I ove godine je jedan tjedan u mjesecu travnju, baš kao i prethodnih 13 godina, rezerviran za znanost. 14. Festival znanosti održava se od 18. do 23. travnja, a baš kao i svake godine, nudi pregršt zabave i zanimljivosti za sve uzraste. Organizator događanja u gradu Splitu je Sveučilište u Splitu, na projektu sudjeluje čak 700 volontera, a ovogodišnja tema je- umjetnost. 

- Sve aktivnosti su besplatne. Festival traje šest dana, od ponedjeljka 18. do subote 23. travnja. Imamo više od 150 aktivnosti, što je za trećinu više negoli lani kada ih je bilo 102. Raste zanimanje ljudi za sudjelovanje u organizaciji, očekujemo oko 700 volontera, što je zaista fascinantno. Ove godine tema je znanost i umjetnost, a fokus je na umjetnosti. U program su se uključile razne gradske inistitucije, a bit će održane radionice, predavanja, prezentacije pokusa, izložbe - kazala nam je Livia Puljak, voditeljica organizacijskog odbora Festivala znanosti. 

Kako nam je kazala Puljak, za neke radionice treba se prijaviti, da bi se osiguralo kvalitetno sudjelovanje onih koji dolaze na njih. Inače, da bi se pripremio kvalitetan program bilo je potrebno šest mjeseci rada, naglasimo- sve volonterski. 

- Ciljana skupina i dalje su djeca. Na ovaj način želi ih se zainteresirati za znanost i navesti ih da propituju svijet oko sebe - dodala je Puljak. 

Pogledajte što vas očekuje prvoga dana Festivala:

Galerija umjetnina
09:30 – 11:00 Radionica: Upoznaj stalni postav Galerije umjetnina, Antonija Mihovilović (S0-S1); obavezna najava  (osoba za kontakt  je Antonija Mihovilović, [email protected])
10:00 – 15:00 Razne aktivnosti: Radionice, pokusi, kvizovi, igrice (OP, S0, S1, S2, S3)
11:00 – 11:15 Koncert studenata Odjela za glazbenu umjetnost UMAS-a (OP)
11:15 – 11:30  Otvaranje 14. Festivala znanosti u Splitu (OP, S0, S2, S2, S3)
11:30 – 12:00 Koncert studenata Odjela za glazbenu umjetnost UMAS-a (OP)

Prirodoslovni muzej Split
10:00 – 11:00 Predavanje: Zlatni rez; Lucija Šimić (OP, S2, S3)
11:00 – 12:00 Predavanje: Pigmenti u prirodi; Lucija Šimić (OP, S2, S3)

Mediteranski institut za istraživanje života
10:00 – 12:30 Instalacije Istraživački muzej; Marina Konta, Sanda Raić, Marina Rudan, Matea Perić, Marina Musa, Francois Xavier Pellay, Tea Copić, Kristan Nakić, Željka Majić (OP, S3)

Umjetnička akademija
10:00 – 13:00 i 15:00 – 19:00 Radionica: Onečišćenje mora plastikom: Naracija konzumacije; Maris Cilić, Daša Mamula, Jelena Perišić, DubravkaBojanic Varezić, Pero Tutman, Mišo Pavičić, Jasna Šiljić (OP, studenti)

Zdravstvena škola Split
10:00-16:00 (atrij škole) Izložba: Matematika i umjetnost; Suzana Ružić Mateljan, Mirjana Gaćina Bilin, Mirjana Mlikotić (OP, S2, S3)

Muzej grada Splita
13:00 Stručno vođenje Vođenje kroz Dioklecijanove supstrukcije, max. 40 osoba/grupa, obavezna najava (Muzej Grada Splita, recepcija, telefon: 360-171)

Osnovna škola Žrnovnica 
14:45 – 15:30 Radionica: Edukativni školski sat o energetskoj učinkovitosti „Misli na sutra!“; Sandro Nižetić, Ana Jerkunica (učenici prvog razreda OŠ)

Gradsko kazalište lutaka
17:00 – 18:00 Prezentacija: Što je znanost a što je književnost?; Matko Marušić (OP)
18:30 – 19:30 Predavanje: Što naša usta govore o nama?; Roko Duplančić (OP, S2, S3)
20:00 – 21:00 Predavanje: Starenje: činjenice današnjice i izazovi sutrašnjice; Petar Krešimir Lozo (OP)

Gradska knjižnica Marka Marulića8:30 – 19:30 Izložba fotografija Četiri godišnja doba; Lukrecija Butorac, Katarina Hančević, Goran Jelić, Ana Mucalo, Jakša Rošin, Gabriela Vuletin Selak, Maja Jukić Špika
18:00 – 19:00 Predavanje: Salona felix; Jasna Jeličić-Radonić (OP)
19:00 – 20:00 Predavanje: Ljubav na kantunu, mozak u balunu; Alen Juginović (OP)

Lvxor
18:00 – 19:00 Znanstveni kafić: Obrazovanje jučer, danas, sutra; Alen Harapin (OP)

Sveučilišna galerija „Vasko Lipovac“
18:00 – 18:45 Predavanje/Izložba: Management na VAL-u kulture; Nikša Jajac (OP, S1, S2, S3)

Gradsko kazalište mladih19:00 – 19:45 Predstava: Priča o atomu; Belmondo Miliša (OP, S1, S2, S3)

Prirodoslovno-matematički fakultet Split
8:00 – 20:00 Izložba Umjetnost u svijetu znanstvenika; Odjel za biologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (OP)
Moramo pojasniti i što znače kratice pored svakog događaja- one označavaju publiku: OP – opća populacija
S0 – predškolski uzrast i niži razredi osnovne školeS1 – 5. i 6. razred osnovne školeS2 – 7. i 8. razred osnovne škole, 1. razred srednje školeS3 – 2., 3. i 4. razred srednje školePP – djeca s posebnim potrebama

S ciljem stalnog unaprjeđenja studijskih programa, u petak, 24. ožujka, u amfiteatru Sveučilišnog odjela za stručne studije održana je jako zanimljiva i iznimno posjećena panel rasprava društvenih studija Odjela na temu "Razgovor s poslodavcima: iskustva, potrebe i budućnost tržišta rada".

Mnogobrojne studente tom prigodom pozdravili su pročelnik Odjela dr. sc. Petar Pepur i voditeljica Ureda za poslovnu suradnju mr. sc. Ivona Jukić, posebno se zahvalivši panelistima, predstavnicima poslodavaca. Raspravu su moderirali pročelnica Odsjeka za menadžment, trgovinu i turizam Antonija Roje te pročelnik Odsjeka za računovodstvo i financije dr. sc. Luka Mladineo.

Tijekom diskusije ispitale su se potrebe tržišta rada i značaj stručne prakse za studente, zatim su se opisale karakteristike, vještine i znanja koje osoba koja se zapošljava treba imati te su se analizirali budući trendovi u zapošljavanju iz kuta pojedinog panelista, predstavnika svoje struke.

Svoja iskustva i vrijedne savjete studentima iznijeli su partneri Odjela Zorana Rubić iz Adriatic osiguranja, Antonio Miličević iz Deltrona, Marija Mrđen iz FINA-e, Vanda Puizina Dragojević iz hotela Posh, Ilijana Janjić i Anita Žarković iz Micronica te Tihana Klarić iz Studenca.

Zbog neodgovarajuće opreme, ovo područje dugo je vremena ostalo neistraženo. Kada su ronioci konačno uspjeli doći do dna 'Velike plave rupe', iznenadilo ih je nekoliko otkrića, piše Morski.hr. 

Radi se o području udaljenom otprilike 96 kilometara od obale Belizea na dubini većoj od 120 metara koji je dugo ostao neistražen. No, napredak tehnologije i pobuđeni interes milijardera Richarda Bransona, to je promijenio.

Zaron u dubine donio je nekoliko novih saznanja, ali i razočaranja. Osim otkrića niza špilja sa stalaktitima, naišli su na smeće te dva tijela ronioca.

Ekipa je pronašla plastičnu bocu od dvije litre, kao i davno izgubljeni GoPro s fotografijama nečijeg odmora. Tim je također otkrio dva tijela ronioca koji su prije nestali u velikoj špilji.

Iako je prizor bio uznemirujući, odlučili su ostaviti tijela tamo gdje su ih pronašli, utvrdivši da je rupa dobro mjesto za posljednje počivalište. Međutim, o pronalasku su obavijestili vladu Belizea.

Ali to nije bilo sve - nakon zarona u dubinu podvodnim vozilom, pronašli su veliki niz špilja sa stalaktitima. Ovo otkriće upućuje da su špilje nekoć bile iznad razine mora, prenosi LADbible.com.

Tvrtka iz Melbournea Acusensus surađuje s australskim Saveznim uredom za sigurnost cestovnog prometa i Sveučilištem Griffith na razvoju tehnologije utemeljene na umjetnoj inteligenciji koja će mjeriti vozačevu pozornost, vrijeme reakcije, kontrolu i određivati razine oštećenja, sve u stvarnom vremenu, prenosi N1.             .

Koristeći obrasce ponašanja vozača kod prebrze vožnje, obrazaca putanje i bočna kretanja unutar voznih traka, tehnologija je u mogućnosti poslati informacije lokalnim policijskim službenicima kako bi poduzeli daljnje radnje. Tijekom razvoja, tvrtka je za 7News rekla da koristi simulator koji prikazuje računalno generirane verzije stvarnih cesta u više australskih gradova kako bi se naučilo ponašanje vozača koji su trijezni ili pijani. Vozači se testiraju u simulatoru pod utjecajem alkohola kako bi se prikupili podaci o njihovim obrascima vožnje, piše Revija HAK.

Podaci tek trebaju biti implementirani u hardver kamere, no tvrtka kaže da to planira učiniti nakon što podaci budu ispravno analizirani. U stvarnoj implementaciji, hardver se može postaviti bilo gdje u bilo koje vrijeme, ali će se prvo testirati u nepomičnoj prikolici nekoliko stotina metara od policijskih patrolnih automobila, dok će softver koristiti proces u četiri koraka: implementacija, snimanje, automatizirana analiza i pregled. Na vrlo visokoj razini, softver će snimati slike vozila u prolazu kroz brojne kamere, infracrvenu bljeskalicu, leće i sustav filtriranja, a zatim ih unijeti u softver temeljen na umjetnoj inteligenciji koji će otkriti potencijalne vozače pod utjecajem… Sustav će zatim pregledati i poslati slike policijskim službenicima na osobnu provjeru kako bi se utvrdilo moraju li policajci zaustaviti i testirati određenog vozača.

Cilj ove tehnologije značajno je smanjiti broj smrtnih slučajeva koji se pripisuju vozačima pod utjecajem droga ili alkohola. Tvrtka ističe da je otkako je uveden program kamera za otkrivanje mobilnih telefona u državi New South Wales (Australija), došlo do šesterostrukog smanjenja u prijestupima otkrivenim kamerama na mobilnim telefonima i više od 20 posto u broju smrtnih slučajeva na cestama, piše N1.

NASA je objavila da bi asteroid veličine nogometnog igrališta na Valentinovo 2046. godine mogao udariti u Zemlju s natprosječno velikom vjerojatnošću, prenosi Index.hr. 

Stručnjaci procjenjuju da je asteroid nazvan 2023 DW dug oko 50 m, odnosno da je sličnih dimenzija kao tijelo koje je 1908. eksplodiralo na oko 10 km iznad Sibira snagom od oko 12 megatona TNT-a i porušilo oko 80 milijuna stabala.  

Prema NASA-i, vjerojatnost da će udariti u Zemlju je 0.18%, odnosno oko 1 naprama 560. Drugim riječima, vjerojatnost da će promašiti Zemlju je oko 99.82%. Stručnjaci budno prate asteroid jer se vjerojatnost udara može značajno promijeniti - povećati ili smanjiti - kada mu se putanja preciznije utvrdi, za što je obično potrebno nekoliko tjedana.

No ističu da je opasnost udara "vrlo mala" te da nema razloga za uzbunu.

2023 DW spada u tzv atonske asteroide, skupinu Zemlji bliskih asteroida (NEO - Near Earth Objects). Oni predstavljaju oko 6% NEO-a, a ime su dobili po prvom otkrivenom asteroidu te vrste Atonu, koji je prvi put uočen 7. siječnja 1976.

Njihovi periheli, točke u kojima su najbliži Suncu, manji su od jedne astronomske jedinice (1 AJ je prosječna udaljenost od Sunca do Zemlje), dok su njihovi afeli (najudaljenije točke od Sunca na njihovoj putanji) veći od 0.983 AJ.

To ih definira kao asteroide koji prolaze kroz područje kojim se kreće Zemlja jer njezina orbita varira između 0.983 i 1.017 AJ. Prosječni životni vijek im je oko milijun godina, nakon čega udaraju u Sunce ili u neki od planeta.

Znanstvenici su 2023 DW stavili na popis rizičnih objekata. Prema tzv. Torinskoj skali, koja ocjenjuje razine rizika, razvijenoj 1999. godine, 2023 DW jedini je od 1448 objekata NEO koji ima rang viši od 0. To znači da je izbio na prvu poziciju na popisu tijela za koja je vjerojatnost udara u Zemlju veća od nule.

Talijanski astronom Piero Sicoli predvidio je da je šansa da 2023 DW pogodi Zemlju trenutno oko 1 prema 400. Napravio je i kartu koja predviđa gdje bi mogao udariti.

-Sigurno će ova mogućnost uskoro biti isključena, objavio je Sicoli na Twitteru.