Objavljeni podaci o inflaciji u Hrvatskoj, sada je jasno što je uzrok brzog rasta cijena: “Još imamo razloga za brigu”

U listopadu je inflacija u Hrvatskoj dodatno usporila, ali i dalje
imamo drugu najvišu inflaciju unutar eurozone, odmah iza Slovačke. Prema
podacima Eurostata hrvatska je inflacija ostala na razini od 6,7 posto,
iako je na razini eurozone rast cijena usporio na 2,9 posto, što nije
samo osjetno niže u odnosu na prošli mjesec, nego i sve bliže cilju
Europske središnje banke od 2 posto. Na razini eurozone najveći doprinos
padu cijena dalo je spuštanje cijena energije od -11,1 posto. Podaci o
visini inflacije u RH ukazuju kako je uzrok brzog rasta cijena u zadnje
dvije godine ipak strukturne prirode, piše Jutarnji list.

Državni zavod za statistiku objavljuje podatak o inflaciji koji je
nešto niži nego onaj koji koristi Eurostat, tako da inflacija u
listopadu prema DZS-u iznosi 5,8 posto. Nejasno je, ako smo postali
članica eurozone, zašto DZS ustraje na objavi podatka prema indeksu
potrošačkih cijena te unatoč činjenice da smo, i prije ulaska u
eurozonu, usporedbe s ostalim članicama EU mogli raditi koristeći tzv.
harmonizirani indeks potrošačkih cijena. Bez usporedbi statistike nemaju
naročitog smisla.

„Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima),
procijenjena godišnja stopa promjene za Hranu, piće i duhan iznosi 8,1
posto, za Usluge 7,3 posto, za Industrijske neprehrambene proizvode bez
energije 5,6 posto te za Energiju -0,2 posto. Porast stope na mjesečnoj
razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi
bez energije, za 2,4 posto, te Usluge, za 0,4 posto. Istodobno je,
prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponente Energija, za
1,1 posto, te Hrana, piće i duhan, za 0,5 posto“, pojašnjavaju
analitičari DZS-a. Očigledno je, dakle, da je rast cijena hrane i pića i
dalje najviše izražen, a to je vrlo osjetljivo pitanje jer upravo rast
cijena u toj statističkoj kategoriji najviše pogađa siromašnija
kućanstva.

HNB nešto drugačije gleda na inflaciju u RH nego DZS. Analitičari HNB-a
primjećuju da RH ima još razloga za brigu: „Temeljna inflacija (pri
čijem se izračunu isključuju cijene energije i hrane) u listopadu se
povećala na 7,4 posto sa 7,3 posto u rujnu, što odražava ubrzanje
inflacije cijena industrijskih proizvoda nakon znatnog smanjenja u
rujnu, dok je inflacija cijena usluga ostala nepromijenjena. Temeljna
inflacija i dalje je povišena, prije svega zbog još uvijek visoke
inflacije cijena usluga od 9,2 posto, čemu uvelike pridonose domaći
činitelji, odnosno inflacijski pritisci proizašli iz rasta plaća.
Inflacija cijena industrijskih proizvoda u listopadu je porasla na 5,4
posto s 4,8 posto u rujnu.“

RH je sada u delikatnoj poziciji kao članica eurozone jer Europska
središnja banka sasvim sigurno više neće dizati kamate nakon objave da
se inflacija spustila na 2,9 posto, a eurozona je pod pritiskom rasta
cijene zaduživanja, dok su pojedine velike ekonomije, kao što je
Njemačka, suočene s izraženim trendom gospodarskog pada.

Čak i kada je ESB uzastopce dizala kamate, u RH je bila slabije
izražena transmisija zaoštravanja monetarne politike na kamatne rashode u
RH te je logično kako uz strukturnu inflaciju politika centralne banke
nije mogla biti učinkovita u RH kao u drugim članicama koje dijele euro
kao zajedničku valutu.

Prema tumačenju HNB-a usporavanju inflacije u listopadu „…pridonijelo
je usporavanje inflacije cijena hrane i energije. Inflacija cijena
hrane se usporila na 8,5 posto s 10,0 posto u rujnu, to je gotovo upola
niža u usporedbi s vrhuncem od 16 posto dosegnutim u zadnjem tromjesečju
prošle godine, što je rezultat je brojnih činitelja, kao što su
prelijevanje nižih cijena energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina na
svjetskom tržištu na uvozne i domaće proizvođačke cijene hrane,
normalizacija globalnih lanaca opskrbe, povoljni učinci baznog razdoblja
zbog snažnog porasta cijena hrane tijekom 2022., kao i mjere Vlade
kojima su ograničene cijene određenih esencijalnih proizvoda. Nadalje,
smanjenje inflacije cijena energije u listopadu na -0,5 posto s 2,8
posto u rujnu rezultat je smanjenja tih cijena u usporedbi s prethodnim
mjesecom kao i povoljnog učinka baznog razdoblja (zbog mjesečnog porasta
tih cijena u listopadu prošle godine).“