Bivši splitski gradonačelnik Ivan Škarić u razgovoru za DalmacijaNews: “Puljak je pogriješio, Đogašu neće biti lako zbog Keruma, a građani će reći svoje”

Ivan Škarić, nekadašnji potpredsjednik HSLS-a, obnašao je dužnost
splitskoga gradonačelnika od 1997.do 2001. godine.  U tom turbulentnom razdoblju, obilježenom poslijeratnom
obnovom, na koju se nadovezala bolest i smrt prvog hrvatskog predsjednika
Franje Tuđmana, počinje političko grupiranje oporbe i stvaranje zajedničke
fronte protiv vladajućeg HDZ-a. Na lokalnim izborima u Splitu 1997. pobjeđuje
koalicija predvođena HSLS-om i SDP-om, a HDZ, iako pojedinačno najjača stranka,
odlazi u oporbu nakon što su propali svi pokušaji, uključujući i onaj Tuđmanov,
da Škarića privole na suradnju.

Bilo je to vrijeme kad je Hrvatska bila daleko
od Europske unije i njenih fondova. Zavod za zapošljavanje bio je najveći
poslodavac, a Banovina prva postaja na kojoj su se zaustavljali nezadovoljni
radnici čije su se tvornice, poput splitskog Diokoma, urušile kao kule od
karata. Lokalni čelnici ovisili su o volji većine u predstavničkom tijelu koje
ih je i biralo, pa tako i Škarić koji je, na krilima podrške tada iznimno
snažnog SDP-a,  uspio odraditi
četverogodišnji mandat.

U razgovoru za DalmacijaNews nekadašnji splitski gradonačelnik govori o nadolazećim
izborima i politici koja se stubokom promijenila od kraja devedesetih kad je
bio na čelu grada, a osvrnuo se i na loš rejtnig HSLS-a koji se sada bori za
politički opstanak.

Skoro su izbori, pratite li splitsku politiku?

– Pratim, kako ne bih pratio. U Splitu je sve politika, ne možeš je izbjeći
sve i da hoćeš. Sad su još i novi izbori, svaki dan presice, objave na
društvenim mrežama, onda se to komentira na ulici, u kafićima…Ne moraš pratiti
politiku, ona prati tebe.

I što kažete za nove izbore? Jesu li bili potrebni?

– Ne samo da nisu bili potrebni, nego je razlog za njihovo raspisivanje
apsolutno promašen. Ivica Puljak nije smio odstupiti i povući sve za sobom,
uključujući i građane koji sada ispaštaju zbog bezvlašća i zastoja u funkcioniranju
grada. Imao je dogradonačelnika koji mu je postao problem, a s druge strane
većinu u vijeću koja je inzistirala na njegovoj smjeni. I što on čini? Žrtvuje
grad umjesto da makne svoga zamjenika i nastavi upravljati Splitom do kraja mandata,
pa kako bude. Ovako su građani postali taoci jedne nepromišljene ideje.

Po Vama, što je Puljak trebao učiniti?

– Maknuti Ivoševića i odraditi posao do kraja mandata. Umjesto toga, oni
ponovo idu zajedno na izbore, kao tim u istom sastavu.  Ne znam zašto je tako postupio, možda je u
pitanju neka računica, namjera da se na novim izborima riješi manjih partnera.
Što god bilo, pogrešno je. Ne možeš žrtvovati grad zbog jedne osobe koja je
usto još i pod optužnicom. To je ruganje građanima.

Je li HDZ pogodio s izborom nestranačkog Zorana Đogaša?

– Ne znam jesu li pogodili, to će pokazati izbori. Odluka da isture Đogaša
nije dokaz političke širine HDZ-a nego priznanje da nemaju kvalitetne kadrove u
stranci. Da imaju, ne bi tražili kandidata izvan HDZ-a. Ako si izvan stranačke
baze, teško možeš dobiti izbore. Splitski HDZ je uvijek imao svoje biračko
tijelo. Čak i onda kad nisu dobro kotirali imali su biračku jezgru koja ih je
spašavala od propasti. Sada po prvi put imaju nestranačkog kandidata i pitanje
je hoće li ga prihvatiti.

Mislite da će Đogaš izgubiti izbore?

– Ne znam kako će proći, znam samo da mu neće biti lako. Tu je još i Željko
Kerum koji ne može dobiti izbore, ali može zakomplicirati život Đogašu i HDZ-u.
On će zagrabiti u njihovo biračko tijelo, to je sigurno, no pitanje je koliko
će im uzeti. Sve ovisi o tome je li stranačka baza prihvatila Đogaša kao
HDZ-ovog kandidata. Poznavajući njihov ”politički mentalitet”, čisto sumnjam.  Još kad se u HDZ-ov birački bazen ubaci i
Kerum, stvari se dodatno kompliciraju. Moguće je da im uzme taman toliko
glasova koliko je potrebno za pobjedu. Kerum, zapravo, ide Puljku na ruku.

Puljak, znači, pobjeđuje?

– Nisam to rekao. Vidjet ćemo hoće li ga birači kazniti zbog nepotrebnog
izazivanja izbora ili im je on i dalje broj jedan. Isto tako, ne mogu reći ni
da će Đogaš izgubiti. Puljku bi moglo presuditi to što je isprovocirao nove
izbore kako bi spasio jednu politički posve nevažnu osobu dok bi Đogaša skupo mogao
stajati izostanak potpore HDZ-ovih birača. Ne bih se kladio ni na jednog, sve
je moguće.

 Biste li se kladili u HSLS-ov politički opstanak?

– Žao mi je što je uopće došlo do toga da se raspravlja o opstanku HSLS-a,
koji je sada na najnižim granama od svoga osnutka. Trebat će puno rada i napora
da se stvari dovedu u red iako je pitanje hoće li se to ikada dogoditi. Mislim
da nije problem u tome što je HSLS bio na vlasti u različitim političkim
kombinacijama nego u vodstvu stranke kojoj nedostaje pravi lider. Nije to od
danas, to traje već gotovo dva desetljeća. Prava šteta jer u stranci ima
pametnih i poštenih ljudi koji bi mogli biti jezgra novog HSLS-a.

Je li lakše upravljati Splitom sada nego prije dvadesetak godina kad ste
bili na čelu grada?

– Bilo je puno teže, tek smo bili izašli iz rata, započela je obnova, nismo
imali na raspolaganju sredstva iz EU fondova, a broj nezaposlenih je probio
plafon prijeteći urušavanju gospodarskog i financijskog sustava. Gradonačelnik,
iako bez stvarnih ovlasti, uvijek je bio krivac za sve probleme, pa čak i one s
kojima gradska vlast nije imala veze. Sjetite se svakodnevnih prosvjeda radnika
Diokoma. Nema dana da nisu hodočastili u Banovinu i okrivljivali me za sve
njihove nevolje. Vukao sam za rukav tadašnje ministre HSLS-a u Račanovoj vladi,
molio za pomoć, prijetio ostavkom koju nisam ni mislio dati jer bi to bilo
politički nepošteno i kukavički. Danas je situacija drugačija. Gradonačelnici
su politički neovisniji, a njihove ovlasti puno veće tako da lakše mogu odolijevati
pritiscima i ucjenama. Imaju puni izborni legitimitet, ali i punu odgovornost
za ono što se u gradu događa. Zato mi
nije jasno zašto je Puljak dao ostavku. Čak i da opet dobije izbore i osigura
stabilnu većinu u vijeću, pogriješio je. Ne može jedan čovjek pod optužnicom i
misija njegovog političkog spašavanja biti važnija tema od interesa grada. Eto,
Puljak je pokazao da može, a birači će presuditi je li pogriješio.