Grčić: Hrvatskoj 6,9 milijardi eura iz EU

Potpredsjednik Vlade i
ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić u
subotu je u povodu prihvaćanja Operativnog programa konkurentnost i
kohezija istaknuo da je to najveći hrvatski operativni program vrijedan
6,9 milijardi eura, gotovo 80 posto ukupne alokacije strukturnih
investicijskih fondova za idućih sedam do deset godina koliko ćemo taj
novac trošiti.

– Naš operativni program prihvaćen je među prvih
50 od ukupno 205 operativnih programa iz područja regionalnog razvoja i
konkurentnosti koji je značajan uspjeh cijelog tima koji je na tome
vrlo intenzivno radio. Njegovim prihvaćanjem stječu se uvjeti za početak
objave natječaja za sve projekte koji se naslanjaju na prioritete i
mjere iz tog programa – rekao je Grčić na konferenciji za novinare u
Vladi.

Osim toga, istaknuo je, to predstavlja i dodatni priljev novca
za Hrvatsku odmah, što znači isplatu avansa na razini od jedan posto
alokacije, odnosno oko 69 milijuna eura koji bi se slili u nacionalni
fond pri Ministarstvu financija.

– Oko dvije milijarde eura iz tog programa u idućih sedam do deset
godina ide prema poduzetnicima kao izravna potpora razvoju,
inovativnosti, konkurentnosti i primjeni novih tehnologija u
poduzetništvu na tragu gospodarskog opravka i rasta u idućem razdoblju
zasnovanog na znanju i jačanju konkurentnosti – pojasnio je Grčić.

– Od preostalih 3,5 milijardi eura će se upotrijebiti za izgradnju
krupne infrastrukture, rješavanje otpada, završetak vodno-komunalnih
sustava koji su već započeti, a jedan dio alokacije ide za promet –
obnovu željezničkih pravaca, ali i za još neke važne projekte kao što je
razvoj dubrovačke luke vrijedan više od 200 milijuna eura te izgradnja
pelješkog mosta, kojem se svi nadamo, je također u okviru programa za
koje je osiguran novac – kazao je Grčić.

U ovom trenutku imamo spremnih 15 velikih projekata i nekoliko
ključnih “grand shema” darovnica za poduzetnike u vrijednosti od sedam
milijardi kuna, odnosno gotovo milijardu eura koji će biti ugovarani do
konca iduće godine, odnosno do kraja mandata ove vlade. Stvorili smo sve
pretpostavke da sada možemo krenuti u natječaje za projekte čim budu u
potpunosti pripremljeni, naglasio je Grčić.

Upitan kada se mogu očekivati prvi natječaji, Grčić je rekao
kako bi to moglo biti u siječnju i veljači iduće godine, natječaj
vrijedan 180 milijuna eura za male i srednje poduzetnike.

To su upravo te darovnice potpore “grand sheme” koje
omogućavaju realizaciju njihovih projekata pod puno povoljnijim
uvjetima, ako će između 35 i 45 posto investicije financirati
bespovratnim sredstvima. Nikad tako nešto za poduzetnike nije do sada
ponuđeno i to je ogroman novac – negdje 1,5 milijardi kuna odjednom,
istaknuo je Grčić.

Govoreći o infrastrukturnim projektima, najavio je kako slijedi
druga faza projekta Zračne luke Dubrovnik vrijedna više od 100 milijuna
eura, zatim vodno komunalni sustavi u Belišću, Valpovu, Petrinji,
Mošćenici, Novoj Gradiški, Virovitici, nastavak izgradnje odlagališta
otpada Bikarac u Šibensko kninskoj županiji, Biljane Donje u Zadarskoj,
zatim Piškornica za nekoliko sjevernih hrvatskih županija.

Imamo nekoliko projekata koji će u prvim mjesecima 2015. spremni
za pokretanje javnog natječaja, istaknuo je, uz ostalo, Grčić. Naveo je
i projekt Centra kompetencija u translacijske medicine u bolnici
Srebrnjak, izgradnja Centra izvrsnosti za razvoj poduzetničkih
kompetencija koji će biti pokrenut 19. prosinca ove godine, razvoj
infrastrukture u Luci Osijek i drugo.

Grčić je ocijenio da se radi o respektabilnim projektima ukupno
vrijednima pet milijardi kuna plus dvije i pol milijardi kuna
bespovratnih potpora poduzetnicima za modernizaciju postojećih
tehnologija i razvoj novih proizvoda te povećanje konkurentnosti na
međunarodnom tržištu.

Ministar Grčić nije, na novinarski upit, želio komentirati
najavu da će Ustavni sud u siječnju odlučiti o ustavnosti zahtjeva
referendumske inicijative protiv monetizacije autocesta, rekavši samo da
će državne institucije odraditi svoj posao, pa tako i Ustavni sud, te
da Vlada radi svoj dio posla.