Pravobraniteljica za djecu: Djeca s posebnim potrebama u Hrvatskoj imaju najviše poteškoća

– Jedna izjava nije toliko važna, svakako nije primjerena, ali potiče nas da razgovaramo o sadržaju. Kada kažem ministarstvo, ne mislim na ministarstvo ove ili one vlade. Problem djece s poteškoćama u razvoju nije riješen u praksi godinama. Kada je riječ o djeci pripadnicima nacionalnih manjina, situacija u obrazovanju poprilično je dobro riješena. Imamo različite modele školovanja – kazala je prevobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić te ipak dodala kako postoje određene poteškoće s romskom djecom, prije svega, jezična barijera, a zatim i činjenica da su slabo integrirani u predškolski sustav obrazovanja, piše N1.

– Kada govorimo o sustavu predškolskog obrazovanja, Hrvatska je pretposljednja zemlja u Europskoj uniji po broju djece uključene u predškolski sustav. To utječe i dalje na obrazovanje – upozorila je.

– Kada je riječ o djeci s posebnim potrebama, ako moram odabrati jednu kategoriju, ako je primjereno kategorizirati, onda oni imaju najviše poteškoća. Postoji mnogo problema – od predškolskog preko osnovnoškolskog, gdje se stvari malo poprave jer je ova razina obrazovanja obavezna, u srednjoj školi opet su te obitelji prepuštene sebi – pojasnila je prevobraniteljica.

Na upit treba li država preuzeti odgovornost i postaviti jedinstven standard na razini cijele zemlje, Milas Klarić je odgovorila: – Standardi lokalnih samouprava su različiti. Smatram da bismo trebali doći do konsenzusa. Neke stvari trebale bi biti standarda u svijm djelovima RH. Nije dovoljno više samo govoriti o pomoćnicima u nastavi, nego i o njihovoj kvaliteti i obrazovanju. Nije dovoljno dati djetetu neku osobu i misliti da je to sve. Pitanje je i pristupačnosti škola. Mnoge škole nisu pristupačne, kada je riječ o djeci s fizičkim oštećenjima.
Prilikom upisivanja u srednje školi, tada isto nastaju problemi. Kada je riječ o srednjoj školi, takvu djecu se usmjerava prema nekim zanatima, što ne mora biti tako. Ministarstvo se mora ozbiljnije i sustavnije pozabaviti ovim. 

Upitana oko izjave Kolinde Grabar Kitarović, koja je prilikom posjeta Međimurju pozvala na veće ulaganje u djecu nacionalnih manjina, pritom misleći na romsku djecu, pravobraniteljica je komentirala: 

– Kada govorimo o djeci pripadnicima nacionalnih manjina, stanje je relativno zadovoljavajuće. Kada je riječ o romskoj djeci, ima nešto poteškoća. Najčešće je riječ o govornoj barijeri. Koliko god tražimo instant rješenja, takvih zapravo nema. Jedino edukacijom, u ovom smislu i roditelja da osvijeste da je užasno važno da im djeca idu u školu, dobivat ćemo djecu koja će zatim obrazovati i roditelje, onda ćemo napredovati. Svijest da je škola nužna i da je jedan temelj za uspjeh u životu i zapošljavanje.

Pravobraniteljica je istaknula kako formalnih pritužbi romskih roditelja na diskriminaciju njihove djece u sustavu obrazovanja gotovo i nema.

– Rijetke su formalne pritužbe. Možda samo u Zagrebu ili ukoliko su roditelji visoko obrazovani, ali to ne znači da nema diskriminacije. To najviše vidimo na terenu kada posjećujemo romska naselja i kada razgovaramo s ljudima. Ali ljudi se prije svega žale na nedostatak osnovnih životnih uvjete, poput nedostatka vode, a zatim na obrazovanje – kazala je Milas Klarić.