažama u svrhu očuvanja njihovih prirodnih vrijednosti
i održive uporabe, praćenje izgradnje kanalizacijskih sustava, funkcioniranje
postojećih, utvrđivanje izvora onečišćenja i njihove sanacije, objavljivanje
rezultata kakvoće mora u svrhu turističke promidžbe morskog okoliša Republike
Hrvatske te informiranje javnosti. Europska agencija za okoliš svake godine
izrađuje Izvješće o kakvoći voda za kupanje u Europi (2019.) i prema kakvoći
vode za kupanje Hrvatska nalazi na visokom petom mjestu (iza Cipra, Austrije,
Malte i Grčke) s 95,6 lokacija na kojima je kakvoća vode za kupanje ocijenjena
ocjenom izvrsno. Analizirajući podatke od prošle godine, prema podacima Ocjene
kakvoće mora u RH godinu, Splitsko dalmatinska županija (1 plaža) uz Dubrovačko
neretvansku (3) i Primorsko goransku (5) jedine imaju plaže gdje je more
nezadovoljavajuće kvalitete. Razlog opet možemo pripisati ljudskom faktoru,
ilegalni ispusti kanalizacije u more su izuzetno opasni za ljudsko zdravlje,
posebno za djecu.

Svjedoci smo da
klimatske promjene nisu dio novije povijesti, događale su se i prije, no
posljednjih godina promjene nastaju zbog ljudskih aktivnosti. Prema nekim
procjenama, oko 80% ostataka pronađenih u morskom okolišu rezultat je
aktivnosti na kopnu. Čak i kada se odlaže na kopnu, rijeke, poplave i vjetar prenose
otpad u more. Za ostalo su odgovorne ribolovne aktivnosti, brodarstvo,
postrojenja na moru kao što su naftne platforme i sustav kanalizacije.

Procijenjeno je da je više od 40 % postojećih vrsta kitova, dupina i
pliskavica, sve vrste morskih kornjača i oko 36 % vrsta morskih ptica progutalo
morski otpad. Gutanje nije ograničeno na jednog ili dva pojedinca. Njime su
pogođena jata riba i morskih ptica. Prema Programu Ujedinjenih naroda za
okoliš, samo 15 % morskog otpada pluta na morskoj površini; dodatnih 15 %
ostaje u vodenom stupcu, a 70 % nalazi se na morskom dnu. ”Nevidljivi” dio
otpada i dalje utječe na ukupno zdravlje morskog okoliša. Procjenjuje se da je
izgubljeno, ostavljeno ili odbačeno približno 640.000 tona ribolovne opreme u
svijetu. Te napuštene ribarske mreže godinama i desetljećima nastavljaju ”loviti”
ribu i ostale morske životinje. Osim toga, neke od ribljih vrsta koje gutaju
plastiku često završe na našim tanjurima. Konzumacija plodova mora izloženih
plastici i njihovim kemikalijama na bazi ulja ugrožava i ljudsko zdravlje. Iako
ne postoje sveobuhvatne procjene ukupnih troškova morskog otpada za društvo,
vrlo je teško procijeniti gubitke lokalnog gospodarstva u pogledu potencijalnih
posjetitelja koji se odluče za druga mjesta. No postoje primjeri konkretnih
troškova raščišćavanja izraženi u novčanim jedinicama. U Velikoj Britaniji
troši se otprilike 18 milijuna eura godišnje za čišćenje plaža. Slično ukupnom
upravljanju otpadom, prevencija je polazna točka za rješavanje morskog otpada.

Europska unija ima politiku i zakone kojima je cilj poboljšanje upravljanja
otpadom, smanjenje ambalažnog otpada i povećanje stope recikliranja (osobito
plastike), poboljšanje pročišćavanja otpadnih voda te općenito učinkovitija
uporaba resursa. Sastavljene su i direktive kako bi se suzbilo zagađenje iz
brodova i luka. Poboljšanje provedbe prevencije nastanka otpada i politike za
smanjenje mogu potencijalno ostvariti ogromne koristi no na nama je da se
osvijestimo i malenim koracima počnemo dugoročno utjecati na ekološki otisak
kojeg ostavljamo!