Sponza: Neka Kajin kaže tko su “neki” koje optužuje
Gradonačelnik Rovinja
Giovanni Sponza pozvao je danas predsjednika Istarskih demokrata Damira
Kajina da u roku od 24 sata kaže imenom i prezimenom tko su osobe za
koje je jučer ustvrdio da su tražile novac da bi negrađevinskom zemljištu
u Rovinju bio vraćen status građevinskog.
“Dok je
političara poput Kajina, Hrvatska nikada neće izaći iz teške gospodarske
krize u kojoj jest, a ono što je još važnije, neće izaći iz krize
morala. Ja osobno o navedenim tvrdnjama nemam nikakvih saznanja. Stoga,
očekujem da najkasnije u roku od 24 sata Kajin izađe s imenima i
prezimenima osoba koje su, prema njegovim navodima, činile inkriminirane
radnje”, navodi Sponza u današnjem reagiranju na jučerašnju Kajinovu
konferenciju za novinare, a Kajinove izjave ocjenjuje besmislenima.
“Ujedno poručujem Kajinu da, što se mene osobno tiče, nije
vrijedan tužbe. Naime, trud vrijeme i novac za ovo potonje daju se
pametnije i korisnije utrošiti u rješavanje životnih pitanja jedne
zajednice”, kaže rovinjski gradonačelnik u priopćenju kojim reagira na
Kajinove izjave.
Prije nekoliko mjeseci, podsjeća Sponza, “a svi se mi u Rovinju
toga dobro sjećamo”, Kajin je održao konferenciju ispred tvornice
Mirna. “Rezultat tih aktivnosti jest da je Mirna izgubila izvoznički
broj, a te njegove neodgovorne radnje dovele su do toga da je zatražen
postupak stečaja nad Mirnom. Toliko o (ne)odgovornosti i (ne)odgovornom
ponašanju prema građanima Istre. Držim da je vrijeme da Kajin više
prestane s objedama i praznim insinuacijama i da konačno izađe sa
konkretnim dokazima, jer istarska javnost i istarski građani zaslužuju
toliko poštovanja“, zaključuje gradonačelnik Rovinja Giovanni Sponza.
Predsjednik Istarskih demokrata i saborski zastupnik Damir
Kajin jučer je izjavio da je “Istra pretvorena u špilju razbojničku” te
da stoga ne čudi da nema relevantnih investicija. Ustvrdio je da je brat
bivšeg izraelskog predsjednika Shimona Peresa 2000-ih odustao od
namjere da kupi zemljište od jedne građanke Rovinja kad je od njega bilo
zatražileno 600 tisuća eura da bi zemljište ponovno dobilo status
građevinskog, koji je izgubilo denacionalizacijom.


