Hrvatski znanstvenici iz Genosa otkrili potencijalne biomarkere za nekoliko upalnih bolesti

Znanstvenici Genosovog laboratorija za glikobiologiju
objavili su nekoliko zapaženih radova koje su publicirali najugledniji
znanstveni časopisi.

Glikani su potencijalni biomarkeri za čitav niz bolesti i
stanja te pomažu u stratifikaciji pacijenata s ciljem razvoja personalizirane
medicine. Analizom glikana moguće je utvrditi da li će određena terapija biti
učinkovita za pojedinog pacijenta što podrazumijeva velike uštede pri
liječenju.

Rad “Inflammatory Bowel Disease Associates with
Proinflammatory Potential of the Immunoglobulin G Glycome”, objavljen u
časopisu “Inflammatory Bowel Disease”, rezultat je nedavnog
istraživanja u kojem su Genosovi znanstvenici usporedili  glikozilaciju imunoglobulina G kod pacijenata
koji boluju od upalne bolesti crijeva (Crohnove bolesti ili ulceroznog
kolitisa) te kod zdravih ispitanika. Uočeno je da je glikozilacija imunoglobulina
G značajno promijenjena u upalnoj bolesti crijeva, a intenzitet promjene je u
pravilu viši u slučaju Crohnove bolesti. Budući da glikozilacija imunoglobulina
izravno sudjeluje u regulaciji upalnog procesa, ovo će istraživanje pridonijeti
razumijevanju patofiziologije upalne bolesti crijeva te razvoju novih
terapeutika.

Rad “Glycosylation Profile of IgG in Moderate Kidney
Dysfunction”, objavljen u “Journal of the American Society of
Nephrology”, ukazao je na važnu ulogu glikozilacije imunoglobulina za
gubitak funkcije bubrega. Mjerena je povezanost 76 glikanskih markera i
funkcije bubrega kod tri tisuće ispitanika. Za 14 markera pokazana je značajna
statistička povezanost s gubitkom funkcije bubrega. Dobiveni rezultati su
potvrđeni u replikacijskoj studiji 31 para jednojajčanih blizanaca s kroničnom
bolesti bubrega. Ovo istraživanje daje novi uvid u ulogu glikozilacije proteina
kao i patofiziologiju kronične bolesti bubrega te potencijalnih meta za
dijagnostiku i terapiju te bolesti.

Rad “Systemic lupus erythematosus associates with the
decreased immunosuppressive potential of the IgG glycome”, objavljen u
uglednom časopisu “Arthritis &Rheumatology”, istražuje sistemski
eritemski lupus (SEL), autoimunu bolest koja može zahvatiti kožu, zglobove,
bubrege, pluća i živčani sustav. Prevalencija SEL-a iznosi od 4 do 250 na 100
000 stanovnika, s omjerom oboljelih žena prema muškarcima 5:1. Analizom
glikozilacije imunoglobulina G (IgG) kod osoba oboljelih od SEL-a u tri
različite populacije (Latinska Amerika, Trinidad i Kina) pronađene su značajne
razlike između pacijenata i zdravih kontrola koje upućuju na smanjeni
imunosupresivni učinak IgG-a u SEL-u. Ovi rezultati upućuju na to da bi
promijenjena glikozilacija IgG-a mogla biti važan faktor u molekularnom
mehanizmu SEL-a te biti povezana s progresijom bolesti.

Sva tri navedena rada upućuju na značaj glikozilacije
imunoglobulina u regulaciji imunog sustava i pojavi upalnih bolesti. Kako je
ovo područje do sada bilo u velikoj mjeri zanemareno, ova otkrića otvaraju
brojne mogućnosti za pronalaženje potencijalnih dijagnostičkih i prognostičkih
biomarkera za upalne bolesti te razvoj personaliziranih metoda liječenja ovih
teških bolesti.

Genosov laboratorij za glikobiologiju vodeći je laboratori
za visokoprotočnu analizu glikana u svijetu, a znanstveni tim predvodi prof.
dr. sc. Gordan Lauc. Trenutno zapošljava dvadesetak mladih znanstvenika iz
cijelog svijeta, pa tako uz znanstvenike iz Hrvatske u Genosu trenutno rade
i  znanstvenici iz Rusije, Australije i
Njemačke. Genosovi stručnjaci kao dio velikih konzorcija sudjeluju na FP7 i
Horizon 2020 projektima surađujući na uglednim svjetskim sveučilištima,
klinikama i institutima.

U okviru svog svakodnevnog rada mladi doktorandi rade na
otkrićima iz područja glikobiologije koja mogu biti iskorištena u poboljšanju
kvalitete zdravlja i života pacijenata pogođenih najtežim malignim oboljenjima.